Žetvene svečanosti u vojvođanskih Hrvata 2015.

Objavljeno: 21.08.2015. Pregleda: 3

Duzionica2015-4Počele su još u travnju blagoslovom žita na Markovo, a potom nastavljene nizom programa. Ovogodišnje žetvene svečanosti bunjevačkih i šokačkih Hrvata u Vojvodini, Dužijanca u Subotici i okolici, Dužionica u somborskom kraju i ostale, izrasle su u dične proslave zahvale Bogu i pohvale čovjeku.

 

Početak subotičke Dužijance 2015. – Blagoslov žita

Blagoslov zita2015-1Na blagdan sv. Marka evanđeliste, 25. travnja 2015. godine, započela je ovogodišnja 104. Dužijanca u Subotici. Prva manifestacija u nizu počinje blagoslovom mladog žita, odnosno molitvom i pouzdanjem u Božju providnost. Misno slavlje u župnoj crkvi sv. Marka u Žedniku predvodio je mons. dr. Andrija Anišić, predsjednik UBH Dužijanca uz koncelebraciju preč. Željka Šipeka, preč. Julija Bašića i preč. Attile Zsellera, te svećenike subotičke biskupije.

Blagoslov zita2015-2Nakon svete mise, po već ustaljenom obredu, procesija je krenula prema njivi gdje se obavio obred blagoslova žita. Njiva se nalazi na putu prema Žedniku, a tijekom procesije, od crkve do njive pjevale su se litanije svih svetih. Sam čin blagoslova obavio je tamošnji župnik preč. Željko Šipek. Kako tradicija nalaže, vjernici su ubrali po nekoliko stručaka mladog žita, koji se čuva zadiveno za svetnjaču, sve dok ga ne zamijeni blagoslovljeni klas s Dužijance.

Domaćini njive na kojoj je obavljen blagoslov su Stipan i Blaženka Šarčević, a ujedno oni su bili i domaćini Natjecanja risara koje je održano na istoj njivi po ustaljenom programu 11. srpnja. (H. R.)

Markovdan u Lemešu

Markovdan Lemes2015-1Svečanom svetom misom 25. travnja 2015. godine, u crkvi Rođenja blažene Djevice Marije Lemešani su slavili spomendan svetoga Marka. Misu su svojom nazočnošću uzveličali članovi HBKUD-a Lemeš i gostujuće lokalne udruge kulture, koji su u košarama donijeli mlado žito pred oltar. Poslije misnog slavlja formirana je procesija predvođena raspelom i barjacima koja je krenula put križa na ulasku u Lemeš iz pravca Subotice, koji je podigla Anna Horváth 1940., gdje je vlč. Antal Egedi posvetio žitna polja i preporučio ih još jednom u zaštitu svetoga Marka. Obitelj Vidaković, Ivan i Veronka, pobrinuli su se organizacijski da prostor oko križa bude dostojan svečanosti, dok su domaćini blagoslova Pál i Mária Mátyus s obitelji počastili okupljene.

Stariji mještani sjećaju se kako je nekada u procesiji nošen i kip svetoga Marka koji su nosile gosponoše, nebo s Presvetim, te živo janje. Sjećaju se bogatih procesija s ministrantima i crkvenim velikodostojnicima, pjevanja litanija Svih svetih putem i velikog broja okupljenih vjernika.

Markovdan Lemes2015-2HBKUD Lemeš je prigodom Markovdana organizirao cjelovečernji kulturno-umjetnički program u Domu kulture. Kao domaćini izveli su četiri koreografije Tamare Brkić, a program je otvorio najmlađi ansambl izvodeći dječje igre. U nastavku večeri izvođački sastav izveo je koreografije na temu Banata i Šumadije, a pečat cijeloj večeri dali su bunjevački plesovi. Tematski program vodio je Željko Zelić prigodnim tekstovima na temu svetoga Marka i recitalima vezanim za proljeće i obradu polja među kojima su se našle i pjesme vlč. Marka Vukova. Gostujući KUD Neven iz Aleksa Šantića izveo je dvije koreografije, a lokalni KUD Vidovdansko kolo gostujući izveo je plesove iz Vojvodine, Gnjilana i Bosilegradskog krajišta. Tijekom večeri publici se obratio predsjedavajući društva Marko Vilić. (Ž. Z.)

Ovogodišnji bandašica i bandaš Martina Ivković i Nikola Bašić predstavljeni na Tijelovo

Predstavljeni bandas bandasica2015Blagdan Presvetog Tijela i Krvi Kristove, u narodu poznat kao Bršančevo, svečano je proslavljen 4. lipnja 2015. godine i u subotičkoj katedrali bazilici sv. Terezije Avilske. U euharistijskom slavlju je, osim brojnih vjernika, sudjelovalo i dvadesetak svećenika iz okolnih župa. Misno slavlje predvodio je subotički biskup, mons. Ivan Penzeš, koji je održao i prigodnu homiliju. Pod ovom svetom misom svečano su predstavljeni i ovogodišnji bandašica i bandaš subotičke Dužijance 2015., Martina Ivković iz župe Marija Majka Crkve iz Aleksandrova i Nikola Bašić iz župe Sv. Roka iz Subotice. (N. Sudarević)

Obnovljeni običaj na blagdan sv. Ivana Cvitnjaka

Priskakanje vatre2015-1U okviru programa Dužijance 2015., uoči blagdana sv. Ivana Cvitnjaka, 23. lipnja 2015. godine održano je Priskakanje vatre. Ovaj, gotovo zaboravljeni narodni običaj, peti je put uvršten u program Dužijance, a ove godine priređen je u Žedniku, na salašu Mirka Čipaka. Priskakanje vatre započelo je paljenjem vatre, koju su priskakali i kroz koju su skakali mladi obučeni u nošnju bunjevačkih Hrvata, a potom i prisutni posjetitelji. Nakon priskakanja vatre, članovi HKC Bunjevačko kolo, ogranak iz Žednika i ogranak iz Subotice, odigrali su nekoliko parovnih bunjevačkih igara s vijencima od ivanjskog cvijeća.

Ispred organizatora žetvene svečanosti Dužijanca 2015., Udruge bunjevačkih Hrvata Dužijanca, nazočnima se obratio Marinko Piuković. (I. I. I.)

Izložba S Božjom pomoći

Izlozba S Bozjom pomoci2015-1U sklopu programa Dužijace 2015., u Suvenirnici ispod subotičke Gradske kuće 1. srpnja 2015. godine, otvorena je izložba S Božjom pomoći, koja se ove godine bavi dvjema temama: Katoličko divojačko društvo i Dužijanca, te Bunjevačka tradicijska obuća. Izložbu su priredili Udruga bunjevačkih Hrvata Dužijanca i Hrvatski kulturni centar Bunjevačko kolo, a autori izložbe su etnologinja Senka Davčik, povjesničar umjetnosti Branimir Kopilović, te Dejan Kovač i Ivan Piuković. Katoličko divojačko društvo utemeljeno je 1912., a ukinuto 1946. godine. Na izložbi su se mogli vidjeti originalni dokumenti vezani uz osnutak i djelovanje toga društva – zapisnici sa skupština, različiti izvještaji i dopisi, barjaci, te fotografije.

Povjesničar umjetnosti Branimir Kopilović je istaknuo kako se uloga i značaj ove ženske katoličke, ali i laičke udruge ogleda najviše u činjenici da je upravo putem djelovanja KDD-a Dužijanca stekla obilježje javne svetkovine. „Naime, 1911. godine Dužijanca je prvi put proslavljena u župnoj crkvi svetog Roka u Subotici, na inicijativu Katoličkog divojačkog društva u osnivanju. Tako je proslava i zahvala Bogu za sretno obavljenu žetvu, koja je izvorno proslavljana u krugu obiteljskih gospodarstava – salaša, prenesena iz poluanonimnosti u sakralni prostor“, kazao je Kopilović.

