„Na današnji dan obilježavamo dan rođenja jedne od najznačajnije ličnosti hrvatske novije povijesti – bana Josipa Jelačića koji je rođen u Petrovaradinu 1801. godine. Jedan je to od mnogobrojnih primjera kakvi postoje i u srpskoj povijesti u kojoj su mnogi znameniti Srbi koji su poslije živjeli ili žive u Srbiji rođeni na području današnje Hrvatske tako su i mnoge značajne osobe u Republici Hrvatskoj rodom s područja današnje Vojvodine, a ban Jelačić je nedvojbeno najveći od svih njih“, poručio je na početku svečanog programa u dvorani SPENS-a u Novom Sadu predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća Slaven Bačić.

Bačić je izrazio zadovoljstvo što je ove godine proslavi prisustvovao do sada najveći broj predstavnika svih razina vlasti u Republici Srbiji, od ministra pa preko dužnosnika Autonomne pokrajine Vojvodine do gradskih vlasti i istaknuo kako je „prešućivanje hrvatske manjine u javnom medijskom, političkom i kulturnom prostoru jedno od mnogih otvorenih pitanja“ o kojima su predstavnici hrvatske manjine razgovarali s premijerom Srbije Aleksandrom Vučićem u Tavankutu 12. lipnja ove godine.

Bačić: Nije lako, katkada je i veoma teško

Bačić je izrazio uvjerenje da će se početi rješavati i druga pitanja o kojima je razgovarano u Tavankutu, a jedno od tih pitanja je i pitanje uređenja rodne kuće bana Jelačića u Petrovaradinu.

„Riječ je o otkupu i uređenju dijela kuće, a ne rekonstrukciji cijele kuće kako se nekada željelo. Pri čemu je to zamišljen kao zajednički projekt poput uređenja rodne kuće Milutina Milankovića u Dalju ili Nikole Tesle u Smiljanu u Hrvatskoj gdje bi država Srbija, kako je to premijer Vučić predložio, sudjelovala sa 60, a Hrvatska s 40 posto sredstava. Realizacijom tog projekta osigurao bi se prostor za petrovaradinsko društvo Jelačić koje bi onda osiguralo i muzejsku postavku o banu Jelačiću“, rekao je Bačić.

Predsjednik HNV-a, koji ovu dužnost obnaša šest godina, osvrnuo se i na protekla dva i pol desetljeća i podsjetio da su posljednjih petnaestak godina ostvareni mnogobrojni i iznimni pomaci na području manjinskih prava, ali da se neka pitanja ne rješavaju i nastaju nove neuralgične točke.

„Mogu otvoreno reći da biti Hrvat u Srbiji nije lako, čak sam slobodan i dodati katkada i veoma teško“ rekao je Bačić i poručio da „ukoliko ne budemo uvažavali sami sebe neće nas uvažavati ni drugi“, što znači da treba koristiti prava koja nam zakon omogućuje, ali je dodao da je mnogo važniji odnos vlasti prema manjinskim pravima koji bi trebao biti afirmativan, a ne restriktivan i „priznanje da smo mi Hrvati poput drugih nacionalnih manjina konstitutivna sastojnica društva u Srbiji, unatoč nešto drugačijoj povijesti, običajima, jeziku, vjeri. Naše posebnosti se ne iscrpljuju tancanjem ili biti predmetom etnički motiviranog verbalnog ili fizičkog nasilja, i mi želimo sa svim našim značajkama aktivno participirati i biti vidljivi u svim područjima društvenog života. Jedan od putova za ostvarivanje ovoga jeste provođenje bilateralnog sporazuma o zaštiti nacionalnih manjina između Srbije i Hrvatske, a posebno članka 9 kojim je Srbija preuzela obvezu unutarnjim zakonodavstvom – osigurati, a ne tek pružiti mogućnost hrvatskoj manjini zastupljenost u predstavničkim i izvršnim tijelima na svim razinama. Dakle, sve ono što srpska zajednica u Hrvatskoj već odavno ostvaruje“, poručio je Bačić.

Bošnjak: Podupirat ćemo i pomagati Hrvate u Srbiji

U ime Ureda za Hrvate izvan Hrvatske prisutne je pozdravio Milan Bošnjak ističući kako je ban Josip Jelačić bio jedna od ključnih osoba svojega vremena ne samo u hrvatskim nego i u europskim okvirima, te da je povijest 19. stoljeća nezamisliva bez njegove vrlo aktivne i vrlo značajne uloge. Osvrnuo se i na aktualni položaj hrvatske nacionalne manjine u Srbiji.

