Nakon Zemuna i Hrtkovaca, monografija Identitet srijemskih Hrvata kroz prizmu tradicijske baštine predstavljena je u nedjelju, 27. lipnja 2021. godine, u Hrvatskom domu u Srijemskoj Mitrovici. Početak etnološkog istraživanja među srijemskim Hrvatima studenata etnologije i antropologije Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu započeo je upravo u tom gradu.
Tu je održano prvo okupljanje i prvi razgovor s potencijalnim organizatorima na terenu. Uz pomoć povjesničara i etnologa Daria Španovića, organizatora na terenu u Srijemskoj Mitrovici, započela su istraživanja u onim mjestima u Srijemu gdje žive Hrvati. Nakon tri godine opsežnog istraživanja i razgovora sa 138 kazivača s područja Srijema, u sunakladi Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, tiskana je ova knjiga, prva sveobuhvatna etnološka i kulturno-antropološka studija, s raznim aspektima tradicijske baštine i identiteta srijemskih Hrvata u Vojvodini.
Stručna suradnica za kulturne projekte i programe ZKVH-a Katarina Čeliković zahvalila je domaćinima te istaknula da je nastala monografija škrinja koja čuva ne samo zlato nego da je to škrinja ponosa na ono što se pamti danas.
„Sami smo naslutili da se bez hrvatskih udruga kulture ne može uopće ni početi bilo kakvo istraživanje. Srijemska Mitrovica nam je bila polazna osnova za sva daljnja istraživanja. Prvi dolazak na teren i upoznavanje lokalnih sredina je protekao u ispitivanju onih ljudi koje je pronašao Dario Španović ili netko od suorganizatora i predložio ih kao kazivače. Španović je bio jako važna osoba koja je mogla procijeniti u kojim mjestima imamo potencijalne kazivače, odnosno materijal koji nama može biti dobra podloga i dobra osnova. To doista nije bilo jednostavno. Trebalo je to sve umrežiti i napraviti dobru strukturu. Mislim da smo i kao Zavod odgovorili jednom velikom izazovu, da prvi puta pokrijemo srijemska mjesta u kojima žive Hrvati, s onim temama koje smo morali istražiti", istaknula je Čeliković te dodala kako je Srijem ovom knjigom pokazao da je „ono bogatstvo koje je bilo i dalje živi u ljudima".
Za buduće generacije
Etnolog i povjesničar Dario Španović istaknuo je veliki značaj monografije za srijemske Hrvate.
„Konačno su naši običaji zapisani, kako za nas tako i za sve buduće generacije koje se zanimaju za kulturu Hrvata iz Srijema. U prvim istraživanjima je bilo 18 studenata. Bilo je potrebno svakog dana osigurati prijevoz do potencijalnih kazivača, a s obzirom na razuđenost mjesta, to ponekad nije bilo lako. Do kazivača smo dolazili po privatnoj liniji. Nekoliko ih je znalo pokriti sve teme, neki su znali samo pojedine, ali u biti smo zadovoljni. Hrvati u Srijemskoj Mitrovici su kroz više stoljeća bili uklopljeni u građansko društvo. Na selima su se više sačuvali svadbeni i posmrtni običaji. U Srijemskoj Mitrovici su sačuvani duhovni običaji poput hodočašća u Tekije i čuvara Isusovog groba. Jedina razlika u običajima je bilo kolinje. Tu su uočene razlike između hrvatskih i srpskih kuća u pogledu pripreme tradicijske hrane kao i sama ishrana, tipična jela za Hrvate poput štricli koje se pripremaju za Svisvete. Jedina tema koja, nažalost, nije završena jesu narodne nošnje. Ona nije uvršćena u knjigu, ali će se zasebno tiskati jedno manje izdanje", kaže Španović.
Dojmovi kazivača
Ivan Barat je bio jedan od kazivača:
„Starosjedilac sam i moji preci potječu s ovog podneblja. O običajima sam slušao od mojih baka, a kasnije sam ih nastavio prakticirati. Važno je da ti običaji ostanu zapisani, jer mi u Mitrovici više ne možemo naći ni deset ljudi koji bi mogli pričati o nekadašnjim običajima. Ljudi su umrli, a mnogi su se iselili. Jedino mi je žao što običaji nisu zapisani ranije, poslije Drugog svjetskog rata, kada je veći broj Hrvata živio u Mitrovici".
Jedan od najmlađih kazivača, Ivan Reves ima tek 20 godina:
„Najviše pamtim i prakticiram crkvene običaje poput čuvara Isusovog groba, gdje i sam sudjelujem, kao i obiteljske običaje. Nastojat ću sačuvati običaje i jednoga dana prenijeti ih na svoju djecu. Nadam se da ću u tome uspjeti, jer su običaji za mene osobno iznimno važni".
Izvor: Hrvatska riječ (S. D.)
