Bač je mjesto u kome danas živi oko tisuću Hrvata Šokaca, a nekada su Hrvati bili većinsko stanovništvo u ovom bačkom gradiću. U tom je mjestu prije pet godina osnovana Udruga Tragovi Šokaca. Predsjednica Stanka Čoban kaže kako je udruga osnovana iz želje da se očuva baština Šokaca. Prvo je osnovana ženska pjevačka skupina, koja od osnutka njeguje izvorne, stare šokačke pjesme. Posljednje tri godine prepoznatljiva i jedinstvena manifestacija ove udruge je žensko tradicijsko češljanje Hrvatica u regiji. Zanimljivih ideja u ovoj udruzi imaju i za iduće razdoblje.
Okosnica udruge je pjevačka skupina koja njeguje tradicijsko pjevanje Šokaca iz Bača i okolice. „To su stare pjesme, koje su do nas stigle usmenom predajom, jer je tih pjesama malo ostalo zapisanih. To što nemamo notnih zapisa ono je što nas najviše i opterećuje, jer sve radimo po sjećanjima“, kaže Stanka Čoban. U ovoj udruzi zato žele zapisati i sačuvati crkvene pjesme koje su se na ikavici pjevale u Franjevačkom samostanu u Baču. „Važno je da ostane zabilježeno, jer te se pjesme više ne pjevaju u samostanu, a ovo bi bio način da našim pokoljenjima ostavimo sačuvano to naslijeđe“, kaže naša sugovornica.
Osim u pjevačkoj skupini, članovi Tragova Šokaca aktivni su u sekciji zlatoveza, udruga ima i staru kovačku radionicu koja služi za edukaciju školske i predškolske djece. No, kao svoju glavnu manifestaciju oni ističu stručni skup Žensko tradicijsko češljanje Hrvatica u regiji. „Tu smo manifestaciju osnovali prije tri godine, a svake godine teme su različite. Prve su godine to bile pletenice djevojaka, lane češljanje mladenki, a ove godine oglavlja mladih udanih žena. Ove smo godine imali 13 sudionica, ali ono što je nama u toj manifestaciji važno su kvalitetne radionice, kako bi se vratila ona kvaliteta oglavlja, frizura, nošnje, oblačenja, kakva je nekada bila. To nam je važno, jer je barem na ovim našim prostorima primijećeno kako se ubacuju strani elementi koji ne pripadaju šokačkoj nošnji. Zato na našim radionicama imamo ljude od struke i bake koje su to radile kako bi nas naučili da se oblačimo onako kako treba. Kada obučete jednu nošnju vi predstavljate jedan narod i ako tu nošnju ne oblačimo kako treba mi podcjenjujemo cijeli taj narod. To se nama nije svidjelo i zato je i osmišljena ova manifestacija“, kaže predsjednica udruge iz Bača.
A koliko su bili u pravu kada su osmislili ovakav projekt svjedoči i to što njihovu ideju sada u Bosnu planiraju pronijeti njihovi prijatelji, dragi gosti ove manifestacije, a poticaj su dali i Udruzi Šokačka grana iz Osijeka da ovaj segment tradicije istraže u Slavoniji.
Tuzla
Članovi Tragova Šokaca redovito hodočaste u Gradovrh kraj Tuzle početkom kolovoza, a nastup na Danima Velike Gospe u Breškama kraj Tuzle bio je njihov prvi nastup u Bosni. Dobri su i domaćini hodočasnicima iz Tuzle koji dolaze u Bač. UG Tragovi Šokaca već nekoliko godina održava prijateljske odnose s Udrugom Društvo Breščana iz Breške (Tuzla), s kojom je sklopljen sporazum o suradnji i partnerstvu u projektima. Dvije godine se Udruga Društvo Breščana uspješno predstavila u Baču na manifestaciji Stručni skup – žensko tradicijsko češljanje i oglavlja Hrvatica u regiji, a 14. kolovoza 2015. godine članice pjevačke skupine UG Tragovi Šokaca nastupile su na folklornoj večeri na Danima Velike Gospe, koje organizira Udruga Društvo Breščana i Župa Breške.
Zanimljivih planova u ovoj udruzi imaju i za sljedeće razdoblje. „Svake godine poslije manifestacije Tradicijsko češljanje Hrvatica u regiji napravimo snimke svih frizura i na kraju godine izradimo kalendar. Želja nam je za godinu-dvije kada sakupimo dovoljno materijala sa stručnim suradnicima uraditi kvalitetan katalog kako bi to ostalo trajno zapisano“, kaže naša sugovornica koja napominje kako organiziranje ovakve manifestacije zahtijeva višemjesečni rad, od odabira teme, do poziva sudionicima, stručnim predavačima. I pokraj toga želja im je manifestaciju proširiti kako bi tema bila ne samo tradicijsko češljanje Hrvatica u regiji, već bi program bio proširen na sve nacije koje žive u općini Bač.
Stanka Čoban otkriva nam i želju Tragova Šokaca da na nosaču zvuka ostanu zabilježene stare pjesme, ne zato da bi oni postali popularni, već da bi se trajno očuvao ovaj dio tradicije Hrvata na tim prostorima.
Izvor: Hrvatska riječ (Z. Vasiljević)
