Zastupljene autorice su uporno i s određenom dozom kontrolirane strasti stvarale slike i „slikale" slamom svoja sjećanja na danas već nepostojeće elemente tradicije, navela je autorica izložbe Ljubica Vuković-Dulić.
Tavankut je poznat po likovnom stvaralaštvu u maniru naive. Ove se godine navršava 60 godina organiziranog likovnog djelovanja u tom selu, a tim povodom mjesna Galerija Prve kolonije naive u tehnici slame i HKPD Matija Gubec priredili su izložbu pod nazivom Žene koje su oslikale sjećanja koja je otvorena u subotu, 15. svibnja, u spomenutoj tavankutskoj galeriji. Na izložbi su zastupljena djela samoukih slikarica Marge Stipić, Cilike Dulić-Kasiba i Jele Cvijanov te slamarki Anice Balažević, Teze Milodanović i Ane Milodanović.
Karike u lancu
Kako je navela autorica izložbe, povjesničarka umjetnosti Ljubica Vuković-Dulić, organizirano likovno stvaralaštvo u Tavankutu započelo je 1961. s Grupom šestorice, a nastavljeno je tijekom sedamdesetih godina s likovnom sekcijom koju vodi Stipan Šabić. Današnju kariku u tom lancu čine članice slamarskog odjela HKPD-a Matija Gubec i kolonija naive u tehnici slame koja se održava od 1986. godine.
„Žene, čije slike ovom malom komornom izložbom iznova sagledavamo, jesu one koje su zabilježene kao jedne od utemeljiteljica procesa koji neprekidno traje u Tavankutu šezdeset godina. To su neke od žena koje su utrle put sada već profiliranoj i razgranatoj djelatnosti suvremenih slamarki, koje su tada bez neformalnog likovnog obrazovanja i sa skromnim obrazovanjem uopće, s povjerenjem uplovile u svijet likovnosti na poziv likovnog pedagoga Stipana Šabića. Ušle su tada u svijet u kojem su uporno i s određenom dozom kontrolirane strasti i nastavile stvarati slike i 'slikati' i slamom svoja sjećanja na danas već nepostojeće elemente tradicije. Žene čije slike danas vidimo su one koje nazivamo i slikaricama u maniru naive, stilu koji u različitim oblicima izvire u ponajprije ruralnim sredinama, a na istu tu ruralnu sredinu se najčešće svojom poetikom i oslanja", kazala je Vuković-Dulić.
Dio jugoslavenske naive
Zastupljene autorice se, kako je dodala, nisu obazirale na seoske priče „da u tom društvu dangube i gube vrime" i koje su s punim povjerenjem slijedile svoje, današnjim rječnikom kazano, „menadžere" Nacu Zelića i Stipana Šabića, koji su njihove slike doveli do mjesta na kojima su izlagali vodeći majstori naive zemalja nekadašnje Jugoslavije.
„Izloženi radovi se danas čuvaju u zbirci HKPD-a Matija Gubec u Tavankutu kao kapital jednog prošlog vremena. Tijekom vremena njihova je popularnost u likovnim krugovima oscilirala ovisno o osjetljivosti društvenog konteksta na stavaralaštvo samoukih, no prisutnost njihovih radova u pojedinim muzejskim kolekcijama i likovnim pregledima garantira trajno sjećanje. Tavankut, kao mjesto na kojem su ove žene stvarale, osim što baštini njihova djela, baštini i obvezu čuvanja i promocije", zaključila je Vuković-Dulić.
Izložba Žene koje su oslikale sjećanja priređena je ujedno i povodom Međunarodnog dana muzeja te manifestacije Noć muzeja.
Inače, kada su u pitanju obljetnice, HKPD Matija Gubec ove godine obilježava i 75 godina svoga postojanja, 35 godina od Prvog saziva Kolonije naive u tehnici slame i 30 godina od vraćanja izvornog hrvatskog imena udruge.
Izvor: Hrvatska riječ (D. B. P.)
