Križevi krajputaši – dio materijalne kulturne baštine Hrvata u Srbiji (IV.): Obnova jednog od križeva u Rumi

Objavljeno: 07.05.2019. Pregleda: 82

Križevi pored puta su materijalna ali i duhovna baština. Govore nam puno o prošlom vremenu, a njihov izgled danas, govori o nama. Kada je u pitanju Ruma, povijesni podatci govore da je u tom gradu 1836. godine bilo devet javnih križeva i jedan javni kip u čast svetog Ivana Nepomuka u Ulici sv. Ivana uz kapelicu koja je bila uzidana uz ogradu župske porte. Danas ih je očuvano svega šest. Jedan se nalazi ispred crkve i sazidan je 1748. godine u vrijeme kada je građena crkva. Drugi obnovljeni križ se nalazi na Bregu (dijelu Rume gdje većinom žive Hrvati), dva su izmještena i smještena u porti crkve. Samo jedan od njih u svom prvobitnom obliku danas se nalazi na svom izvornom mjestu, ruiniran i podbočen da ne padne. Smješten je na Pavlovačkom putu uz cestu prema Vrdniku i čeka svoju obnovu.

„Na sve četiri strane ulaza u Rumu nekada su stajali križevi čuvari. Svaki od tih križeva imao je svoju namjenu. Štitio je građane Rume od bolesti, nemaštine, ratova, a križ na Pavlovačkom putu, prema vjerovanju, štitio je polja i oranice od bolesti biljaka i vremenskih nepogoda. U knjizi Carla Bischoffa nalazi se fotografija toga križa i naroda okupljenog oko njega, a u pozadini se vidi žitno polje. Na blagdan sv. Marka, kada se vršio blagoslov žita, na to mjesto su dolazile litije, prolazila je procesija i župnik je blagosiljao polja“, priča član Pastoralnog vijeća župe Uzvišenja Svetog Križa u Rumi Marko Mijić.

Na čuvanju u porti

Jedan od križeva koji se nalazio kod Osnovne škole Dušan Jerković u Rumi, zbog proširenja ulice, je premješten u portu crkve. Drugi je donesen s francuskog groblja, a na mjestu gdje je nekada bio postavljen drveni križ, na izlazu iz Rume prema Malim Radincima, u grmlju je ostalo samo postolje od nekadašnjeg križa.
„Većinu križeva podigle su Njemice, koje su u Rumi u to vrijeme imale svoju udrugu. Spominju se imena Magdalene Fritz i Eve Nagel. Pored križeva sačuvana je i statua svetog Ivana koja se nalazila u kući gdje se danas nalazi tržnica, a koju danas čuvamo u našoj crkvi. Osim nje, ponosno čuvamo i križeve u našoj porti, dva koja na tom mjestu stoje od vremena gradnje i dva koja su donesena tu na čuvanje“, objašnjava Mijić.

Plan obnove

Želja župljanja je da obnove spomenuti križ na Pavlovačkom putu. No zbog velikog oštećenja i specifičnosti materijala od kojeg je napravljen, jedino rješenje je da se izgradi novi.
„Problem kod ovog križa je u tome što se on ne može renovirati, već se mora srušiti i napraviti novi. Jedan dio križa napravljen je od smese koja se kruni. Do sada se nije srušio jer smo ga podbočili s metalnom šipkom koja ga za sada drži. Sljedeći korak nam je dogovor sa Zavodom za zaštitu spomenika kulture u Srijemskoj Mitrovici kako bi dobili odobrenje za rad. Također, moramo provjeriti i vlasništvo parcele. Tužno je da stoji u takvom stanju kao jedini preostali križ krajputaš koji se održao tolike godine. Zaslužuje obnovu. Prije dvije godine okrčili smo prostor oko njega, a nadamo se da će nam lokalna samouprava, koja nam je pružila financijsku potporu i za obnovu centralnog križa na Katoličkom groblju, ponovno izaći u susret i pomoći nam u njegovoj izgradnji“, kaže Mijić.
Pored činjenice da je „zub“ vremena učinio svoje na ovom križu, naš sugovornik ističe da je mišljenja da se o križevima krajputašima kao izrazu duboke vjere u Boga, danas malo zna.
„Stariji ljudi koji su znali o značaju i važnosti ovih križeva su umrli, a mlade to ne interesira. Mislim da je jedan od glavnih razloga i taj što su poslije Drugog svjetskog rata zakonom bile zabranjene litije. Ali mi ćemo se potruditi da već iduće godine na ovom mjestu bude izgrađen novi križ, koji će putnike namjernike podsjećati na njihov povijesni i duhovni značaj, kao i na kulturnu baštinu Hrvata“, kaže naš sugovornik.

Izvor: Hrvatska riječ (S. D.)

Vijesti

Pogledajte sve

Moglo bi Vas zanimati...

  • 2024
    Najave i kalendar
  • 6. Smotra hrvatskog filma u Beogradu - drugi dan
  • Izložba narodnih nošnji u Senti
  • 6. Smotra hrvatskog filma u Beogradu - treći dan
  • ZKVH na Hrvatskoj književnoj Panoniji VII. u Budimpešti
  • 6. Smotra hrvatskog filma u Beogradu - četvrti dan
Pogledajte sve

Obaveštenje o kolačićima