Društvo je od samih početaka usko vezano uz crkveno obilježavanje Dužijance i vidimo ga kao utemeljivača ovakvoga načina proslave. „U početnom razdoblju članice društva su određivale bandašicu i bandaša, plele su vijence od žita i perlice od slame; one su i same izrađivale, a kasnije naručivale ‘krune’ od slame. Do sredine 1920-ih djevojke su imale vodeću ulogu u organizaciji Dužijance, a potom se priključuje Bunjevačko momačko kolo, koje je osnovano 1920. godine. U idućem razdoblju, do 1940. godine oni Dužijancu zajednički organiziraju“, kazao je Kopilović.

Izlozba S Bozjom pomoci2015-2U sklopu izložbe izložena je tradicijska obuća bunjevačkih Hrvata. Svoj procvat papuče su doživjele krajem XIX. stoljeća. Tradicionalne ženske papuče ovoga kraja, pa i čitave Panonske nizine, vuku korijene još od vremena kada su ovim prostorima vladali Turci pokušavajući porobiti i osvojiti Austrijsko Carstvo. Turci su stoljećima unatrag imali svoje majstore terlukčije koji su izrađivali svečane papuče, nanulđije koji su izrađivali nanule, a kundurđije su izrađivali kožnu obuću. Papuđijski zanat razvio se na ovim prostorima tijekom austro-ugarskog razdoblja i od tada ovdašnji bunjevački i mađarski živalj preuzima običaj nošenja papuča i nanula, kazao je prigodom otvorenja izložbe Dejan Kovač. „Početkom industrijalizacije, mnogi ovdašnji čizmari i opančari prešli su na izradu ženskih, muških i dječjih papuča, jer se obuća počela proizvoditi u tvornicama, dok su se papuče i dalje proizvodile ručno. Potrebno je naglasiti i utjecaj dviju strana na ovom podneblju: zapadno-euroske i turske kulture. Tako se, primjerice, u tradicijskoj narodnoj nošnji Hrvata Bunjevaca mogu naći najskuplji europski materijali donošeni s francuskih tržnica, od kojih je izrađivana svečana nošnja, dok na drugoj strani imamo vezene papuče koje su specifične za tursku kulturu i predstavljaju utjecaj Istoka“, rekao je Kovač. (D. B. P.)

Djeca u Dužijanci

Djeca u Duzijanci2015-1Smotra dječjeg folklora Djeca u Dužijanci održana je 4. i 5. srpnja 2015. godine, Prve večeri, na Gradskom trgu u Subotici, tijekom dvosatnog programa redali su se najmlađi članovi kulturno-umjetničkih društava koji su se subotičkoj publici predstavili plesovima i pjesmama svoga kraja i naroda. Na početku svečanosti, katedralni župnik mons. Stjepan Beretić predstavio je ovogodišnje male predvoditelje, malog bandaša Tea Margetića i malu bandašicu Kristinu Kujundžić.

Djeca u Duzijanci2015-KUDH Bodrog

Folklorni dio programa otvorili su članovi HKC Bunjevačko kolo – ogranak iz Žednika, a zatim su se predstavili: KUDH Bodrog iz Monoštora, KUDŽ Bratstvo iz Subotice, HKPD Matija Gubec iz Tavankuta, KUD Rokoko iz Čikerije (Mađarska), UUT Talentum iz Subotice, OKUD Mladost iz Subotice, HKUD Vladimir Nazor iz Sombora, FA Pantlika iz Čorne (Mađarska), a program su zatvorili domaćini, najmlađa skupina HKC Bunjevačko kolo iz Subotice. Posjetitelji su mogli uživati u dječjim izvedbama i neiscrpnoj energiji.

Sutradan, 5. srpnja, djeca su na svetoj misi u katedrali svete Terezije Avilske zahvalila Bogu za žetvu. Ponovno u nošnji, bez obzira na visoku temperaturu, djeca su pokazala i ulila tračak nade kako naši običaji neće brzo izumrijeti.

Djeca u Duzijanci2015-2Misno slavlje, uz svećenike Subotičke biskupije, predvodio je subotički biskup mons. Ivan Penzeš, koji je ovom svetom misom ujedno zahvalio časnim sestrama na nesebičnom trudu i radu. Naime, časne sestre reda Naše Gospe, koje su dugi niz godina boravile i radile na biskupiji, odlaze u sada jedini samostan u Subotici u župi Isusova Uskrsnuća. Neke sestre će dobiti premještaj izvan Subotice, a neke će se preseliti u spomenuti samostan. Misnom slavlju nazočile su i časne sestre ovoga reda iz Hrvatske.

Djeca u Duzijanci2015-na misiNakon misnog slavlja djeca u nošnji, te mali bandaš i bandašica, kao i svi mali bandaši i bandašice seoskih dužijanci, koje su tek uslijedile, uz biskupa, svećenike, časne sestre i narod sudjelovali su u procesiji oko crkve. Pjesmom Tebe Boga hvalimo i ovom svetom misom, djeca su zahvalila Bogu za ovogodišnju žetvu i kruh svagdanji. Po završetku duhovnog dijela programa djeca su okupljena ispred katedrale odigrala nekoliko bunjevačkih kola. Smotru dječjeg folklora Djeca u Dužijanci, kao i dječju zahvalu Bogu za žetvu, uz pomoć sponzora organizirao je HKC Bunjevačko kolo. (H. R.) Fotografije: Zoran Vukmanov Šimokov

Tribina o Katoličkom divojačkom društvu u župi svetog Roka

U župi sv. Roka u Subotici Udruga bunjevačkih Hrvata Dužijanca organizirala je 7. srpnja 2015. godine, tribinu o Katoličkom divojačkom društvu i dužijanci. Temeljna ideja organizatora bila je da kroz izlaganja gostiju upozna javnost s organizacijom zahvaljujući kojoj Dužijanca i danas postoji. Naime, kako je u svom izlaganju rekao župnik u Baču vlč. Josip Štefković, upravo je Katoličko divojačko društvo u velikoj mjeri pridonijelo održavanju prve Dužijance 1911. u župi svetoga Roka u Subotici, odnosno u Kerskoj crkvi. Problem je, međutim, u tome – a to je u svom izlaganju potvrdila i glavna urednica Hrvatske riječi Jasminka Dulić – što o radu Katoličkog divojačkog društva postoji vrlo malo pisane građe.

Tribina Kat divojacko drustvo2015Pa ipak, i na temelju razmjerno malog broja dokumenata dvoje je autora uspjelo izvući neke temeljne smjernice o aktivnostima ovog Društva. Tako je vlč. Štefković već naslovom svoga rada Katoličko divojačko društvo – Rad na duhovnom i nacionalnom osvješćivanju, te humanitarni angažman dobrim dijelom definirao temeljne ciljeve organizacije, koja je utemeljena 1911., a godinu dana kasnije to su i ondašnje austrougarske vlasti formalno potvrdile. Ipak, ponovimo neke od njih. Kao prvi, vjerojatno i najvažniji, vlč. Štefković je istaknuo obrazovanje djevojaka u kršćanskom duhu, te prosvjećivanje „ženske omladine poučnim predavanjima i predstavama“. Također, vrlo bitan cilj koji su članice Katoličkog divojačkog društva pred sebe postavile su pomaganje sirotinji mjesečnom potporom, te davanje stipendije i pomoći siromašnim učenicima. „Interesantno da su sve to mlade djevojke, a tako svjesne, uporne i uspješne. Kroz nekoliko desetljeća su bile glavne organizatorice ‘Dužijance’. Na dobrotvornom području su svakodnevno bile aktivne, vrlo zauzete za duhovne vrijednosti. A i u nacionalnom pogledu svjesne i opredijeljene ...Često su naglašavale tko su i koji su im ciljevi, ali kada to nisu izravno isticale, bilo je posve jasno“, zaključio je svoje izlaganje vlč. Štefković.

