Kada se govori o manifestacijskom turizmu, većinom se misli samo na razne priredbe, događaje, proslave, sportska natjecanja, sajmove, izložbe, umjetničke, folklorne i slične organizirane manifestacije koje predstavljaju najčešći dio turističke ponude. Međutim, i prirodno-geografski elementi (reljef, klima, hidrografija, flora i fauna) predstavljaju osobenosti koje imaju svoje atraktivnosti i privlačnost, te kao takvi čine prirodne turističke vrijednosti mjesta ili regije održavanja manifestacije.

Foto: facebook stranica Incredible Serbia

Već je rečeno da turističke manifestacije nastaju kao produkt podudaranja interesa tri elementa: destinacije (mjesta i/ili regije održavanja), stanovništva koje živi na lokaciji manifestacije i posjetitelja koje privlači atraktivnost manifestacije. Ovi elementi su pod snažnim utjecajem fizičko-geografskih osobina predjela u kojem se navedeni interesi podudaraju. Manifestacijski turizam koristi razne specifičnosti kao motiv organiziranja raznih događaja, pogotovo na za to pogodnim hidrografskim, reljefnim i klimatskim lokalitetima.

Reljefne cjeline

Reljef sa svojom morfologijom, nadmorskom visinom i nagibom terena predstavlja osnovni prostorni dio fizičko-geografske sredine s višestrukom namjenom bitnom za turističke funkcije. Turistička vrijednost se manifestira kroz morfološke, hidrografske i biogeografske pojave i procese. Povezuje i utječe na cjelokupnu turističku djelatnost kao što su razmještaj turističke potražnje (inicijalna područja), prometnu infrastrukturu i turističku ponudu (receptivna područja).
Povezanost reljefnih cjelina i manifestacijskog turizma je dvojaka i kompleksna. Kao samostalne turističke funkcije izdvajaju se oblik reljefa i nadmorska visina, koji su značajni prilikom izbora lokacije mjesta održavanja manifestacije i to u skladu s potrebama organizatora. Po pravilu, ovisno o obliku manifestacije, bira se lokacija u blizini pojedinih objekata koji imaju i određenu turističku vrijednost ili služe potrebama sudionika i posjetitelja.
Reljef je osnovna fizičko-geografska sredina za razvoj turizma i maksimalno se koristi u turističke svrhe, a njegove ekstremne karakteristike (visovi, kanjoni, klisure itd.) pretvaraju se u turističke lokalitete atraktivne i za turiste – ljubitelje prirode, alpinizma, avanturizma i sličnih vidova turizma posebnih interesiranja. Pri tome treba imati u vidu da se sve navedeno ne odnosi samo na planinske destinacije, već i na ravničarske, jer i one posjeduju neke specifične „ekstreme“ (močvare, pješčare, pustinje i sl.) koje imaju svoju posebnu i specifičnu potencijalnu turističku klijentelu.
Oblici reljefa i nadmorske visine posebno dolaze do izražaja pri organiziranju sportskih manifestacija kao što su razne skijaške discipline, a na prometnicama auto-moto i biciklističke utrke, rally natjecanja i slično i imaju značajnu ulogu u izletničkom i sportsko-rekreativnom turizmu. Reljefne cjeline koriste se i kao element umjetničke inspiracije tijekom organiziranja likovnih kolonija.

Klimatski uvjeti

Povezanost klimatskih uvjeta i manifestacijskog turizma ima dvojak karakter. S jedne strane, prilikom organiziranja i određivanja termina održavanja manifestacije, naročito onih na otvorenom prostoru, od značaja je vremenska prognoza, kako trenutna tako i srednjoročna i dugoročna, većinom zasnovana na meteorološkim osmatranjima i podacima kroz duži niz godina. S druge strane, svako mjesto ima svoju klimatsku odrednicu, ovisno u kojoj se klimatskoj zoni nalazi (kontinentalna, mediteranska, tropska itd.), odnosno svoju mikroklimu koja ovisi o prirodnim i reljefnim značajkama lokacije i njenog okruženja (npr. morska ili jezerska obala, blizina većih rijeka, planina, šumskih pojaseva, nadmorske visine i slično).
Posljednjih godina sve se više uzimaju u obzir i vidljive klimatske promjene koje su najočiglednije preko tri važna pokazatelja, a to su porast prosječne temperature zraka, porast nivoa mora i povećana učestalost ekstremnih klimatskih događaja. Klimatske promjene su značajne i za dugoročno planiranje termina održavanja manifestacija, naročito onih sportskih koje su u čvrstoj vezi i određene su klimatskim uvjetima (npr. natjecanja u klasičnim skijaškim disciplinama i drugim zimskim sportovima na otvorenom prostoru). Iako se danas često dešava da tijekom zime nema dovoljno snijega te se skijaške staze »obrađuju« i osposobljavaju umjetnim snijegom, za organizatore je to dodatni problem, jer takvo rješenje zahtijeva prilično velike tehničko-tehnološke i financijske napore.
Najveći broj manifestacija održava se u proljetnom i ljetnom razdoblju. Tada klimatske prilike omogućuju održavanje brojnih manifestacija na otvorenom, a to je i razdoblje s najvećim stupnjem raspolaganja slobodnim vremenom.
Odnos klimatskih uvjeta i manifestacijskog turizma od posebnog je značaja za turistička mjesta s prirodno-geografskim turističkim vrijednostima (planinska, „otvorena“ banjska, primorska, mjesta pored rijeka i jezera) i turističke lokalitete koji predstavljaju atraktivne prirodno-geografske turističke vrijednosti.

Hidrografski objekti

Hidrografski objekti (mora, jezera, rijeke, bare i podzemne vode – termalni, mineralni i termomineralni izvori) značajna su turistička vrijednost, naročito ako su povezani s drugim prirodno-geografskim vrijednostima (reljef, specifična i bujna vegetacija, blaga klima i sl.) i naslijeđenim antropogenim motivima. Povezanost hidrografskih objekata i njihovih lokaliteta s manifestacijskim turizmom ogleda se u organiziranju raznih natjecanja u sportovima na i u vodi kao što su veslanje, jedrenje, motonautičke utrke, plivanje, ronilačke discipline, ribolov, turistička krstarenja i regate, splavarenje, rafting i slično.
Podzemne vode – termalni, mineralni i termomineralni izvori – uz ostale postojeće prirodne datosti dotične lokacije osnova su banjskog turizma, kako rekreativnog tako i lječilišnog. Zbog svoje specifične ponude, koja automatski utječe na veću prosječnu dužinu boravka turista, postoje a i koriste se svi uvjeti za organiziranje manifestacijskog turizma, bilo da je u pitanju samostalni oblik manifestacije ili kao dopuna turističkoj ponudi samog banjskog mjesta.
Turističke funkcije rijeka i jezera, odnosno njihova atraktivnost, uvjetovana je jednim danas vrlo bitnim i aktualnim faktorom – zagađenošću. Od nivoa zagađenosti ovisi ne samo atraktivnost već i iskorištenost (i ne samo ovih!) hidrografskih turističkih vrijednosti. U slučaju da zagađenost ne prevazilazi važeće norme i propise, temperatura vode, bogatstvo ribljeg fonda, uvjeti za sportski ribolov i nautiku, uređenost i pristupačnost obalama, prometna povezanost i vizualna atraktivnost već sama po sebi idealan su prostor za organiziranje raznovrsnih programa manifestacijskog turizma.

Izvor: Hrvatska riječ (Atila Dunđerski)