Znanstveni kolokvij u Vukovaru o Hrvatima kao manjinama u okolnim zemljama

Objavljeno: 24.10.2016. Pregleda: 30

znanstveni kolokvij u vukovaruInstitut društvenih znanosti Ivo Pilar i Udruga hrvatskih branitelja Sajmište Vukovar organizirali su 12. listopada u Vukovaru u Gradskom muzeju znanstveni kolokvij pod nazivom Hrvati kao manjina u okolnim zemljama: Povijest, položaj, izazovi. Povod za organiziranje ovog značajnog kolokvija bila je i 25. obljetnica osnutka Instituta Ivo Pilar. Kolokvij na kojem je prezentirano 12 priopćenja uglednih znanstvenika i javnih djelatnika iz Hrvatske, Mađarske i Srbije je održan pod visokim pokroviteljstvom Ministarstva branitelja, Ministarstva kulture i Ministarstva vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske.

Kolokvij je imao dva dijela: uvodni i radni, a uvažavajući težinu i kompleksnost aktualnog položaja svojih sunarodnjaka u Srbiji organizatori su cijelu drugu sesiju posvetili hrvatskoj zajednici u Srbiji. U protokolarnom dijelu kolokvija prisutnima su se obratili zamjenica ministra vanjskih i europskih poslova RH Zdravka Bušić, zamjenik župana Vukovarsko-srijemske županije Željko Cirba, pročelnica Ureda za društvene djelatnosti Grada Vukovara Ana Živanović, predsjednik Znanstvenoga vijeća Instituta Pilar prof. dr. sc. Nenad Pokos, predsjednik Udruge hrvatskih branitelja Sajmište Nikola Tarle i voditelj Područnoga centra Instituta Pilar u Vukovaru prof. dr. sc. Dražen Živić. Među prisutnima na skupu bio je i generalni konzul Republike Srbije u Vukovaru Živorad Simić.

Hrvati kao manjine

Prvu sesiju, koju je moderirao dr. sc. Mateo Žanić, je otvorila dr. sc. Ljiljana Dobrovšak iz Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar u Zagrebu izlaganjem na temu Pregled i položaj hrvatskih manjina u susjednim zemljama. Dobrovšak je iznijela osnovne podatke aktualnog položaja Hrvata u okolnim zemljama, podrazumijevajući demografske karakteristike, društvenopolitički položaj i pravne okvire zaštite nacionalnih manjina u okviru kojih hrvatska zajednica ostvaruje svoja prava.

Dr. sc. Stjepan Blažetin iz Znanstvenog zavoda Hrvata u Mađarskoj u Pečuhu je govorio o aktualnom položaju Hrvata u Mađarskoj kao i izazovima s kojima se susreću. U izlaganju pod nazivom Hrvati u Mađarskoj i kulturna autonomija na detaljan i stručan način je opisao sve karakteristike sustava za zaštitu nacionalnih zajednica u Mađarskoj i značaj kulturne autonomije za očuvanje identiteta.

Branka Pavić-Blažetin iz neprofitnog poduzeća za kulturu, informiranje i izdavačku djelatnost Croatica u Mađarskoj je govorila o Narodnosnim medijima kao čuvarima nacionalnog identiteta i ukazala na izniman značaj manjinskih medija i njihove uloge u očuvanju identiteta tamošnjih Hrvata. Posebice je ukazala na značaj medija kao instrumenta kojim se jedna zajednica, u ovom slučaju hrvatska, može zaštiti od asimilacije.

Programom su u prvoj sesiji bila predviđena i izlaganja na temu položaja Hrvata u Rumunjskoj, Slovačkoj i Austriji, ali su izlagači bili spriječeni sudjelovati na skupu, te je dr. sc. Ljiljana Dobrovšak pročitala sažetke uradaka izostalih autora. Radnje na ove teme nisu bile ništa manje zanimljive i držale su pozornost prisutnih i sudionika.

Hrvati u Srbiji

Druga sesija koja je u cijelosti bila posvećena Hrvatima u Srbiji bila je moderirana od dr. sc. Ivane Bendre.

Dr. sc. Mario Bara s Hrvatskog katoličkog sveučilišta otvorio je drugu sesiju izlaganjem pod nazivom Podrijetlo, migracije i prostorni raspored Hrvata u Srbiji – osnovne značajke u kojem je napravio i povijesni osvrt na migracijske procese i prostorni razmještaj Hrvata u Srbiji, od najranijih dana njihovog naseljavanja pa sve do današnjih dana, te je istaknuo i izazove s kojima se hrvatska zajednica susreće.