Potkrepljujući svoj rad navodima iz sačuvanih dokumenata, Jasminka Dulić je kao vrijednosti rada Katoličkog divojačkog društva istaknula poštovanje materinstva, prosvjećivanje djevojaka u vjerskom i nacionalnom duhu, socijalizaciju za društveni život, razvijanje solidarnosti i aktivizam, te karitativni i humanitarni rad. Ona je, uz već donekle poznatu činjenicu o velikoj ulozi Katoličkog divojačkog društva u organiziranju Dužijance, u svom izlaganju posebno naglasila jednu činjenicu: „Neophodno je istaknuti i dalje istraživati ulogu Katoličkog divojačkog društva u poticanju ženskog aktivizma, izlasku iz obiteljskog kruga i društvenom angažiranju žena. Iz dostupnih dokumenata vidljiv je značaj KDD-a, ne samo u očuvanju običaja, već i na prosvjetnom planu, zatim nacionalnom i socijalnom“. U zaključku, Jasminka Dulić je istaknula kako djelovanje Katoličkog divojačkog društva zaslužuje dublje i šire istraživanje, čiji bi se rezultati mogli objaviti u monografiji. (Z. R.)

Takmičenje risara

Takmicenje risara2015-2Na njivi Blaženke i Stipana Šarčevića u Starom Žedniku, 11. srpnja 2015. godine održano je Takmičenje risara. Pobjednički par, kao i godinama unatrag, bili su Stipan Kujundžić i Ruža Juhas, koji se natjecao među brojnim risarskim parovima iz Sajana, Crne bare, Mužlje, Županje u Hrvatskoj, Deronja, Gornjeg Brega, Kecela u Mađarskoj, Gornjih Hrgova u Bosni i Hercegovini, Sivca, Novog Orahova, Lalića, Žednika, Tavankuta, Verušića, Đurđina, Bikova, MZ Pješčara i Subotice. Par koji je osvojio drugo mjesto su Davor Balažević i Joca Vuković, a treće mjesto su podijelila dva para – Mario Dulić i Suzana Kovačević te Perica Tikvicki i Emera Poljaković.

Takmicenje risara2015-4-mŽito se uvijek dobro kosi kad je vruće, a kad je vlažno, treba znati udesiti kosu, kaže Stipan Kujundžić, koji je s još trojicom kosaca izveo i akrobacije s kosom. „Tajna je u tom kako se drži kosa, tu je problem. Svi bi to tili probat, al' kad podignu kosu i probaju je okrenit, ona završi u zemlji, a ne u otkosu. E, tu je tajna. Znači, ne znaju držat kosu i baratat s njom. Nijedan od nas koji smo izvodili akrobacije nije zaboo kosu. Kosu triba vrtit, naučit tehniku kojom će se kosa svladati da bi radila onako kako risar želi. To je nešto što je u čoviku. Neko dobro svira harmoniku, neko je majstor na kompjutoru, a ja, evo, s kosom“.

Stipanova risaruša, Ruža Juhas obrazlaže zašto je lako raditi sa Stipanom: „Sa Stipanom je jako lako radit. Kad gledam druge risare, kako oni nalažu žito kad kose, s njim je tako lako radit da možem pivat i radit. Lipo kosi, lako kosi, lipo nalaže i meni je lako kupiti, slagati, praviti lipe snopove“.

Na manifestaciji je sudjelovalo 26 parova iz Mađarske, Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Vojvodine, kao i četiri dječja para.

Takmicenje risara2015-1Ovo je veličanstveni prizor, rekao je gradonačelnik Subotice Jenő Maglai, kada je od crkve u Žedniku na karucama, kao i svi gosti, stigao na parcelu za natjecanje risara. „S jedne strane mi je drago što je rod pšenice 2015. veoma dobar, to se vidi i na ovoj parceli. S druge strane, ova manifestacija je zaista organizirana na veoma visokoj razini i na tome zahvaljujem i Udruzi Dužijanca i Bunjevačkom kolu. Neosporno je da se tradicija mora očuvati, vidi se da postoji jedna ozbiljna zainteresiranost, kako prisutnih i naših sugrađana, tako i sudionika, sa željom da se održi ova manifestacija na visokoj razini. Po meni je neosporno da Grad i sada i ubuduće mora podržati ovakve manifestacije, jer to je naša prošlost, naša budućnost i na neki način naša tradicija koja se mora sačuvati. Očekujem da će kompletna manifestacija Dužijance biti održana na visokoj razini i da ćemo i ove godine, s obzirom na to da imamo veoma dobar rod pšenice, imati i razloga veseliti se i slaviti Dan kruha i završetak žetve pšenice“.

Manifestacija u kojoj se natječu kosci, risari prvi puta je održana 1968. godine, kazao je predsjednik Organizacijskog odbora Dužijance Marinko Piuković. „Pedesetu godišnjicu od početka održavanja natjecanja risara, točnije 2018. godine, planiramo obilježiti velikom proslavom. Natjecanje risara ćemo ubuduće organizirati na jedinstvenoj lokaciji. Do sada smo organizirali na više mjesta, zapravo, svake godine na drugoj lokaciji. To je jedna zahtjevna manifestacija koja traži puno infrastrukturnih priprema, treba dovesti struju, vodu, postaviti binu, ozvučenje. Da bismo sve to izbjegli, da bismo se organizacijski mogli posvetiti samom programu, planiramo pronaći pogodnu lokaciju. To će nam sigurno dati više prostora za samu organizaciju natjecanja risara“.

Takmicenje risara2015-3Ova lokacija će vjerojatno biti na Đurđinu i ona neće biti otvorena samo na dan natjecanja risara već će se, pored turističke i gastronomske ponude, tamo preko cijele godine moći nešto vidjeti i saznati o Dužijanci.

Osim članova Gradske uprave, predstavnika ovdašnjih političkih i kulturnih institucija, gosti natjecanja risara su bili ravnatelj Hrvatske matice iseljenika Marin Knezović, pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu, šumarstvo i ruralni razvoj Vukovarsko–srijemske županije Andrija Matić, načelnik sektora za programe i projekte Državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Milan Bošnjak, viša stručna savjetnica Hrvatske manjine i iseljeništva u službi za pravni položaj Hrvata u Bosni i Hercegovini Dubravka Severinski, stručni referent za Hrvate izvan Republike Hrvatske Damir Lelak, konzul gerant pri Generalnom konzulatu RH u Subotici Neven Marčić i član HDZ–ovog odbora za Hrvate u Bosni i Hercegovini Ivo Kujundžić. (Nela Skenderović)

Dužijanca u Lemešu

Duzijanca Lemes2015-3Trodnevna šesnaesta Dužijanca u Lemešu u organizaciji HBKUD-a Lemeš, održana od 10. do 12. srpnja 2015. godine, počela je u petak na lemeškoj kalvariji u kapeli Gospe od milosrđa, kada je ovogodišnji predslavitelj Dužijance vlč. dr. Marinko Stantić, župnik župe Svetoga Križa iz Sombora, ispovijedao bandaše, članove udruge i puk te ih tako dostojno pripravio na proslavu, da bi u predvečerje nastavljena, kako to dolikuje Lemešu, literarno-glazbenim programom u svečanoj dvorani Mjesne zajednice. Ovoga puta predstavljena je knjiga Svjetla starih fotografija u nakladi Udruge novinara Cro info o kojoj su govorili urednik Mirko Kopunović, novinarka Zlata Vasiljević i pročelnica literarnog odjela udruge organizatora Lucia Knezi.

