„Na ovome mjestu, 28. travnja 2021. godine, Hrvatsko nacionalno vijeće u Republici Srbiji, krovna institucija cijeloga hrvatskog naroda na ovim prostorima, postavilo je kamen temeljac za buduću Hrvatsku kuću. Uz potporu naše matične domovine Republike Hrvatske i Vlade Republike Hrvatske, Hrvatsko nacionalno vijeće u Republici Srbiji ovim je simboličnim činom postavilo i temelje budućnosti našega naroda na ovim prostorima.
Mi smo, poput naših predaka, ovu zemlju natopili molitvama, suzama, znojem i kostima te nas svaka brazda ove zemlje podsjeća na takve uloge. Naš je zavjet bio osigurati budućnost novim naraštajima i pokoljenjima Hrvata koji nakon nas dolaze. Na ovom su mjestu simbolično postavljena tri kamena donesena iz područja iz kojih su Hrvati kroz povijest dolazili na ove prostore – kamen iz Hercegovine, iz Bosne te iz Hrvatske. Naš je narod dolazio s različitih prostora u različitim vremenima, ali nikada nije zaboravio gdje pripada. Vi koji jednoga dana budete čitali ovaj zapis, bez obzira na vrijeme koje je prošlo, sjetite se svojih predaka koji su za svoj narod dali sve što su imali i budite hrabri, kao što smo i mi bili. U ovim je temeljima simbolično ugrađeno ime hrvatsko i neka ono bude vječno!", dio je teksta stavljenog u vremensku kapsula koja je, uz tri kamena iz različitih dijelova Hrvatske, postavljena u temelj Hrvatske kuće. Time je ozvaničen početak radova na njenoj izgradnji koju financira država Hrvatska.
Prostor koji krijepi zajedništvom
Predsjednica Hrvatskog nacionalnog vijeća u Republici Srbiji Jasna Vojnić u svom je obraćanju podsjetila kako je projekt izgradnje Hrvatske kuće naslijeđen iz prošlih saziva HNV-a jer je plac na kojem će se ona nalaziti kupljen zahvaljujući sredstvima Vlade Republike Hrvatske 2018. godine.
„Danas ćemo simbolično postaviti temelje i u njih ugraditi tri kamena donesena s prostora odakle su i Hrvati došli na ovo područje – kamenovi su zaista originali ako se pitate. Međutim, osim velike simbolike, žbuka i temelj naše zajednice već su odavno postavljeni. Zajedništvo koje danas imamo i golim okom postaje vidljivo po plodovima koje ono rađa. Kuća će predstavljati prostor u kojem će svi biti dobrodošli, gdje ćemo se osjećati svoji na svome, otvoreni za druge, a vjerni sebi", kazala je između ostalog predsjednica HNV–a.
Ona se zahvalila na potpori Vladi Republike Hrvatske i premijeru Andreju Plenkoviću, ministru vanjskih i europskih poslova Gordanu Grliću Radmanu, Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske i tajniku Zvonku Milasu, Crkvi i Vladi AP Vojvodine.
„I na koncu, kao što pjesma koju smo na početku čuli kaže: Ovo je tvoja zemlja. Tu sagradi dom! Mi danas kažemo: Neka tako i bude. Gradimo kuću! Postavljamo nove temelje! A onda neka ovi temelji iz kojih će se uzdići naš dom, kroz godine koje su pred nama, dalje sami govore umjesto nas!", kazala je Jasna Vojnić.
Predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini Tomislav Žigmanov istaknuo je ovom prigodom da je ovo svečani dan kada ćemo nanovo probuditi naše stare nade koje se okupljaju oko nekoliko riječi – dostojanstvo, jednakost i ravnopravnost Hrvata u Srbiji.