Ravnatelj Područnog centra Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar u Vukovaru dr. sc. Dražen Živić je u izlaganju pod nazivom Demografske pretpostavke i izazovi o(p)stanka Hrvata u Republici Srbiji ukazao na osnovne demografske značajke kada su u pitanju Hrvati u Srbiji, te je izrazio zabrinutost zbog naglog opadanja broja pripadnika hrvatske zajednice, kao i zbog činjenice da su Hrvati u Vojvodini jedna od najstarijih manjina. Živić je istaknuo kako je neophodno da se hrvatska kao matična država više uključi u rješavanje ove kompleksne problematike.

Ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata Tomislav Žigmanov, koji je i zastupnik u srbijanskom parlamentu, je izlagao na temu „Hrvati u Vojvodini i izbori u Srbiji 2016.“. Žigmanov je govoreći o proteklim izborima istaknuo kako je tijekom izbornog procesa bio pojačan antihrvatski sentiment u javnom diskursu, ali da je hrvatska zajednica konstruktivnim političkim pristupom uspjela osigurati svog zastupnika u parlamentu koaliranjem s demokratski i proeuropski nastrojenim strankama. Predstavnik hrvatske manjine je upozorio da Srbija i dalje nije implementirala mjere koje se odnose na političko predstavništvo Hrvata na svim razinama, koje srpska zajednica u Hrvatskoj već odavno uživa. Žigmanov se osvrnuo i na politički inženjering drugih pokreta s hrvatskim predznakom, čiji su predstavnici na izborima izlazili na listama drugih manjina, što svakako nanosi dovoljnu štetu već ranjenoj i politički urušenoj hrvatskoj zajednici.

Dr. sc. Sandra Cvikić iz Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar – Područni centar u Vukovaru je imala izlaganje na temu „Odnos matične države i hrvatske nacionalne manjine u Srbiji“. Cvikić je iznijela svoju sociološku politološku analizu postojećih politika Hrvatske spram Hrvata u Srbiji, kao i značaj Ureda predsjednice Hrvatske i njezinog dosadašnjeg djelovanja u međunarodnim odnosima.

Politolog Darko Baštovanović iz Hrvatskog nacionalnog vijeća u Srbiji je predstavio radnju pod nazivom Položaj i prava hrvatske nacionalne zajednice u Republici Srbiji i AP Vojvodini u procesu EU integracija s posebnim ukazom na implementaciju bilateralnog sporazuma o zaštiti nacionalnih manjina između vlada Hrvatske i Srbije. Baštovanović je rekao kako je neophodno sagledati što novo proces EU integracija donosi za nacionalne manjine, uključujući i hrvatsku, te je istaknuo kako postojeći standardi manjinske zaštite predstavljaju okvir koji je kreiran u posve drukčijem društveno-političkom kontekstu i zbivanjima i da danas ne odgovara modernoj europskoj praksi. Kada je pak riječ o bilateralnim sporazumima, Baštovanović je rekao kako oni predstavljaju jedan od instrumentarija matičnih država za brigu o svojim sunarodnjacima i da je neophodno da budu izbalansirani s postojećim europskim standardima. Postojeći sporazum je, po njegovom mišljenju, neophodno revidirati, jer je potpisan u posve drukčijem kontekstu i ne odgovara postojećim prilikama, ali se prava koja se garantiraju sporazumom ne smiju smanjivati, već treba ići u pravcu integriranosti manjina u društveno politički sustav. Baštovanović je rekao kako je ovo veoma bitno ako se ima u vidu povijesno naslijeđe koje i dalje opterećuje hrvatsku zajednicu u Srbiji.

Nakon izlaganja sudionika pokrenuta je zanimljiva debata, a voditelj kolokvija dr.sc. Dražen Živić je rekao kako je ovo tek početak ovakvih aktivnosti i da će se Institut Ivo Pilar nastaviti baviti Hrvatima u okolnim zemljama. Istovremeno je najavio i jačanje suradnje sa stručnjacima i znanstvenicima koji istražuju teme vezane za Hrvate izvan domovine.

 

 

Izvor: Hrvatska riječ

Vijesti

Pogledajte sve

Moglo bi Vas zanimati...

  • 2024
    Najave i kalendar
  • Zavod u Noći muzeja otvara izložbu posvećenu Hrvatskom narodnom kazalištu u Subotici
  • Predstavljanje knjige „Tragovi trajanja“ o Hrvatskom groblju u Boki
  • XIII. Seminar bunjevačkog stvaralaštva u Tavankutu
Pogledajte sve

Obaveštenje o kolačićima