Duzijanca Lemes2015-4Drugog dana Dužijance, u subotu, priređena je tematska folklorna večer znamenitog naziva U avliji kod baće i nane koja je počela pjesmom vlč. Marka Vukova Dužijanca 1981., a nastavljena bunjevačkim igrokazom po tekstu Ilije Ezgete. Najmlađa skupina domaćina je otvorila program, a članovi udruge izveli su koreografije Tamare Brkić. Tijekom večeri nastupili su mjesni MME Németh László, VA Musica viva i KUD Vidovdansko kolo, te GKUD Sombor iz Sombora i HKPD S. S. Kranjčević i z Berega. Pred kraj večeri uslijedila je primopredaja krune i dužnosti bandaša, koju su ove godine preuzeli bandaš Adrijan Brkić i bandašica Anastazija Jurić, uz male bandaše Stefana Benčika i Lidiju Ivanković. Po starom adetu u ulozi nane Ana Vujević Illes blagoslovila je o kupljene mekinjama i vodom, dok je Marko Vilić, predsjedavajući udruge, u ulozi baće, po predstavljanju bandaša pozvao sve sudionike na koncu da odigraju Veliko bačko kolo.

Duzijanca Lemes2015-1-mU nedjelju je uslijedila centralna svečanost. Vlč. Stantić predslavio je misno slavlje u župnoj crkvi rođenja Blažene Djevice Marije uz mjesnog župnika Antala Egedija. U propovijedi je vlč. Stantić istaknuo da Dužijanca nije nošnja, nije suha tradicija, nego je ona mnogo više. To je vrijeme kada bandaš i bandašica prinose kruh u ime cijele zajednice za zahvalu onoga što smo zaslužili. Poslije svete mise uslijedila je molitva i poklon kod križa te prijam kod predsjednika Mjesne zajednice Aleksandra Vidakovića.

I ovogodišnju vožnju fijakerima osigurao je član udruge Nikola Ivanković, pa je u nastavku uslijedio defile kroz selo sa stajalištima kod bandaša i spletom bunjevačkih plesova. Proslava je završena u Domu kulture gdje je odigrano bandašicino kolo i upriličena risarska užna za sudionike ovogodišnjeg žetvenog slavlja, dok se za ugodan ambijent pobrinuo tamburaški sastav Dunavski biseri iz Apatina, a nazočile su i gostujuće čanice KUD-a Sljeme iz Zagreba Šestine.

Duzijanca Lemes2015-2Najstariji mještanin sudionik ovogodišnje Dužijance u bunjevačkoj nošnji bio je osamdesetosmogodišnji Stipan Knezy, Baćkov (1927.), dok je kićenje fijakera, crkve, pozornice, dvorane i ostalo dekorativno uređenje u svezi s manifestacijom radio Daniel Kanyó.

Proslava Dužijance u Lemešu počelo je na blagdan Sv. Marka blagoslovom mladog žita i žitnih polja. Novina ove godine u Lemešu jest mali ris, koji je prikazan na salašu u domaćinstvu obitelji Ane Vujević Illes, gdje su stariji članovi obitelji po sjećanju opisivali kako je nekada izgledalo košenje i ris sa svim pratećim običajima, a Ivan Vujević započeo i uveo mlade u tehniku košenja. (Željko Zelić)

Dužijanca u Bajmaku

Duzijanca Bajmak2015-2Završetak žetve u Bajmaku proslavljen je 12. srpnja 2015. godine, u župnoj crkvi sv. Petra i Pavla. Priprema za proslavu odvijala se u kući obitelji Petreš, gdje su, kao i svake godine, mladi pleli krunu i vijence od novoga žita, kojima su na dan proslave ukrasili crkvu.

Predvoditeljski par Dužijance 2015. u Bajmaku bili su bandaš Viktor Poljak i bandašica Jasmina Kumer, dok je mala bandašica bila Adriana Sakač te mali bandaš Alen Palfi. Oni su, s brojnim mladima u narodnim nošnjama, kruh od novog žita i ovogodišnju krunu donijeli na oltar mjesne župne crkve. Misu zahvalnicu predvodio je vlč. Vinko Cvijin, župnik iz Vajske i Bođana, uz svećenike Jenőa Varge i mjesnog župnika Zsolta Bendea. Nakon svete mise svi sudionici Dužijance okupili su se u župnom dvorištu, gdje je uslijedilo kolo te svečani ručak. Navečer u 20 sati održano je bandašicino kolo u kojem je goste zabavljao TS Ruže. (I. D.)

Duzijanca Bajmak2015-1

Dužijanca u Žedniku

Duzijanca Zednik2015-1Dužijanca u Žedniku održana je 12. srpnja 2015. godine. U crkvi sv. Marka evanđeliste time je povodom održana sveta misa koju je prevodio vlč. Stjepan Vidak.

Ovogodišnji bandaš je Srđan Nimčević, a bandašica Damjana Dulić.

Pomladak Dužijance 2015 u Žedniku ove godine predstavljaju mali bandaš Vladimir Šarčević, dok je mala bandašica Marija Džaver.

Dužijanca u Tavankutu

Risarska večer s bogatim kulturno umjetničkim programom, održana je 18. srpnja 2015. godine na Etno salašu Balažević, večer prije same Dužijance – svetkovine i zahvale Bogu za žetvu. Predvoditeljski par ovogodišnje tavankutske Dužijance bili su bandašica Ksenija Benčik i bandaš Ivan Rudić. Mala bandašica bila je Katarina Vujić, a mali bandaš Ivan Nađ. Tavankutska slamarka Jozefina Skenderović izradila je i ovoga puta krunu od slame. Ovogodišnja kruna simbolizira Krista kao duhovnu hranu.

Duzijanca Tavankut2015-2Zahvala Bogu za ovogodišnju žetvu završnica je desetodnevnih događaja koji su joj prethodili, odnosno koji su se organizirali od 9. do 19. srpnja. Mnogobrojna mladež u narodnim nošnjama od Doma kulture je u mimohodu došla na svetu misu, a pratili su ih konjanici i karuce. Svetu misu je predvodio župnik iz Male Bosne vlč. Dragan Muharem uz koncelebraciju tavankutskoga župnika Franje Ivankovića. Nakon svete mise za uzvanike i goste priređen je ručak u prostoru HKPD Matija Gubec dok se u večernjim satima u bandašicinom kolu u dvorištu župe okupio veliki broj mještana. (I. D.)

Književna večer u Hrvatskom domu u Somboru

U okviru Dužionice, Hrvatsko kulturno–umjetničko društvo Vladimir Nazor iz Sombora priredilo je u Hrvatskom domu, 24. srpnja 2015. godine književnu večer na kojoj je predstavljeno 25 godina rada Katoličkog društva Ivan Antunović iz Subotice, kao i knjiga Recept velečasnog Lazara Novakovića.

Knjizevna vecerSODuzionica2015O radu Katoličkog društva za kulturu, povijest i duhovnost Ivan Antunović govorio je msgr. Stjepan Beretić, predsjednik Društva. „Da Društvo ništa nije učinilo već da je samo obilježilo 200. obljetnicu spomena na rođenje biskupa Ivana Antunovića i to bi bilo veličanstveno. U povodu ove obljetnice tiskano je i drugo izdanje Antunovićevog molitvenika i prvi put objavljen je rukopis njegova romana Posljednji Gizdarev“, kazao je Beretić. Podsjećajući na početak rada Katoličkog društva, Beretić je rekao kako je na prijedlog hrvatskih svećenika umirovljeni biskup Matija Zvekanović 1989. godine, uz suglasnost biskupa Ivana Pénzesa, ustanovio Institut Ivan Antunović, a konstituirajuća sjednica održana je ožujka 1990. godine. „Nisu Društvo nosili predsjednici već najzaslužniji članovi. Nadam se da će Društvo Ivan Antunović puno planirati, posijati i da će rad ove ustanove čitavoj Bačkoj donijeti radost, kakvu imaju žeteoci kada slave Dužijancu“, kazao je msgr. Beretić.

