U svibnju ove godine bit će točno tri godine kako su ispred ulaznih vata u Franjevački samostan u Baču predstavnici Europske komisije u Srbiji, Ministarstva kulture i Pokrajinskog tajništva za kulturu najavili ulaganje oko 890.000 eura u obnovu i rekonstrukciju samostana. Najavljeni radovi počeli su tek krajem 2016. godine, ali ih je već na samom početku zaustavilo loše vrijeme. Ipak, trebali bi biti okončani za 17 mjeseci, a to je vrijeme kada se na građevinskim i zanatski radovima na samostanskoj zgradi, ali i istraživačkom dijelu bogate samostanske zbirke treba mnogo toga uraditi. Ovim obimnim radovima neće biti obuhvaćena sama crkva, koja će za sada ostati u stanju u kakvom jest.
I muzejsko-edukativni sadržaji
Službeni datum početka radova na rekonstrukciji Franjevačkog samostana u Baču je 16. studeni 2016. godine. Taj datum ostat će upisan kao datum kada je počela realizacija Ugovora o izvođenju radova na revitalizaciji Franjevačkog samostana u Baču, koji će trajati 17 mjeseci. Za tih 17 mjeseci u Franjevačkom samostanu bit će riješeni prije svega komunalni problemi, kao što su kanalizacija, struja i sama sigurnost tog vrijednog kulturnog naslijeđa.
„Ti problemi, ali i dotrajao krov, pročelje bili su i naš motiv što smo se dugo borili da osiguramo sredstva i pristupimo jednoj obimnoj rekonstrukciji samostana. Znali smo da za tako obiman posao ne možemo osigurati novac iz proračuna Ministarstva kulture, pa smo se koncentrirali na financijere kao što je Europska unija. Tako smo se uključili u program koji se provodi od 2004. godine, a to je program tehničke potpore Vijeća Europe i Europske komisije za prostor jugoistočne Europe. Projekt Vekovi Bača koji smo radili bio je jedan od 26 projekata u cijeloj jugoistočnoj Europi. Bili smo visoko rangirani, ali nismo dobili sredstva. Nakon toga uslijedio je još jedan natječaj za sredstva koja su preostala i Pokrajinski zavod za zaštitu spomenika kulture je sudjelovao na tom natječaju, pobijedili smo i tako su osigurana sredstva za rekonstrukciju Franjevačkog samostana“, pojašnjava dr. sc Slavica Vujović, voditeljica projekta Rekonstrukcije franjevačkog samostana u Baču.
Sam natječaj tražio je da projekti budu koncipirani tako da sami po sebi budu održivi i imaju svoju svrhu i daju pozitivni efekt u zajednici.
„Razgovarajući prije svega s vlasnicima, a to je franjevačka zajednica, došli smo do toga da bi bilo opravdano da se postojeća vjerska namjena proširi s muzejsko-edukativnim sadržajima. Time bi se omogućilo dodatno održavanje tog vrijednog spomenika kulture koji bi na taj način i sam ostvarivao dodatne prihode za održavanje. Sve su to složene procedure, tako da smo tek pri kraju 2016. godine praktički otpočeli najavljene radove. Osim Pokrajinskog zavoda, koji je nositelj projekta, uključeno je još nekoliko institucija koje rade na obradi materijala koji će biti izložen u muzejskoj postavci. To su Muzej Vojvodine, Etnografski muzej iz Beograda, Centar za heritologiju Filozofskog fakulteta u Beogradu i stručnjaci drugih institucija koji ulažu svoje znanje kako bi nakon završetka radova dobili jednu jedinstvenu muzejsku postavku i centar za edukacije u koji će biti smješten u samostanu“, kaže Slavica Vujović.
Kako očuvati autentičnost?
Iako su radovi službeno počeli polovicom studenog urađeno je malo toga, jer su velike hladnoće prekinule poslove. A počela su arheološka iskopavanja na trasama na kojima treba biti postavljena komunalna infrastruktura.
„To je jedan zahtjevan posao, jer riječ je o vrijednom lokalitetu. Te radove smo prekinuli na kraju 2016. i bit će nastavljeni s proljeća 2017. godine. Kada vrijeme bude dozvolilo, a nadamo se da će to biti brzo, ući će se u samostan i počet će se unutarnji radovi. Dinamika radova je dana i oni će se intenzivirati kako bi se što više posla uradilo do naredne zime“, kaže Vujović.