„Doista smo jako ponosni na sve ono što hrvatska manjinska zajednica u Srbiji čini u području njegovanja svoje tradicijske kulture, ali i u području stvaranja suvremene kulture. Državni ured za Hrvate izvan Hrvatske je do sada pomagao taj rad i te aktivnosti, a to će siguran sam činiti i dalje još više i učinkovitije. Nova hrvatska vlada koja se uspostavlja u sljedećih nekoliko dana će fokus svojega djelovanja svakako imati i na položaj i pitanja i potrebe Hrvata koji žive u Srbiji. Državni ured je kontinuirano podupirao brojne programe i projekte hrvatskih zajednica, hrvatskih udruga i institucija u Srbiji, uz to je nastojao pomoći u rješavanju najvažnijih strateških pitanja i činio je akcije kako bi se kadrovski osnažila hrvatska zajednica, kako bi pripadnici hrvatske zajednice stekli dodatna znanja i dodatne vještine i to naglašavam u partnerskom odnosu i odličnoj suradnji s predstavnicima hrvatske manjine u RS“.

Bošnjak je izrazio zadovoljstvo što su „stvoreni i uvjeti da će se napokon realizirati ono što hrvatska zajednica već puno godina traži i što je definirano u bilateralnim ugovorima“, te je poručio da će Državni ured kao središnje tijelo koje priprema i provodi međuvladine mješovite odbore za zaštitu manjina „učiniti sve kako bismo podsjetili Srbiju na njene obveze i da će Srbija, siguran sam, učiniti još dodatne korake i ispuniti ono što je u tim ugovorima ostalo neispunjeno“. Radi se o zastupništvu na svim razinama, o zapošljavanju u državnim i javnim službama i o drugim pravima u području odgoja i obrazovanja, informiranja i kulturne autonomije, kao i pitanju obnove rodne kuće bana Josipa Jelačića.

Markotić: Novi izazov i nova prilika

„U Hrvatskoj su nacionalnim manjinama osigurana prava sukladno najvišim standardima i međunarodnim konvencijama, što je ugrađeno u hrvatski Ustav i Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina i druge propise. I nadalje ćemo aktivno djelovati na osiguranju proklamiranih prava manjina u Hrvatskoj kao i hrvatske manjine u Srbiji, u čemu će europski sustav vrijednosti kao i važeći sporazum između Hrvatske i Srbije o zaštiti nacionalnih manjina biti glavna nit i vodilja“, rekao je veleposlanik RH u Beogradu Gordan Markotić.

Po njegovoj ocjeni ove aktivnosti se odvijaju sada u novom ozračju zbog činjenice da je Srbija započela pregovarački proces za članstvo u EU i otvorila prva pregovaračka poglavlja među kojima su poglavlje 23 (pravosuđe i temeljna prava). Markotić je poručio kako pregovarački proces u kojem se Srbija nalazi predstavlja vrlo važan izazov, ali i novu priliku za Hrvate u Srbiji i hrvatske institucije i pojedince jer je iznimno važno da se u tom procesu čuje i hrvatski glas, odnosno da se predstavnici hrvatske manjine aktivno uključe u pregovarački proces.

„Angažman predstavnika HNV-a u pripremi Akcijskog plana za nacionalne manjine u okviru poglavlja 23 zaslužuje riječi pohvale, a siguran sam kako će istim intenzitetom nastaviti i pratiti i njegovu provedbu. Iako postoje razlike između Hrvatske i Srbije u sagledavanju svih problema s kojima se trenutno suočava i hrvatska manjina u Srbiji i srpska manjina u Hrvatskoj, ipak mi je drago da mogu još jednom podsjetiti na potpisivanje Deklaracije o unaprjeđenju odnosa u lipnju ove godine koju su potpisali predsjednica Hrvatske i premijer Srbije. Ovo je odlična osnova za unaprjeđenje odnosa i rješavanje svih otvorenih pitanja i u tom kontekstu drago mi je da mogu podsjetiti da će se naći rješenje vezano uz rodnu kuću bana Jelačića u Petrovaradinu i da će ona postati istinska spomen-kuća, ali i objekt multifunkcionalne namjene za kulturna gospodarska i druga događanja od interesa za unaprjeđenje položaja Hrvata u Srbiji“, rekao je Markotić, te se osvrnuo i na novu hrvatsku vladu: „Drago mi je da mogu najaviti i osnivanje nove hrvatske vlade koju su podržale sve manjine u Hrvatskoj, uključujući i srpsku manjinu i prema najavama čelnika srpske manjine u Hrvatskoj oni će također biti dio te nove vlade i to je odličan temelj i odlična osnova za daljnji dijalog i unaprjeđenje odnosa između Hrvatske i Srbije“.

Vulin: Prava zajednica su iznad politike

Ministar rada i socijalnih pitanja Aleksandar Vulin u svoje i u ime premijera Aleksandra Vučića, čiji je bio izaslanik, obratio se prisutnima riječima:

„Svi smo mi ovdje zato što volimo zemlju u kojoj živimo, zato što volimo narod kojemu pripadamo, svoju povijest, tradiciju i kulturu koja nas čini kakvima jesmo, čime se možemo pohvaliti i pokazati onome drugome. Različitost nije nikada mogla ni smjela biti prepreka za dobre i srdačne odnose među ljudima, među narodima. Ponosan sam što mogu reći da sam odrastao i živim u zemlji koja beskrajno poštuje i cijeni svaku različitost, povijest, tradiciju, kulturu, religiju i u toj različitosti ne vidi nijedan jedini problem. Naprotiv. Odrastali smo zajedno, trudeći se da odrastemo kao bolji ljudi i da kada sve prođe možemo reći da smo malo bolji nego što smo bili“.