Književna večer čiji je inicijator bila Marija Mandić, članica Vijeća KD Ivan Antunović, vođena željom da se rad ove ustanove predstavi i izvan Subotice, bila je prigoda i za promociju knjige velečasnog Lazara Novakovića Recept. Velečasni Novaković godinama je bio svećenik u Somboru i ostao je u dragoj uspomeni mnogim vjernicima koji su i nazočili promociji. „Ova je knjiga nastala u bolesničkoj postelji, jer se u meni rodila želja da ono što sam proživio zapišem i tako je nastala ova knjiga. Kada sam razmišljao o starosti i bolesti uvijek sam molio Boga da mi ostavi vjeru i pamet. I eto, i u bolesti Bog mi je ostavio i vjeru i pamet i na tomu sam mu zahvalan. U knjizi je 50 naslova, a kroz tekstove pokušao sam izraziti ono u što kao svećenik vjerujem. Svećenik je također dužan čuvati svoju vjeru, a u tomu mu pomažu drugi vjernici“, kazao je velečasni Novaković.

Na književnoj je večeri sudjelovala i pjevačka skupina uz pratnju Nazorovih tamburaša. Između ostalog pjevači su otpjevali pjesmu Sa planine vitar duva s kojom su se ove godine izborili za Pokrajinsku smotru. (Z. V.)

Dužionica u Somboru: osamdeset prva proslava zahvale za žito i kruh

Duzionica2015-1Kada su davne 1935. godine somborski Hrvati organizirali prvu javnu proslavu Crkve i naroda u znak zahvale za novo žito i kruh, vjerojatno nisu ni slutili da će se ta tradicija u Somboru održati više od 80 godina, jer ove je godine proslavljena 81. Dužionica. Vjerni čuvar tog običaja je Hrvatsko kulturno-umjetničko društvo Vladimir Nazor, a nositelji proslave su mlađi članovi društva na koje njihovi preci mogu biti ponositi. Prvi među njima ove godine bili su Renata Firanj i Martin Džinić, bandašica i bandaš.

Dužionica je održana 26. srpnja 2015. godine, a svečanu svetu misu u crkvi Presvetog Trojstva, na kojoj je posvećen kruh od novog žita, predvodio je apostolski nuncij u Beogradu nadbiskup Orlando Antonini.

Duzionica2015-2Zahvalivši što je kao predstavnik Pape pozvan na ovo slavlje, biskup Antonini je istaknuo da hrana predstavlja duboki odnos između čovjeka i Boga. „Glad je fiziološki stimulans koji podsjeća na potrebu da se organizam održava u životu, potrebu da se uzima hrana da bi se živjelo. U rajskom vrtu čovjek ne bira između Boga i drveta spoznaje dobra i zla, već bira između svoje potrebe da zaštiti sebe sama i volju Božju“, kazao je nadbiskup Antonini. Prema njegovim riječima, nije slučajno što se vrhunac Božjeg spasenja nalazi u kruhu, u novoj hrani, koja je tijelo Krista Spasitelja. Ta hrana ne služi samo za utoljenje gladi već predstavlja besplatan dar onoga koji nam hranu daruje.

„Također, proslave žetve, kao što je ova Dužionica koju danas slavimo, odraz su osjećaja puka koji razumije veličinu dara Božjega u obliku novog žita, koji će postati novi kruh. Razumije značaj žita u održanju samoga života imajući na umu da iza tog dara života stoji sam tvorac života koji daje kao dar sve ono što nam treba. Tako žito nije samo kruh, hrana na stolu obitelji, već na prvom mjestu postaje izvor nade, dokaz u ovom nesigurnom svijetu čvrstog obećanja Božjega. Na taj način kruh prestaje biti samo kruh, već postaje konkretna riječ života“, kazao je nadbiskup Antonini.

Duzionica2015-3„Kruh je simbol svih naših želja i nadanja, ali kruh je i naša obveza da uvijek budemo spremni učiniti sve ono što Gospodin od nas očekuje i traži“, kazao je na kraju svečane svete mise župnik crkve Presvetog Trojstva Josip Pekanović.

Posvećeni kruh od novog žita, kao i prethodnih 15 godina, predan je gradonačelniku Sombora. „Mnogo truda, rada i muke stoljećima se ulaže kako bi se zrna posijana u zemlju pretvorila u klasje žita. Upravo iz tog razloga postoji Dužionica koja je zahvala Bogu za uspješno završenu žetvu, za kruh koji će se naći na svakom stolu u svakom domu. Znajući važnost kruha od novog žita želimo Vam predati simbol žetvenih svečanosti. Primite ga i podijelite s nama svu radost današnjeg dana“, riječi su bandašice Renate Firanj upućene gradonačelniku Saši Todoroviću.

„Za odnose Srbije i Hrvatske zaduženi su naši premijeri, ali ako se mi, u ovoj našoj mikroregiji, nećemo povezati s nama dragim prijateljima iz Belog Manastira ili Osijeka, mislim da ni posao naših premijera neće biti dugovječan. Prezadovoljan sam vašim radom, hvala vam što postojite i hvala vam što pomažete izgradnji mostova između naših dvaju naroda“, kazao je gradonačelnik obraćajući se gostima na risarskom ručku u Hrvatskom domu.

„Ponositi smo na prošlost, ali živimo u sadašnjosti i planiramo za budućnost. To je izgleda naš recept za uspjeh, jer zainteresiranost mladih članova sve je veća, koji prvo žele vidjeti kako se to nekada slavila zahvala za novo žito i kruh, ali i da u samu proslavu unesu nešto novo“, kazao je predsjednik HKUD-a Vladimir Nazor Mata Matarić.

Duzionica2015-5Svake godine Nazorovci ugoste neku od udruga iz Hrvatske, a ove godine to je bio KUD Širokopoljac iz Širokog Polja. Vesela slavonska Šokadija u živopisnim nošnjama i uz pjesmu prošla je centrom Sombora u povorci sudionika Dužionice. Uobičajeno, proslava Dužionice završava se risarskim ručkom, uz pjesmu i kolo. Tako je završena i ovogodišnja Dužionica u Hrvatskom domu. A dogodine opet nova sjetva, nova briga ratara za dobar urod i još jedna zahvala Bogu za žito i kruh.

Svečanoj svetoj misi nazočio je dopredsjednik Vlade Vojvodine Miroslav Vasin, a na risarskom ručku Nazor je ugostio gradonačelnika Sombora Sašu Todorovića. Gosti Dužionice bili su i konzul gerant Generalnog konzulata RH u Subotici Neven Marčić, pomoćnik gradonačelnika Grada Subotice Ljuben Hristov, te predstavnici hrvatskih udruga. (Zlata Vasiljević)

Dužijanca u Maloj Bosni

Duzijanca MalaBosna2015-1Ovogodišnja Dužijanca u Maloj Bosni, održana 26. srpnja 2015. godine, obilježena je misom zahvalnicom, na kojoj su kruh od novoga žita na oltar donijeli bandaš Filip Skenderović i bandašica Martina Jurić, mali bandaš i bandašica Mirela i Milan Vuković. Oni su pred župnu crkvu stigli na karucama, zajedno s drugim mladima u narodnim nošnjama. Povorku karuca predvodio je konjanik s barjakom Dužijance. Dočekao ih je župnik Dragan Muharem s gostom svećenikom iz Novog Sada Sinišom Tumbasem Loketićem, koji je i predvodio misno slavlje.

