„Stihovima Petra Preradovića Bačka šokačka kasina ovjekovječila je sjećanje na svog župnika Ivana Evetovića, prepozita bačkog, narodnog zastupnika Bunjevačko-šokačke stranke i upravitelja biskupskog vlastelinstva, povodom desetogodišnjice njegove smrti, kada mu je postavljena spomen-ploča na župni dvor u Baču. I mi smo se danas ovdje skupili da se u godini obilježavanja stoljetnih obljetnica hrvatskih velikana u Vojvodini, koji je pokrenuo Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata, prisjetimo naših dvaju velikana: Ante Evetovića Miroljuba i brata mu Ivana, koji je u velikoj mjeri zaslužan da su Hrvati u Baču sačuvali svoju vjeru, kulturu i nacionalni identitet", pozdravne su riječi Stanke Čoban, predsjednice UG „Tragovi Šokaca" iz Bača na književnoj večeri, koju je ova udruga u suradnji s bačkim župnikom vlč. Josipom Štefkovićem organizirala 13. kolovoza 2012. godine.
Poslije sv. mise, koju je u župnoj crkvi sv. Pavla služio bački župnik, predavanje o braći Evetović održao je mons. Stjepan Beretić, katedralni župnik u Subotici. Kao vrsni poznavatelj života, svećeničkog rada i književnog stvaralaštva braće Evetović, mons. Beretić je o Miroljubu, između ostalog, naglasio da je svoje najljepše stihove, eseje, priče i epove ispjevao u Harkanovcima gdje je bio župnik, te da je poslije svog rođaka Ivana Antunovića bio prvi Hrvat koji je pisao hrvatskim književnim jezikom.
O Miroljubovom starijem bratu Ivanu mons. Beretić je rekao da je bio vrlo značajna osoba za bački šokački puk. Rođen je 1860. godine u Aljmašu, danas Bácsalmás u Mađarskoj. Kao svećenik službovao je po kalačkoj nadbiskupiji u mjestima gdje žive Hrvati. Bavio se poviješću i prijevodnom književnošću. Prevodio je s francuskog, talijanskog, španjolskog, engleskog i njemačkog jezika. Bio je istaknuti društveni i narodni radnik među Hrvatima u Bačkoj. Ivan Evetović bio je zastupnik i prepozit u Baču, upravitelj biskupskih dobara, bio je narodni zastupnik u mađarskom parlamentu, a za vrijeme bivše kraljevine bio je zastupnik Bunjevačko-šokačke stranke. Pisao je na mađarskom jeziku u „Ljetopisima županije Bačke". U njegovom bogatom svećeničkom radu bio je kapelan u Baćinu, zatim u Bikiću, gdje se u XVIII. stoljeću propovijedalo samo hrvatski, u drugoj polovici XVIII. stoljeća hrvatski i njemački, a od polovice XIX. stoljeća mađarski, hrvatski i njemački. Bio je kapelanom u trojezičnom Kaćmaru te kapelan u središnjoj bajskoj župi, gdje se propovijedalo mađarski, njemački i hrvatski i kapelan u Bajmoku. Upraviteljem bačke župe postao je 1902. godine. Župnik Evetović puno je pisao o Šokcima i to samo o Šokcima u Baču. O njihovim nošnjama, običajima, zanatima, poljodjelcima - o životu običnih ljudi. Svatovske i božićne običaje je i objavio. Volio je Šokce i Šokci su voljeli njega. Bio je omiljen u narodu, dobar govornik i propovjednik. Umro je i pokopan u Baču 10. kolovoza 1923. godine. Njegov nadgrobni spomenik čuva se u Župnom domu u Baču.
Program su svojom pjesmom uveličali članovi zbora HKUD-a „Vladimir Nazor" iz Sombora i pjevačka skupina udruge domaćina, a riječi pozdrava je u ime Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata uputila Katarina Čeliković.
Tekst: Stanka Čoban