„Ovdje su, ističemo, Hrvati svoji na svome ne od jučer i želimo ovdje i ostati. Hoćemo kao građani hrvatske nacionalnosti da živimo na dostojanstven način, da ne budemo objekti nikakvih diskriminacija i da budućnost osvajamo kao ravnopravni građani države čije poreze iznadprosječno plaćamo. Opetovano ćemo isticati da želimo biti uključeni u procese donošenja odluka koje su od značaja za pripadnike hrvatske zajednice. Želimo biti pozitivno predstavljani u javnosti i integrirani u srbijansko društvo, stvarnu jednakost s drugim nacionalnim zajednicama u manjinskim pravima. Želimo biti most koji će povezivati u dobru Srbiju i Hrvatsku, hoćemo biti zajednica koja će obogaćivati suradnju dviju suverenih država i susjednih država. Riječu, hoćemo biti zajednica koja će nastaviti aktivno se zauzimati za vlastito dobro s ciljem da našu i budućnost naše djece učinimo svijetlom. Tko će ako mi nećemo? A sada će nam u ostvarivanju ovih ciljeva biti lakše. Imat ćemo svoju kuću, hrvatski dom, naš reprezentativni prostor koji će krijepiti naše zajedništvo, košnicu koja će nas sve okupljati, maticu koja će nas snažiti", rekao je Žigmanov.
Stoljetno postojanje i opstanak
Ponos da je dio ovoga dana izrazio je državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH Zvonko Milas, koji je rekao da ova Hrvatska kuća i ovaj današnji dan pokazuju kako znamo i kako možemo kada imamo postavljen jasan cilj, kada djelujemo usmjereno, kada djelujemo zajedno.
„Siguran sam da će se izgradnjom Hrvatske kuće, koja će doista biti središnja točka života svih Hrvata u Srbiji, ostvariti sve ono što će dati trima ključnim institucijama, i Zavodu za kulturu vojvođanskih Hrvata, NIU Hrvatska riječ i Hrvatskom nacionalnom vijeću, uvjete za bolji, efikasniji, učinkovitiji rad, za bolju prepoznatljivost, za jači ugled i položaj u društvu. Središnjem državnom uredu i Vladi Republike Hrvatske, svim institucijama, svima je silno važno da hrvatski narod u Srbiji u najvećoj mogućoj mjeri ostvari sve svoje velike potencijale i to u svim područjima društva. A one nepravde na koje nailazimo/nailazite na putu, njih će uvijek biti, ali nadam se da nas one neće pokolebati, već će nas motivirati na jači, predaniji, intenzivniji rad", naglasio je Milas.
Ministar vanjskih i europskih poslova RH Gordan Grlić Radman, ističući kako Vlada RH snažno podupire projekt izgradnje Hrvatske kuće u Subotici, izrazio je vjeru da će ona omogućiti još snažnije djelovanje ovih institucija u ostvarivanju kulturnih, jezičnih i svih drugih prava Hrvata u Srbiji, te razvijanje aktivnosti koje su važne za očuvanje identiteta, tradicije i baštine, ali i razvijanje suvremenog kulturnog stvaralaštva Hrvata u Srbiji.
„Ovaj projekt zasigurno će pridonijeti i svim naporima učinkovitog sudjelovanja Hrvata u političkom, društvenom, gospodarskom i kulturnom životu Srbije. Hrvatsku kuću–Hrvatski dom vidim kao simbol stoljetnog postojanja i opstanka Hrvata u Srbiji, ali i kao simbol želje Hrvata da čuvajući i razvijajući svoj identitet i kulturu nastavljaju pridonositi kulturnom, gospodarskom i svekolikom napretku zemlje u kojoj žive i čiji su lojalni građani", kazao je Grlić Radman i dodao da će Republika Hrvatska nastaviti podupirati Hrvate u Srbiji i ukazivati na važnost promicanja prava manjina, pa tako i prava Hrvata u Srbiji, na važnost načela uključivosti i na važnost stvaranja ozračja u kome će manjine moći razvijati vlastiti identitet, ali i ravnopravno sudjelovati u životu zemlje. „Kao što srpska manjina uživa sva prava, tako želimo da i hrvatska manjina u Srbiji temeljem reciprociteta uživa prava, kako na pokrajinskoj, tako i na republičkoj razini i u tom smislu zalažemo se za poštivanje sporazuma koji su dvije zemlje potpisale 2004. godine, a koji je Hrvatska ispoštovala i očekujemo da to učini i Srbija", kazao je Grlić Radman koji je još jednom naglasio da pitanje prava Hrvata u Srbiji za državu Hrvatsku ostaje pitanje od iznimne važnosti.Ovom se prigodom nazočnima obratio i beogradski nadbiskup mons. Stanislav Hočevar:„Veoma se radujem ovom blagoslovljenom danu suradnje, ovom danu ispunjenom nadom gledanja u budućnost, kao beogradski nadbiskup i metropolit, naglašavajući uvijek i svuda važnost susretanja, a prije svega važnost naših identiteta. I zato posebnom radošću blagoslivljam ovaj dan, radosno pozdravljajući visoke goste iz Hrvatske i sve Hrvate u Srbiji, zahvaljujući posebno na njihovom doprinosu u djelovanju, svjedočenju i Katoličke crkve kao i svih ostalih koji se trude da bi među nama vladalo radosno raspoloženje".