Duzijanca MalaBosna2015-2Uz novi kruh na oltar je prinesena i ovogodišnja kruna-slika, koja simbolizira godinu milosrđa, autorice Katarine Skenderović, slamarke iz Male Bosne. Svetoj su misi nazočili, uz mnogobrojne mještane, i predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća Slaven Bačić, ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata Tomislav Žigmanov, te predstavnik organizacijskog odbora manifestacije Dužijanca u Subotici Marinko Piuković. U večernjim je satima održana akademija u čijem su programu nastupili zbor Collegium Musicum Catholicum, orgulje je svirao Miroslav Stantić, a hornu uz pratnju orgulja Bela Anišić, student Muzičke akademije u Novom Sadu, dok je stihove Alekse Kokića govorila Ana Ivković. Nakon akademije veliki broj mještana i gostiju zabavio se uz tamburašku glazbu TS Tajne u Bandašicinom kolu. (I. D.)

Zahvala za novo žito u Beregu

Crkva BeregU Bačkom Bregu u crkvi sv. Mihovila 26. srpnja 2015. godine tradicionalno se u okviru misnog slavlja zahvalilo Bogu za novo žito i novi kruh. U procesiji se u crkvu pred početak misnog slavlja unio snop žita, bereška zemlja, novo žito, kruh od novog žita, kruna od slame, srpovi i koršovi za vodu. Procesija je predstavljala kosce i njihovu djecu koji su nosili novo žito i novi kruh na posvećenje i zahvalu Bogu za novo žito i novi kruh.

U crkvi su sudionici procesije kleknuli oko snopa novog žita, dok je župnik Davor Kovačević izmolio Anđeo Gospodnji, i zatim tri puta digao snop žita prema nebesima, svaki put govoreći gromkim glasom Jezus, dok su prisutni za njim ponavljali. Nakon ovakve zahvale župniku se pojedinačno predavala bereška zemlja, žito, novi kruh i kruna, a on je to sve pojedinačno prikazao Bogu zahvaljujući mu za pružene darove, i stavljajući ih pred oltar. Srpovi, koršovi i ostalo što su nekada koristili kosci također je imalo svoje mjesto pokraj navedenih darova. Ono što se nekad radilo na njivi nakon završetka žetve, preneseno je u Crkvu kako bi se sačuvalo, a Bogu zahvalilo za novo žito.

U vrijeme dok se još ručno kosilo, čega se sjeća sve manje ljudi, kada se u Beregu završila žetva kod domaćina, ili gazde, i kada se pokosio i svezao posljednji snop žita, kosci bi se okupili u krug oko tog posljednjeg snopa, izmolili Anđeo Gospodnji, nakon čega bi gazda tri puta dizao snop prema nebu i govorio Jezus, a kosci za njim ponavljali. Na ovaj se način na njivi zahvaljivalo Bogu za završetak žetve. Nakon završetka žetve svi kosci bi išli kod domaćina noseći snop žita da mu kažu, ako on nije bio s njima u košnji, da je žito pokošeno i da im on da njihov ris. Prilikom dolaska na kapiju kod domaćina, žena i djeca su kosce prskali – svetili svetom vodom, a bilo je tu, po kazivanju starih, da su ih polili i kablovima vode. Gazdarica bi spremila ručak za sve kosce, a na kraju se i zapjevalo i zaplesalo ako kosci nisu bili preumorni i ako nisu morali na drugu njivu kod drugog gazde.

Iz snopa novog žita gazda ili domaćin bi izabrao najbolje klasove i od njih napravio kiticu. Kitica se nosila na osvećenje u crkvu na blagdan Male Gospe. Osvećeno žito iz kitice pomiješalo bi se sa sjemenom žita prilikom sijanja u jesen, kako bi iduća godina bila što blagorodnija. Običaj zahvale za novo žito i novi kruh, ovako prenesen s njive i sačuvan u Crkvi, kod Šokaca u Podunavlju održava se samo u Beregu. (Marin Katačić)

Natjecanje u pucanju bičevima

Pucanje bicom2015U organizaciji Udruge bunjevačkih Hrvata Dužijanca na salašu Vlatka Vojnić Purčara na Đurđinu 27. srpnja 2015. godine održano je natjecanje u pucanju bičevima. Bila je to ujedno prigoda da UBH zahvali svima koji su sudjelovali u pripremi manifestacije Takmičenje risara. Direktor UBH Dužijanca Marinko Piuković svim natjecateljima uručio je prigodne darove i posebno zahvalio Antunu Vojnić Purčaru što godinama priprema i čuva slaninu za risarski ručak. Svi prisutni su imali „reprizu“ risarskog ručka. (Foto: Zoran Vukmanov Šimokov)

Izložba slika s prošlogodišnjeg saziva Međunarodne likovne kolonije „Bunarić“

Izlozba Bunaric2015-1U okviru proslave ovogodišnje Dužijance, u svečanoj dvorani Hrvatskog kulturnog centra Bunjevačko kolo u Subotici 30. srpnja 2015. godine otvorena je izložba radova s 18. međunarodne likovne kolonije Bunarić 2014. Lanjski saziv okupio je 44 sudionika, mahom amaterskih slikara, među kojima i više od dvadeset članova Likovnog odjela Centra koji organizira ovu likovnu manifestaciju. Osim autora iz Srbije (Subotica, Sombor, Srijemska Mitrovica, Ada, Crvenka, Beograd) na koloniji su sudjelovali i autori iz Hrvatske (Osijek, Vinkovci, Slavonski Brod).

Izlozba Bunaric2015-3Na već tradicionalnoj izložbi kojom se prezentiraju postignuća s prošlogodišnjeg saziva može se pogledati po jedan, prema ocjeni selektorice, akademske grafičarke Jasmine Vidaković Jovančić, najuspjeliji rad svakoga sudionika. Radi se o radovima nastalim u realističkoj maniri, uz tek pokoji izlet u apstrakciju, a glede tematike dominiraju ovdašnji ravničarski pejzaži i prizori iz prirode, dok manji dio postava čine slike s gradskim motivima kao i „mrtva priroda.

Nazočne na otvorenju izložbe pozdravila je nova voditeljica Likovnog odjela HKC Bunjevačko kolo Ivana Vukov koja je ovom prigodom također zahvalila svojoj prethodnici na toj dužnosti Nedeljki Šarčević.

Izlozba Bunaric2015-2Izložbu je otvorio vlč. Dragan Muharem, ističući kako je najsnažnija riječ ove večeri – susret budući da je, kako je naglasio, umjetnost dar susreta. „Slike koje nas okružuju nastale su iz susreta umjetnika sa stvarnošću. Dogodio se spoj unutarnjeg i izvanjskog svijeta, a zapis toga susreta ovjekovječen je na platnu. Umjetnici nam, stoga, otvaraju dimenzije svijeta i života koje inače izmiču, ostaju izvan domašaja površnog, svakodnevnog pogleda. Vode nas u razumijevanje onog odsutnog, nevidljivog i neprikazivog. U tom pogledu, predstavljeni umjetnici nisu samo distancirani promatrači prirodnog i ljudskog svijeta, nego osjetljivi tumači života i to na način da svojim gledanjem i viđenjem, odnosno likovnom materijalizacijom otkrivaju ono nevidljivo u vidljivom, da u onom ‘običnom’ otkrivaju dimenziju ‘neobičnog’, točnije da u naš pogled dovode ono odsutno ili samo prividno odsutno, slojevito, višeznačno – a bitno“, kazao je Muharem.

U sklopu otvorenja izložbe nastupio je i zbor s Palića pod ravnanjem Krisztine Máté koji je izveo nekoliko dalmatinskih pjesama. (D. B. P.)

Dužijanca u Đurđinu

Duzijanca Djurdjin2015-1Svečanom misom zahvalnicom u crkvi sv. Josipa Radnika u Đurđinu, proslavljena je 2. kolovoza 2015. godine Dužijanca u ovom mjestu. Nositelji đurđinske zahvale Bogu za žetvu i novi kruh bili su bandaš Marijan Marcikić, bandašica Ivana Milodanović, te mali bandaš Mario Romak i mala bandašica Iva Ivković Ivandekić. Svetu je misu predvodio mons. dr. Andrija Anišić, uz koncelebraciju vlč. Željka Šipeka, vlč. Lazara Novakovića i svećenika domaćina Miroslava Orčića.

