Sedmu godinu zaredom Galerija prve kolonije naive u tehnici slame i Hrvatsko kulturno-umjetničko društvo Matija Gubec iz Tavankuta svojim programom sudjelovali su u manifestaciji Noć muzeja, koja je održana 16. svibnja 2015. godine. Za posjetitelje su, uz stalni postav Galerije, priredili tematsku izložbu Pečati vještih ruku Bunjevaka – kalupi za trukovanje čija je autorica Kata Suknović, dipl. ing. tekstila. Izložbu je otvorila Ljubica Vuković Dulić, predsjednica Galerije prve kolonije naive u tehnici slame.

„Slike i predmeti od slame danas su već simbol Tavankuta i bez njihove se prezentacije ne može niti zamisliti jedna večer poput ove, te su ti predmeti večeras predstavljeni u obliku stalnoga postava. No, izložbom trukova i šlinganih motiva želimo ukazati i na druge, izuzetno vrijedne segmente baštine, pomalo nepravedno zaboravljene te ih barem nakratko učiniti vidljivima. Njihovim prikupljanjem, fotografiranjem, bilježenjem tehnike rada načinjena je dragocjena dokumentacija koja može biti temelj za podrobnije bavljenje ovom temom“, kazala je Vuković Dulić.

Izložba sadrži fotografije s motivima šlinga na bunjevačkoj narodnoj nošnji koja je pohranjena u zbirci HKPD Matija Gubec u Tavankutu, te predmete – kalupe (pečate) za trukovanje zajedno s njihovim otiscima, a koji su prikupljeni na području Tavankuta i potječu iz dvadesetih godina XX. stoljeća.

Sastanak i zabava na salašu
U sklopu Noći muzeja, na Etnosalašu Balažević održan je i susret predstavnika hrvatskih udruga iz Vojvodine na temu objedinjavanja turističko-promidžbene priče, a nakon toga i zabava uz prigodnu glazbu.

Prikazujući fotografijama motive bijeloga veza na suknjama, autorica je ukazala na vrste bijeloga veza kao što je punjeni vez, probijanice, rišelje, toledo i dr., dok su samim kalupima i njihovim otiscima prikazani motivi koji su se trukovali na rukave, podsuknje, kragne, keceljce. „Povijest veza ima korijene u davnoj prošlosti i povezana je s razvojem odijevanja, mode, i u širem smislu umjetnosti svih epoha i mnogih civilizacija od antičke Grčke do Dalekog istoka, od južne, srednje i sjeverne Amerike do Europe. Ova stara tehnika ukrašavanja tijekom vremena sve više se usavršavala i postajala raznovrsnija po izradi i primjeni. Ljepota bijelog veza zavisila je ne samo od vještine vezenja nego i od dobre pripreme i kvalitetnog prenošenja – trukovanja mustre na platno. Tehnika trukovanja prisutna je i u izradi tradicijske odjeće Bunjevaka, tj. šlinga, te smo ovom prigodom željeli ukazati na značaj tih malih predmeta, sada već pomalo zaboravljenih, kao i na samu tehniku rada s njima“, istaknula je autorica izložbe Kata Suknović.

Svoju zbirku pečata, nastalih u radionicama za izradu trukova u Senti, za izložbu su ustupile Vita Bačić, Tilka Balažević i Karolina Moravčić.

Izvor: Hrvatska riječ (I. D.)