Shodno zaključku UNESCO-a, kao sjećanje na studente koji su 21. veljače 1952. godine ubijeni u Daki u istočnom Pakistanu prosvjedujući što njihov materinji jezik nije proglašen službenim, u svijetu se od 1999. godine obilježava 21. veljače kao Dan materinjeg jezika. Materinji jezik je dio kulturnog identiteta jednog naroda, točka prepoznavanja, različitosti ali i tolerancije i razumijevanja. Danas u Srbiji živi više od 30 etničkih zajednica koje govore svojim jezikom, dok je u službenoj upotrebi u 42 lokalne samouprave 11 jezika nacionalnih manjina.

Cjelokupno obrazovanje na jezicima nacionalnih manjina u osnovnim školama u Srbiji organizirano je na osam jezika (albanski, bosanski, bugarski, mađarski, rumunjski, rusinski, slovački i hrvatski) za oko 72.000 djece. Prema riječima direktorice Kancelarije za ljudska i manjinska prava Suzane Paunović, sve te činjenice govore da je Vlada Srbije posvećena da se dosljedno i temeljno bavi unaprjeđenjem i zaštitom manjinskih jezika u Srbiji, što će kako je istaknula, raditi i u narednom razdoblju u suradnji s nacionalnim vijećima.

Primjer dobre prakse

Osnovna škola Jovan Popović u Srijemskoj Mitrovici primjer je škole, po čemu je i specifična, u kojoj djeca imaju mogućnost pohađati nastavu i na rusinskom, ukrajinskom i hrvatskom jeziku.
„Naša škola je prepoznatljiva po tome što već duži niz godina nastavu na svom materinjem jeziku izučava po 20-ak učenika. To jako dobro funkcionira i mogu pohvaliti nastavnike koji su vrlo vrijedni, predani svom radu, a i roditelji i djeca su veoma zadovoljni što imaju mogućnost u školi izučavati svoj materinji jezik. Tradicija njegovanja materinjih jezika u interesu je i države i našeg grada, koji je multikulturalan i mi se u skladu s tim ponašamo i ponosimo“, kaže direktor škole Slobodan Stojiljković.
On ističe kako je njegovanje materinjeg jezika važan dio kulture svakog naroda:
„To je nešto što je zapisano u ljudskim korijenima. Kulturne vrijednosti svakog naroda moramo njegovati, a samim tim i naša škola to podržava i ja se nadam da će se tako nastaviti i u budućnosti“, ističe Stojiljković.

Poticaj drugima

U ovoj školskoj godini izborni predmet Hrvatski jezik s elementima nacionalne kulture u četiri osnovne škole u Srijemskoj Mitrovici izučava 48 učenika. Dio njih, 25 učenika, nastavu pohađa u Osnovnoj školi Jovan Popović. Ove godine prvi puta u ovoj školi organizirana je priredba u povodu obilježavanja Međunarodnog dana materinjeg jezika. U programu su, osim ostale djece koja njeguju svoj materinji jezik, sudjelovala i djeca koja izučavaju predmet Hrvatski jezik s elementima nacionalne kulture, koja su se predstavila kroz folklor, recitale i onim što su naučila na satima hrvatskog jezika.
„Nastava na hrvatskom jeziku za djecu od prvog do osmog razreda odvija se četiri puta tjedno u ovoj školi. Ova priredba je važna kako bi djeca koja su Hrvati, a koja nisu toliko upoznata s materinjim jezikom, uvidjela značaj izučavanja svog materinjeg jezika i prijavila se možda već sljedeće godine da ga izučavaju. Ovom priredbom šaljemo pozitivan impuls gdje će i roditelji i djeca osjetiti i vidjeti multikulturalnost u ovoj školi, koja je i odlika našega grada. Također, ova manifestacija je važna kako bi se i ostala djeca upoznala s drugim jezicima koji su u upotrebi u našoj sredini i kako bi uvidjeli da to nije ništa strašno i nepoznato. Bila nam je želja upoznati ih i s drugim jezicima koji se njeguju u njihovom okruženju i njihovoj školi“, kaže profesor hrvatskog jezika s elementima nacionalne kulture Dario Španović.
Djeca srednjoškolskog uzrasta u Srijemskoj Mitrovici hrvatski jezik izučavaju u Hrvatskom domu ili u župnom stanu, s obzirom na to da hrvatski jezik još uvijek nije službeno uveden u srednje škole. Trenutno nastavu pohađa 28 učenika srednjoškolskog uzrasta. Što se tiče djece mlađeg uzrasta koji izučavaju hrvatski jezik, njihov broj je iz godine u godinu sve manji.
„Njihov broj je sve manji prvenstveno zato što je svake godine manji i sveukupan broj djece. Svake školske godine nam ode 8 do 9 osmaka, a dođe nam 2 do 3 prvašića. Ne mogu reći da djeca nisu zainteresirana da izučavaju hrvatski jezik nego se ukupan broj djece po školama odražava i na broj djece koja izučavaju hrvatski“, navodi Španović.
Pored ostalih u programu se recitacijom Grga Čvarak Ratka Zvrke predstavila i učenica Marija Načev.
„Učim hrvatski jezik već pet godina. Na satima hrvatskog učimo o narodnim nošnjama, raznim običajima, a učimo i lijepe pjesmice. Mislim da je veoma važno da njegujemo materinji jezik, jer nam je on najbliži. Moj materinji jezik je hrvatski. Njegujem ga u školi ali i kod kuće. Mislim da je to jako važno zato što smatram da svatko svoj materinji jezik treba znati“, kaže Marija.

Izvor: Hrvatska riječ (S Darabašić)