Propovijed je održao mons. Anišić, koji je potaknuo brojne nazočne vjernike, posebno se obraćajući zemljodjelcima, kako nije bitno samo stvarati ovozemaljski kruh, već i nebeski, ističući da je to moguće ukoliko se čini Božja volja i radi s ljubavlju. Također je pozvao vjernike na molitvu, ali i na prihvaćanje Božjih djela u svojim životima uz naznaku da ukoliko je netko uz Isusa, neće ogladnjeti niti ožednjeti nikada.

Na kraju mise, Bogu i vjernicima zahvalio je i župnik Miroslav Orčić što je održana još jedna Dužijanca, te je tradicionalno za kraj zapjevana i himna Lijepa naša.

Duzijanca Djurdjin2015-3U večernjim je satima u crkvi održana akademija, čiji je program pripremila vjeroučiteljica Verica Dulić s djecom i mladima. Nastupio je đurđinski tamburaški orkestar pod ravnanjem Vojislava Temunovića, te vokalno instrumentalni sastav Markovi lavovi iz Žednika. Također, na akademiji su uz prigodne tekstove, recitacije i pjesme predstavljene dvije aktualne teme – godina posvećenog života koju je papa Franjo proglasio želeći na simboličan način obilježiti 50. obljetnicu objavljivanja dekreta Drugog vatikanskog koncila o prilagođenoj obnovi redovničkog života, te 200. obljetnica rođenja biskupa Ivana Antunovića.

Program je završen bunjevačkom himnom Kolo igra, tamburica svira nakon koje je bandašica otvorila Bandašicino kolo gdje je svirao tamburaški sastav Ruže. (J. D. B.)

Dužijanca u Mirgešu

Duzijanca Ljutovo2015-1Zahvala Bogu za darovani kruh kod bunjevačkih se Hrvata tradicionalno proslavlja tijekom srpnja i kolovoza. Dužijanca u Mirgešu održana je 2. kolovoza 2015. godine. Predvečer su djeca u narodnim nošnjama, članovi najmlađe skupine HKPD-a Matija Gubec iz Donjeg i Gornjeg Tavankuta i Mirgeša, krenuli u mimohodu iz obiteljske kuće ovogodišnje mirgeške bandašice prema Domu kulture. Na karucama su bili bandašica Valentina Stanišić i bandaš Deni Čupak.

Duzijanca Ljutovo2015-2Misu zahvalnicu predvodio je župnik Franjo Ivanković, a nazočio je i ravnatelj UBH Dužijanca Marinko Piuković. Uslijedila je akademija, te kulturno-umjetnički program. Dužijanca se završila Bandašicinim kolom u izvedbi najmlađih članova HKPD Matija Gubec. Mirgešku Dužijancu svake godine zajednički organiziraju župa sv. Križa, mjesno hrvatsko kulturno-umjetničko društvo i obitelj Jose Mačkovića. (I. D.)

Nagrađeni pobjednici u Natjecanju aranžera izloga

Natjecanje aranzera izloga2015-1U sklopu Dužijance i ove je godine održano natjecanje aranžera izloga. Dekoracije u duhu žetvene svečanosti mogle su se vidjeti u dvanaest izloga u središtu Subotice, od kojih je devet u natjecateljskoj kategoriji. Bili su aranžirani izlozi u buticima Fara, Mondo, Veruschka, Perspective, robnoj kući Simpo, JKP Pogrebno, knjižari Danilo Kiš, Fruit baru, te prodavaonici Boreli. Žiri u sastavu Senka Davčik, Sanda Benčik i Marija Bošnjak, proglasio je tri najuspjelija aranžmana, a nagrade su uručene 7. kolovoza 2015. godine, na Tamburaškoj večeri koja je u sklopu Dužijance održana na središnjem gradskom trgu u Subotici.

Prvu nagradu za aranžiranje izloga osvojile su Marga i Tatjana Lendvai za izlog u butiku Perspektiva pod nazivom Risarušin ručak. Jozefina Skenderović osvojila je drugu nagradu za izlog u butiku Fara, pod nazivom Fala ti Bože za ovogodišnji kruv i dužijancu, dok je treću nagradu osvojio Grgo Piuković za aranžman u izlogu JKP-a Pogrebno, pod nazivom Ajmo ručat. (H. R.)

Otvorenje izložbe slamarki

Izložba radova nastalih na 30. sazivu Prve kolonije naive u tehnici slame, koja je održana od 10. do 18. srpnja 2015. godine u Tavankutu, otvorena je uoči središnje proslave Dužijance, 7. kolovoza 2015. godine u Vestibulu Gradske kuće u Subotici.

Ovu je izložbu otvorio predsjednik HKPD-a Matija Gubec Ladislav Suknović, udruge koja je ujedno i organizator kolonije, naglasivši kako slamarke osim dugogodišnjeg rada u ovoj svjetski autentičnoj tehnici odlikuje i zajedništvo. (D. B. P.)

Tamburaška večer

Tamburaska vecer2015-1Na središnjem gradskom trgu u Subotici, 7. kolovoza 2015. godine održana je Tamburaška večer na kojoj su predstavljeni ovogodišnji bandaš i bandašica, te izabrani njihovi pratiteljski parovi. Treći pratiteljski par su Nikola Skenderović i Maja Ivković, drugi čine Vanja Evetović i Nađa Kovač, dok su prvi izabrani par Martin Sudarević i Katarina Harangozo.

Od tamburaša ovom su prigodom nastupili domaći subotički glazbenici – TS Uspomena, ansambli Hajo, Ruže, Tajna i Biseri, ŽTS Đurđinske cure, te TO Banat iz Deske u Mađarskoj. (D. B. P.)

Folklorna večer

U predvečerje 8. kolovoza 2015. godine, služena je svečana večernja misa u katedrali-bazilici svete Terezije Avilske, nakon čega su položeni vijenci od žita na spomenik Risaru i spomen–bistu Blaška Rajića u parku ispred Gradske kuće u Subotici. Uslijedili su Skupština risara i nastup folklornih ansambala na gradskom trgu. Nastupili su: HKC Bunjevačko kolo, OKUD Mladost i MKC Népkör iz Subotice, HKPD Matija Gubec iz Tavankuta te KUD Ivan Filipović – Velika Kopanica i KUD Sloga – Sikirevci iz Hrvatske. Treba dodati kako su se u nedjeljnom mimohodu od katedrale do trga, kao svojevrsnoj reviji narodne nošnje i drugih elemenata tradicijske kulture, ovim KUD-ovima priključili i HBKUD Lemeš iz Lemeša, HKPD Silvije Strahimir Kranjčević iz Berega, Radna skupina Moba iz Županje (Hrvatska), HKC Bunjevačko kolo, ogranak iz Žednika, UUT Talentum Subotica i MKUD Palić, Kraljice i mališani iz subotičkog vrtića Marija Petković. (D. Bašić Palković)

Središnja proslava Dužijance u Subotici

Sredisnja svecanostSU2015-3Počela još u travnju blagoslovom žita na Markovo, a potom nastavljena nizom programa, ovogodišnja žetvena svečanost bunjevačkih Hrvata u Subotici i okolici, Dužijanca, 104. po redu, koja važi za manifestaciju od iznimnog značaja za Grad Suboticu, ali i za Hrvate u Republici Srbiji, doživjela je 9. kolovoza 2015. godine svoju središnju proslavu. Proslava je počela ispraćajem bandaša i bandašice Nikole Bašića i Martine Ivković iz župe sv. Roka do katedrale sv. Terezije Avilske u kojoj je potom služena svečana sveta misa, koja je okosnica duhovnog segmenta manifestacije i koju je ove godine predvodio nadbiskup riječki msgr. Ivan Devčić.

