U okviru glazbeno-poetskog programa Tribine Collegium Hergešić u Europskom domu u Zagrebu nedavno je predstavljena najnovija, 17. po redu knjiga književnice, riječke Sremice, Ljubice Kolarić-Dumić. U pitanju su Moje srijemske priče – Zašto Kukujevci? objavljene u nakladi Tomagrafa iz Zagreba. O autorici i njenoj najnovijoj knjizi govorili su predsjednik Društva hrvatskih književnika Đuro Vidmarović, predsjednik Zajednice protjeranih Hrvata iz Srijema, Bačke i Banata Mato Jurić i urednik Zova Srijema i jedan od recenzenata knjige Zlatko Žužić.
Moje srijemske priče je zbirka s tridesetak priča, lirski memento koja potvrđuje postojanje Hrvata u Srijemu, a bazirana je na istinitim događajima tragičnih sudbina jednog marljivog i ponosnog naroda te ispričana tragajući za pisanim dokumentima i svjedočenjima onih koji su prošli svoju kalvariju.
Foto: facebook Ljubica Kolarić Dumić
Omaž Srijemu
Mato Jurić ukratko je upoznao prisutne o tragičnoj sudbini Hrvata iz Srijema i njihovom masovnom egzodusu 90-ih godina prošlog stoljeća te ukratko predstavio Ljubicu Kolarić-Dumić, rekavši kako je autorica rođena u srijemskom mjestu Kukujevci, u kojem je i završila osnovnu školu.
Prof. Đuro Vidmarović je naveo kako je Ljubica Kolarić-Dumić ugled u suvremenoj hrvatskoj književnosti zaslužila pjesmama za djecu, ali piše i za odrasle u kojima se predstavlja kao književnica naglašene senzualnosti i senzibilnosti, sklona lirici uzvišenog doživljaja. Ocijenio je kako je Kolarić-Dumić u više svojih knjiga, pa tako i u ovoj, literarno na vrlo svojstven i uvjerljiv način predstavila javnosti sudbinu Hrvata u Kukujevcima i cijelom Srijemu te da nije to činila programatskim stihovima i političkim govorom već nježnim lirskim, gotovo djevojački samozatajnim pismom.
„Njeni rodni Kukujevci su raseljeni, njeni hrvatski suseljani pretvoreni u izbjeglice, velika mjesna crkva pretvorena u pilanu, a groblje na kojem počivaju generacije Kukujevčana najvećim dijelom preorano. Nježnim srijemskim njivama i krajolikom gospodari tamni oblak mržnje, a autorica sve to doživljava snažno, ali ne izdvaja sebe iz sudbine svoga naroda“, rekao je Vidmarović.
Čuvanje istine
Zlatko Žužić, urednik nekoliko knjiga Ljubice Kolarić-Dumić objavljenih u sklopu Biblioteke Srijemski Hrvat je rekao kako su djela ove književnice kamenčić u mozaiku pokušaja čuvanja povijesne memorije Srijema, istine iskristalizirane kao povijesna neminovnost, krika koji će još dugo odjekivati obzorima panonske duše, široke i ranjene poput nepregledne srijemske ravnice.
Na kraju je autorica Ljubica Kolarić-Dumić zahvalila svima koji su na bilo koji način pomogli u realizaciji knjige, Ministarstvu kulture Hrvatske, ali i svojoj obitelji.
„Zahvaljujem svojoj majci koja je, kada su nam oduzeli zemlju, teško bolesna, poslije žetve pabirčila vlati žita (na oduzetim nam njivama!) da nam baka ima od čega umijesiti kruh. Davna dječja glad za kruhom i ova današnja za zavičajem natjerale su me da krenem majčinim stopama po ‘zaostale vlati’. Napabirčila sam tek maleni dio plodova nakon bogate žetve hrvatskih srijemskih stoljeća. Ne zamjerite mi što nisam prikupila više! Mnoga razasuta zrna od suza nisam mogla vidjeti. I ne postoji tako velika knjiga u koju bi stale sve naše sjetve i žetve, bogatstvo i ljepota, patnje i muke, teškoće i radosti, gdje bi se moglo podastrijeti živote i podnesene nadljudske žrtve Kukujevčana“, rekla je, među ostalim, Kolarić te poručila svim čitateljima knjige da ne traže ni mržnju ni osvetu, jer „mi smo svima odavno oprostili“.
U glazbenom dijelu programa nastupio je Tamburaški orkestar Glazbene škole Dugo Selo pod ravnanjem doktora glazbenih znanosti Darija Cebića, a tribina je održana u okviru programa Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i sport Grada Zagreba.
Izvor: Hrvatska riječ (Z. Zužić)