Nakon obraćanja uvaženih gostiju, uslijedilo je polaganje tri kamena i vremenske kapsule u temelj buduće Hrvatske kuće. Kamenove su položili ministar Gordan Grlić Radman, državni tajnik Zvonko Milas i predsjednik DSHV-a Tomislav Žigmanov, a vremensku kapsulu predsjednica HNV-a Jasna Vojnić s malim Ivanom Vukovim, kao simbolom budućnosti Hrvata u Srbiji.
Nakon polaganja tri kamena uslijedio je obred blagoslova, a temelj buduće Hrvatske kuće blagoslovio je subotički biskup mons. Slavko Večerin.
Svečanom polaganju kamena temeljca, među ostalim, prisustvovali su i predsjednica saborskog Odbora za Hrvate ivan RH Zdravka Bušić, izaslanica predsjednika Vlade AP Vojvodine, pokrajinska tajnica za kulturu, javno informiranje i odose s vjerskim zajednicama Dragana Milošević, te generalni konzul Generalnog konzulata RH u Subotici Velimir Pleša.
U okviru svečanog programa nastupio je tamburaški orkestar pod ravnanjem prof. Mire Temunović, Ivan Huska, gimnazijalac koji nastavu pohađa na hrvatskom jeziku i koji je pročitao pjesmu hrvatskog pjesnika Drage Britvića Tvoja zemlja, te Marija Kovač koja je izvela pjesmu Ne dam da mi moje gaze.
Podsjetimo, Ugovor o financijskoj potpori za provedbu projekta „Izgradnja Hrvatske kuće u Subotici" i „Kadrovsko snaženje hrvatske zajednice u Republici Srbiji", potpisali su 15. listopada 2020. godine tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas i predsjednica Hrvatskog nacionalnog vijeća u Srbiji Jasna Vojnić. Ukupna vrijednost donacije bila je 1,5 milijuna kuna (200.000 eura), od čega je za izgradnju Hrvatske kuće izdvojeno 1,3 milijuna.
Priča o tri kamena
Tri kamena simboliziraju tri velike skupine ovdašnjih Hrvata: Srijemce, Bunjevce i Šokce. Kamen koji je posebno za ovu prigodu stigao iz Središnje Bosne predstavlja srijemske Hrvate. Često znamo reći kako su Hrvati na ovim prostorima prisutni od stoljeća sedmoga. O tome najviše svjedoče naši Hrvati u Srijemu, najstarija autohtona hrvatska zajednica koja se doseljavala iz raznih krajeva Bosne, posebice iz Središnje ili Bosne Srebrene s rijeka Lašve i Bosne, iz Busovače, Viteza, Travnika, Nove Bile.
Drugi kamen stigao je s rijeke Bune u Hercegovini, a predstavlja veće skupine Bunjevaca koje su doseljavale u Bačku tijekom 17. stoljeća s teritorija zapadne Hercegovine, s rijeke Bune, iz Like i Dalmacije. S povijesnim područjima njihova porijekla vežu ih mnoge spone, a posebno se i danas ističe ikavica bunjevačkog govora.
Treći kamen, donesen iz Republike Hrvatske, predstavlja treću veliku skupinu šokačkih Hrvata iz Podunavlja, koje samo Dunav dijeli od Slavonije i Baranje, a doseljavali su na ove prostore koncem 17. stoljeća.
Izvor: Hrvatska riječ (Z. V. / I. P. S.)