Vulin je rekao kako Republika Srbija poštuje sve nacionalne manjine, smatra da im je potrebno osigurati najviša moguća prava „i naravno da uvijek drži svoju riječ“.

„Bez obzira na otvorena pitanja koja Republika Srbija ima s Republikom Hrvatskom kada je u pitanju radni staž Srba, povezanost ili nepovezanost, nemogućnost isplate mirovina, poštovanja određenih imovinskih prava, nikada i ni na koji način neće takva otvorena pitanja povezivati s položajem hrvatske manjine u Srbiji. O tome neka raspravljaju vlade i vlada će o tome raspravljati vodeći računa o interesima svojih građana, ali to se na manjinska prava nikada neće odnositi. Postoje stvari koje imaju i koje nemaju baš nikakve veze. Prava hrvatske nacionalne manjine u Srbiji se s time ne povezuju ni kada su u pitanju pregovori o pristupanju EU, niti bilo koje drugo političko pitanje. Prava jedne zajednice da postoji, da raste, da napreduje, da se razvija i obogaćuje sredinu u kojoj živi su iznad politike, iznad su pregovora s EU, iznad su otvorenih pitanja vlada i političara. Sama činjenica da hrvatska zajednica na naš ponos i veliku radost svih koji žive u Srbiji postoji i razvija se je dovoljna. Nema povezivanja politike s postojanjem jedne zajednice divnih i čestitih ljudi s kojima sam proveo život“, rekao je Vulin.

Pifat: Novi Sad 2021., što to za nas znači?

Na koncu, praznik je svima čestitao predsjednik HKPD-a Jelačić Petar Pifat i osvrnuo se na titulu Europske prijestolnice kulture 2021. godine koju je dobio Novi Sad.

„Ovih dana se u medijskom prostoru više priča o kulturi, i to o statusu EPK 2021., koji je dobio naš Novi Sad. Ovim putem čestitam i osvrnut ću se na našeg mlađeg člana Društva koji me je pitao što to za nas znači, za članove društva Jelačić i uopće Hrvate, Petrovaradince i Novosađane. Vjerujem da to puno znači i da će prva u svijetu dječja opera Franje Štefanovića, koji je u Petrovaradinu bio i ravnatelj škole, čija se spomen ploča nalazi u osnovnoj školi pored zbornice biti afirmirana. Operu smo prošle godine s Muzičkom školom Isidor Bajić skupa izveli u osječkom Dječjem kazalištu Branka Mihaljevića, a ove godine odlazimo u Zagreb, u najpoznatije dječje kazalište Trešnja gdje ćemo u europskoj Noći kazališta izvesti tu dječju operu. Vjerujem da će Hrvati na taj način dati svoj doprinos, jer jedno takvo jedinstveno glazbeno remek djelo zavrjeđuje da se integrira u kulturnom smislu u predstavljanje Grada Novog Sada. Podsjetio bih na još jednu nekadašnju kulturnu veličinu Petrovaradina, a to su pokladne karnevalske povorke. Iz cijele su Vojvodine dolazili ljudi gledati, sudjelovati u rijeci ljudi koji su priređivali skečeve i igrokaze ulicama Petrovaradina. Vjerujem da nećemo zaboraviti ni grob skladatelja hrvatske himne Josipa Runjanina u Novome Sadu i da nećemo zaboraviti ni bana Jelačića i mnogo toga drugog čime se ponosimo“.

Antrfile

Misa i kulturno-umjetnički program

Proslava spomendana rođenja bana Josipa Jelačića 16. listopada započela je svetom misom u Petrovaradinu u crkvi sv. Jurja koju je predvodio upravitelj župe sv. Jurja prečasni Marko Loš, uz koncelebraciju župnika Božidara Lusavca i Zdravka Čabrajca, te trajnog đakona Subotičke biskupije Jozefa Demana.

Nakon mise, u amfiteatru SPENS-a u Novom Sadu održana je svečana akademija u kojoj su sudjelovali članovi mješovitog zbora Jelačić pod ravnanjem Vesne Kesić-Krsmanović, tamburaški orkestar pod ravnanjem Stevana Moše, solisti Branko Ćorić i Milan Bireš te klapa Jelačića kao i mladi recitatori Davorin Horvacki i Sara Žurovski.

Dužnosnici

Ovogodišnjoj proslavi spomendana bana Jelačića prisustvovao je do sada najveći broj dužnosnika sa svih razina vlasti u Srbiji – osim ministra u Vladi Srbije Aleksandra Vulina, prisutni su bili i zamjenik pokrajinskog tajnika za kulturu i informiranje Nebojša Kuzmanović, predsjednik Skupštine Grada Novog Sada Zdravko Jelašić, pomoćnik gradonačelnika Novog Sada Aleksandar Petrović, te Bojan Gregurić iz Tajništva za obrazovanje, upravu i propise i nacionalne zajednice.

Izvor: Hrvatska riječ (Jasminka Dulić)