Međunarodni okrugli stol O Šokcima je rič u Somboru

Objavljeno: 09.06.2023. Pregleda: 69

Udruženje gađana Urbani Šokci iz Sombora bilo je proteklih godina organizator Međunarodnog okruglog stola O Šokcima je rič. Teme svih dosadašnjih okruglih stolova bile su vezane za tradiciju, običaje, govor, što čini posebnost Hrvata Šokaca s obje strane Dunava i iz Mađarske. Ove godine nije bilo znanstvenog skupa već je za Međunarodni okrugli stol prireređano predstavljanje knjige pjesama Škatulja riči. U knjizi je 71 pjesma 21 pučkog pjesnika.

Kutija spremljenoga blaga

Međunarodni okrugli stol O Šokcima je rič održan je u subotu, 27. svibnja 2023. godine. Nakon uvodnih izlaganja znanstvenika iz Osijeka, autori su čitali svoje pjesme pisane na ikavici kraja iz kojeg dolaze.
„Budući da smo teme vezane za običaje, tradiciju, govor obradili ideja nam je bila da objedinimo pučke pjesnike i objavimo pjesme pjesnika iz regija koje smo i do sada obrađivali na okruglim stolovima. Najviše pjesnika je s naše strane Dunava, iz Berega, Monoštora, Sonte, Bača, Bođana, Sombora, zatim Baranje, istočne Slavonije i Podravskih Podgajaca. Najviše je radova na lokalnom govoru, jer svako mjesto ima svoj specifičan govor, ali imamo i pjesama pisanih na standardu", kaže urednica knjige i predsjednica Urbanih Šokaca Marija Šeremešić.
„Posebno mi je drago što su u knjizi i pjesme Marije Šomođvarac, osobe s invaliditetom, koja je rođena u Monoštoru, ali je rano ostala bez roditelja. Sada je u domu u blizini Varaždina, kontaktirala me je, poslala dvije pjesme, malo smo ih uredili i objavili", kaže predsjednica udruge Marija Šeremešić.
Recenzentica knjige dr. sc. Ljiljana Kolenić Škatulju riči nazvala je antologijskom zbirkom lirskih pjesama hrvatskih pjesnika koji pišu na slavonskom dijalektu. „Osobno me posebno veseli kada se objave pjesme na jednom hrvatskom dijalektu, a posebno ako su pjesme napisane na slavonskom dijalektu. Slavonski je dijalekt poseban dijalekt štokavskog narječja koji je po mnogim obilježjima različit od ostalih štokavskih dijalekata. On čuva značajke starohrvatske štokavštine, osobito kada je riječ o naglasnom sustavu. I ostale su jezične razine arhaične tako da analiza slavonskog dijalekta pomaže u rekonstrukciji starohrvatskog jezičnog sustava", kazala je dr. sc. Kolenić.
Slavonski dijalekt najviše je rasprostranjen uz Savu, Dravu i Dunav. Govori slavonskog dijalekta u bačkom Podunavlju poznati su po šokačkoj ikavici, s baranjske strane Dunava govor je ikavsko-ekavski govor slavonskog dijalekta, a u Podravini ekavski.
„Svaka od pjesama sadrži jezične značajke svojega zavičajnog mjesnog govora. Nalazimo u tim pjesmama mnoštvo već zaboravljenih i potisnutih riječi koje autori pronalaze u svojim sjećanjima. Škatulja riči veliki je spomenik, kutija prepuna sjećanja na stare riječi, stare predmete, uspomene, duboke osjećaje. Glavna urednica ove zbirke poezije svjesna je koliko i kakvo je značenje slavonskog dijalekta, upravo šokačke ikavice u Vojvodini. Govornici koji još čuvaju svoj zavičajni izričaj i na njemu pišu, čuvaju na taj način svoju kulturu i hrvatski identitet", kazala je recenzentica knjige.
O značaju očuvanja mjesnih govora govorile su i dr. sc. Silvija Ćurak i dr. sc. Anica Bilić. Dr. sc. Bilić podsjetila je da je ove godine 20 godina od donošenja Konvencije o zaštiti nematerijalne kulturne baštine i Hrvatska se u tom području približila razvijenim zapadnim zemljama.
„Vi kao Hrvati izvan Hrvatske činite jako puno da bi se sačuvao identitet, kultura, jezik. Čuvanje lokalnih govora doprinos je Hrvata u Vojvodini naporima koje Hrvatska čini kako bi sačuvala svoje jezično bogatstvo."

Ekavski govor slavonskog dijalekta

Jedna od autorica čije su pjesme u knjizi je Stanka Čoban iz Bača.
„Uglavnom s nostalgijom piše o onome čega više nema, o onome za čim žalimo. Pišem na šokačkoj ikavici, onako kako se nekada govorilo u Baču. Mi stariji se još i možemo i sjetiti nekih starih zaboravljenih riječi", kaže Stanka Čoban.
Sandra Kopić iz Podravskih Podgajaca kroz svoje pjesme čuva specifičan govor tog kraja, a to je ekavski govor slavonskog dijalekta.
„U trokutu Našice, Osijek, Virovitica, što je šokačka Podravina, govori se starošokačkom ekavicom. Poslije Domovinskog rata taj govor se počeo gubiti, jer je bio uspoređivan sa srpskim jezikom, pa su ga ljudi prestali govoriti. Kako radim u školi, primijetila sam da djeca više ne znaju taj naš govor. Kada smo radili mjesne govore, jedan učenik je pitao: ‘Učiteljice gdje smo tu mi, nas nema nigdje?’. Kako u udžbenicima nije bilo ništa napisano na našem govoru, odlučila sam sama početi pisati", kaže Sandra Kopić.
Prema njenim riječima, u Donjem Miholjcu još ima govornika ekavskog govora slavonskog dijalekta.
U glazbenom dijelu programa sudjelovao je Robert Kopić iz Podravskih Podgajaca na gajdama i samici, Božana Vidaković iz Sonte pjevala je svoje pjesme uz pratnju harmonike, a sudjelovala je i MPS Bodroški bećari iz Monoštora.

Izvor: Hrvatska riječ (Z. V.)

Obaveštenje o kolačićima