Sredisnja svecanostSU2015-4U svojoj propovijedi msgr. Devčić je istaknuo kako Dužijanca predstavlja isprepletenost radosti zbog žetve, molitve i zahvale Bogu za dar zrna kruha. „U Dužijanci se izražava svijest o darovanosti života, o darovanosti kruha i o potrebi zahvaljivanja Darovatelju za sve to. Iz obitelji Dužijanca je ušla u Crkvu i u društvo, dobivši tako šire značenje. To znači da će ona sačuvati svoje izvorno značenje zahvale Bogu samo ako u svim mijenama ostane povezana s poljem i s obitelji, dakle sa svojim korijenima. Obitelj je mjesto gdje nastaje život, u njoj se stječe iskustvo ljubavi i darovanja, u njoj se uči sklapati ruke i Bogu zahvaljivati. Obitelj je kolijevka života, te škola ljubavi i zahvalnosti Bogu i ljudima. Čuvajući svoje obitelji, čuvat ćete Dužijancu, i slaveći na pravi način Dužijancu, čuvat ćete obitelj. Jer tako ćete živjeti u trajnoj zahvalnosti Bogu, darovatelju života i kruha, kao i u neprekinutoj povezanosti sa svojim bunjevačkim-hrvatskim rodom i narodom“, kazao je msgr. Devčić.

Sredisnja svecanostSU2015-1Nakon misnog slavlja u svečanom mimohodu kroz grad sudionici Dužijance uputili su se prema središnjem trgu, gdje su bandaš i bandašica gradonačelniku Subotice Jenőu Maglaiju predali kruh od novoga brašna. U povorci su osim bandaškog para, malog bandaša i bandašice, te seoskih bandaša i bandašica, konjanika, karuca, risara, kraljica, sudjelovali i članovi desetak kulturno-umjetničkih društava iz zemlje i inozemstva.

Sredisnja svecanostSU2015-2Primajući kruh, gradonačelnik Maglai je naglasio kako se ove godine imamo čemu radovati, jer poljoprivrednici imaju rekordne prinose što nam donosi spokojstvo i sigurnost. „Pokazalo se i ove godine kako vrijedan rad i trud, pokornost pred Bogom, donose rezultate darežljivosti od strane prirode cijeloj zajednici, u materijalnim dobrima ali i duhovnoj hrani. Danas smo se okupili biti radosni i na trenutak zaboraviti sve naše svakodnevne nedaće, dati snage jedni drugima u gradnji naše budućnosti. Naši su preci u većoj mjeri bili izloženi i zahvalni ovim materijalnim vrijednostima koje žetva donosi, osiguravanju kruha kao oblika najosnovnije hrane. Danas smo mi kao zajednica u povoljnijem položaju, svima nama je, ili velikoj većini, danas potrebnija duhovna snaga da ne klonemo duhom nego da vjerujemo u svoju budućnost, da vjerujemo u istinske ljudske vrijednosti i da kao zajednica imamo perspektivu ne samo materijalnog nego i duhovnog razvoja. Ono što su nam preci ostavili, i ono što živi među nama više od stotinu godina, trebamo čuvati kao blago, jer nas to oplemenjuje. Ove nam godine proslava Dužijance šalje poruku kako ne smijemo klonuti, da plodovi rada ljudskih ruku, našeg uma i srca, čine temelje naše budućnosti“, kazao je Maglai. (H. R.)

Bandašicino kolo

Istoga dana navečer sudionici Dužijance posjetili su grob Blaška Rajića na Kerskom groblju, a od 20 sati na gradskom trgu održano je Bandašicino kolo.

Obraćajući se nazočnima na Bandašicinom kolu, riječki nadbiskup i metropolit Ivan Devčić je kazao kako je i sam bunjevački Hrvat, te dodao: „Mi smo jedna grana bunjevačkog, hrvatskog roda, a vi ste druga. Vi ste išli prema sjeveru, a mi duž Dalmacije, od Hercegovine, Dalmatinskim zaleđem sve do Like, Podgorja, Senja, Krivoga puta i sve do Gorskog kotara. Hrvati koji su danas u Lici, najvećim dijelom su Bunjevci. Naši su stari govorili istu ikavicu kao i vi“, kazao je Devčić dodajući kako svijest o postojanju bunjevačkih Hrvata ovdje i u Hrvatskoj i jedne i druge obvezuje na njegovanje zajedničkih veza. (H. R.)

XIX. međunarodna likovna kolonija Bunarić

Kolonija Bunaric2015-1Kao posljednja manifestacija ovogodišnje Dužijance, u Subotici je od 13. do 15. kolovoza 2015. godine održan 19. saziv Međunarodne likovne kolonije Bunarić. Kolonija u organizaciji Likovnog odjela Hrvatskog kulturnog centra Bunjevačko kolo ove je godine okupila ukupno 50 slikara iz Srbije (Subotice, Čantavira, Ade, Sombora, Zrenjanina, Novog Sada, Beograda) i Hrvatske (Vinkovaca, Slavonskog Broda i Orahovice), među kojima i 25 članova spomenutog Odjela. U pitanju su mahom slikari amateri, a jedini akademski umjetnik među njima bio je Zoran Kezić iz Novog Sada.

Osim u dvorištu i dvorani HKC-a, sudionici kolonije stvarali su jedan dan i na Paliću, u tamošnjem restoranu Mala gostiona. Iako kolonija nije imala tematski okvir, većina nastalih radova motivski je vezana za ovdašnje, ravničarske prizore i prirodu, a neki od autora inspiraciju su pronašli u nedavno završenoj žetvenoj svečanosti – risarima, žitnim poljima, salašima...

Kolonija Bunaric2015-2Mato Pisac iz Orahovice čest je gost ove likovne kolonije. Ona mu, osim razmjene iskustava, pruža i priliku za druženje s kolegama. „Kolonija s ovoliko sudionika logički donosi puno različitih stilova i pristupa, svi gledamo svijet različitim očima. Dobro je da ima toliko različitosti, jer i publika ima različit ukus“, navodi Pisac. Josipa Križanović, članica Likovnog odjela HKC Bunjevačko kolo, sudionica je ove kolonije dulje od desetljeća. „Mislim da smo imali dobar odabir gostujućih umjetnika što i slike pokazuju. Na ovu koloniju standardno dolaze i naši prijatelji iz udruga u Osijeku, Somboru, Slavonskom Brodu... To je već duga tradicija susretanja, a imamo stoga i uzvratne posjete kao članovi Likovnog odjela“, kaže Križanović.

Kolonija Bunaric2015-3Voditeljica Likovnog odjela HKC Bunjevačko kolo Ivana Vukov zadovoljna je ovogodišnjim sazivom kolonije i nastalim djelima. Kao kuriozitet ovogodišnjeg saziva ističe kako je sudionicima kolonije, zadnjega dana priređen risarski doručak, kakav se služi u okviru Takmičenja risara, jednog od najatraktivnijih programa Dužijance. Ovaj gastronomski detalj ugodno je iznenadio goste. „Oni su sa oduševljenjem fotografirali risarski doručak i nadamo se da bi to mogla biti tema nekih od radova na narednim kolonijama“, pojašnjava Vukov.

Nastali radovi bit će predstavljeni sljedeće godine na izložbi u okviru Dužijance, kada nas očekuje i jubilarni dvadeseti saziv ove kolonije. (D. B. P.)

Izvor: Hrvatska riječ

Vijesti

Pogledajte sve

Moglo bi Vas zanimati...

  • 2022
    Najave i kalendar
  • Lijepa riječ u Somboru
  • 26. Izložba božićnjaka i predstavljanje monografije
  • Koncert klape Barun
  • Koncert velikog tamburaškog orkestra HKPD Matija Gubec u Rumi
  • Božićni koncert u Monoštoru
Pogledajte sve

Obaveštenje o kolačićima