S obzirom na starost samostana i njegovu vrijednost, našu sugovornicu smo pitali i koliko će prilikom ovih radova biti očuvana autentičnost kako unutarnjeg izgleda tako i u pogledu korištenih materijala. „S obzirom na višestruke vrijednosti Franjevačkog samostana naš je cilj da što više očuvamo postojeću autentičnost. Trudit ćemo se da se pri obradi stolarije i podova što više očuva autentičnost. Tamo gdje će biti potrebe zamjene zbog lošeg stanja radit će se zamjene, ali s odgovarajućim materijalima koji su u skladu s vrijednostima samostana. To je nešto na čemu mi kao konzervatori inzistiramo. Naravno, uvođenje novih sadržaja utjecat će na to da će morati biti i onoga što čini suvremenost XXI. stoljeća, ali bit će to samo manje intervencije. Mislim da ćemo naći finu mjeru onoga što je naslijeđe prošlosti i onoga što je rukopis sadašnjosti“, kaže voditeljica projekta.
U ove obimne poslove nije uključena obnova same crkve. Ona je zasebna cjelina, građena od kraja XII. stoljeća pa se za odluku o stupnju intervencije i vraćanju autentičnog izgleda iz prethodnih razdoblja zahtijeva jedan poseban projekt i financijsku konstrukciju.
„Riješili smo da ne idemo u parcijalna rješenja već da tražimo načina da se uradi kompletna obnova uz dodatna arheološka istraživanja“, kaže Vujović.
Izložbeni prostor
Paralelno s radovima na obnovi istražuje se vrijedna i bogata samostanska zbirka. Dio materijala je već obrađen, a na tom poslu radili su etnolozi Etnološkog muzeja iz Beograda. Rezultat tog rada je izbor najvrjednijih primjeraka iz vrijedne samostanske zbirke koji će biti izloženi na postavci u prizemlju samostana u zapadnom krilu. Isto tako baza podataka o obrađenim predmetima bit će dostupna, a sav materijal bit će složen i čuvan u depou za koji je oprema već kupljena. To znači da će istraživači i svi oni koji se zanimaju za stare zanate i druge vrijednosti koje čuva ova zbirka moći na licu mjesta pretraživati digitalnu zbirku i istraživati ono što je predmet njihovog interesa.
„Kada je riječ o sadržajima koji će biti priređivani u prostoru koji će za to biti adaptiran, oni će biti definiranu u dogovoru s vlasnikom, a bit će uključen i fond Vekovi Bača. Želja nam je da okupljamo mlade ljude, da organiziramo radionice, dijaloge, jer ovo je prepoznato kao projekt interkulturnog i interreligijskog karaktera. Važno je zato da u nekom autentičnom prostoru možemo razgovarati o temama koje govore o bogatstvu različitosti, a ne o različitostima koje vode u probleme“, zaključuje Vujović.
Kada se radovi budu intenzivirali, jednom tjedno bit će organizirani zajednički susreti svih onih koji su uključeni o ovaj posao, a svakako to su i vlasnici ovog samostana - Franjevačka provincija Sv. Ćirila i Metoda iz Zagreba.
Što o samom projektu rekonstrukcije samostana, budućoj muzejskoj postavci, ali i uvođenju novih sadržaja u samostan koji bi ubuduće trebao biti otvoren za organiziranje radionica, okruglih stolova i drugih edukativnih sadržaja misle vlasnici samostana i kakva su njihova dosadašnja iskustva s radovima na samostanu i oko samostana? Tu priču nastavljamo u narednom broju.
Antrfile
Povijesna svjedodžba
Iz bogate povijesti Franjevačkog samostana i crkve u Baču teško je izdvojiti nekoliko godina ili stoljeća. Jedna od takvih godina je 1169. u kojoj je na mjestu stare katedrale i opatije Sv. Marije, križarski red Sv. Groba Jeruzalemskog podigao samostan i crkvu u romaničkom stilu. Između 1435. i 1438. godine samostan prelazi u franjevačku vikariju Bosne Srebrene. Godine 1529. Bač je pod turskom vlašću, crkva je pretvorena u džamiju, a zvonik u minaret. Skoro stoljeće kasnije, 1627. godine u Bač dolaze bosanski franjevci. Odlaskom Turaka 1688. godine franjevci započinju život samostana pod nazivom Gradovrški samostan u Baču. U razdoblju od 1711. do 1767. godine crkva i samostan dobivaju današnji izgled. U sastav Hrvatsko-mađarske franjevačke provincije Sv. Ivana Kapistranskog bački samostan ulazi 1757. godine, a 1923. samostan je priključen Hrvatskoj franjevačkoj provinciji Sv. Ćirila i Metoda iz Zagreba koja je i danas vlasnik Franjevačkog samostana. Poslijeratno razdoblje vrijeme je u kome je zbog nacionalizacije samostana ostao bez imovine i prihoda. Posljednje desetljeće XX. i prvo desetljeće ovog stoljeća ostat će upamćeni kao razdoblje u kojem samostan ulazi u fazu ubrzanog propadanja zbog novogradnje i podizanja nivoa ulice i trga oko samostana.
Izvor: Hrvatska riječ (Zlata Vasiljević)
