Na 59. Međunarodnom sajmu knjiga u Beogradu, koji je održan od 26. listopada do 2. studenoga 2014. godine, prezentirane su i knjige ovdašnjih Hrvata, uz zasebno tematsko predstavljanje recentne nakladničke produkcije NIU „Hrvatska riječ“ iz Subotice. Književnost vojvođanskih Hrvata predstavljena je na najvećoj književnoj manifestaciji u zemlji, ali i regiji, uz potporu Pokrajinskog tajništva za kulturu i javno informiranje.

Predstavljanje novih književnih naslova iz naklade NIU „Hrvatska riječ“ održano je 30. listopada 2014. godine, u sajamskoj dvorani Slobodan Selenić. U središtu promocije bile su četiri knjige poezije – (intimna) Kronika srca Željke Zelić, Boca bez poruke Ante Vukova, Životopis jedne sjene Vojislava Sekelja i Rumeni sutoni Marka Kljajića te jedna knjiga proze – zbirka kratkih priča Mrvljenje mrve neba Mirka Kopunovića.

Zvonko Sarić, v. d. urednika nakladničke djelatnosti NIU „Hrvatska riječ“, ustvrdio je kako ove knjige karakterizira suvremeni, moderan senzibilitet, nudeći nam „otkrivanja novih svjetova duhovnosti, stanja duha autora iskazanih u susretima riječi“ i zrcaleći vremena u kojima živimo. „Prije svega, to je jedna od potvrda da hrvatska manjinska kultura i književnost postoje u Srbiji, manjinska kultura i književnost koja se naravno nalazi i u sklopu naše jedinstvene, matične, nacionalne hrvatske kulture, ali i kao opstojan segment u cjelini kulture i književnosti domicilne države. Ovdašnja književna produkcija nas Hrvata jest jedan od legitimnih dokaza i tragova našeg postojanja“, kazao je Sarić.

Kako je naglasio, ostaje pitanje u kojoj se mjeri u srbijanskom kulturnom prostoru, shodno njegovim kapacitetima, prihvaćaju kulturne vrijednosti, književna i znanstvena ostvarenja ovdašnjih Hrvata. Ali isto tako, dodao je Sarić, ostaje i pitanje u kojoj je mjeri naš manjinski kulturni prostor sposoban prihvaćati distribuciju kulturnih vrijednosti ovdašnje većinske kulture. Po njegovom mišljenju, isto pitanje o dva smjera važi i glede aktualnog kulturnog prostora u našoj matičnoj državi Hrvatskoj.

Predsjednik Nakladničkog vijeća NIU „Hrvatska riječ“, književnik Tomislav Žigmanov je rekao kako ovdašnja hrvatska zajednica tijekom godine producira između 25 i 35 naslova, a da NIU „Hrvatska riječ“, kao profesionalna ustanova, nastoji raditi na čvršćoj profilaciji knjiga i autora po pitanju kvalitete. „I kada je u pitanju objavljena kvaliteta sadržaja, njegova jezična umivenost te likovno grafičko uređenje knjiga, mislim da možemo stajati ponosno uz ono što je recentno kada govorimo o knjizi i prostoru knjige kako u Srbiji tako i u Hrvatskoj“, kazao je Žigmanov. Po njegovim riječima, recentne knjige poezije objavljene u nakladi „Hrvatska riječi“ izlaze iz prostora „zavičajnog domotužja“.

„Ova poezija referira na ono što je suvremena zbilja sa svim svojim izazovima i problemima. Te su knjige kompatibilne s onim što danas u svijetu poezije jeste, što svjedoči da naši najbolji odsjaji u književnom životu korespondiraju s onim što je u književnosti Srbije i Hrvatske danas živo. Na taj način naša manjinska kultura svjedoči vitalnost ne samo po pitanju broja i kvalitete naših napisa, nego i po pitanju kvalitete sadržaja i poruka koje ona šalje“, naveo je Žigmanov.

Kljajić: Nedostaje nam tišine
„U ovom svijetu buke, danas nam, nažalost, nedostaje tišine i samoće. Treba ih pronaći kako bi se vratili sebi, a potom otkrili već davno otkriveno, da i nije dobro da čovjek bude sam. I u tom suodnosu – ja-ti, ti-ja, mi-oni, oni-mi, živjeti život i graditi svijet po mjeri čovjeka stvorena na sliku i priliku Božju“, kazao je Marko Kljajić, govoreći o svojoj knjizi Rumeni sutoni.

U predstavljanju je sudjelovao i urednik kulturne rubrike tjednika Hrvatska riječ, Davor Bašić Palković, koji je govorio o knjizi (intimna) Kronika srca Željke Želić. Predstavljanju je, među ostalim, nazočio i veleposlanik Republike Hrvatske u Srbiji Gordan Markotić.

Sajamska publika je tradicionalno mogla posjetiti i štand Pokrajinskog tajništva za kulturu i javno informiranje čiji je slogan ove godine glasio: Vojvodina – više od knjige. Osim knjiga, časopisa i drugih publikacija na jezicima nacionalnih manjina, na štandu su predstavljene publikacije u izdanju ustanove s područja pokrajine. Prigodom posjeta ovom štandu, resorni pokrajinski tajnik Slaviša Grujić je ocijenio kako izdanja na čak 11 jezika pokazuju specifičnost Vojvodine, kao multinacionalne regije.

Republiku Hrvatsku je i na beogradskom sajmu ove godine predstavljala Zajednica nakladnika i knjižara (ZNAK), a na zajedničkom izložbenom prostoru predstavili su se Medicinska naklada, Nova stvarnost, Diskont knjiga, Leo commerce, Meandar, Shura, Lektira, Kruzak, DAF i Kršćanska sadašnjost. Srpsko književno društvo bilo je domaćin izaslanstvu Hrvatskog društva pisaca – Damiru Karakašu, Sibili Petlevski i Branislavu Oblučaru. Osim njih, sajamska je publika imala prilike susresti se i drugim autorima iz Hrvatske poput Igora Mandića i Antu Tomića, a održano je i predstavljanje sajma knjiga u Puli, u kojem su, među ostalim, sudjelovao i književnik Miljenko Jergović.

Tekst: H. R.