Mate Turić, poznatiji pod umjetničkim imenom Mata CROata, 32-godišnji je hrvatski kipar. Iako relativno mlad, uspio je steći popularnost svojim stilski prepoznatljivim skulpturama jedara i jedrenjaka. Osim jedara izrađuje i jahte, te sakralne skulpture. Prema mišljenju likovne kritike, ovaj autor „oprostoruje reljef ističući jak simbolizam te s malo postiže puno“.
Turić je iz Vrbovca kraj Zagreba. Završio je srednju Klesarsku školu u Pućišćima na Braču, te potom kiparstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Širokom Brijegu. Uglavnom oblikuje skulpture manje i srednje veličine, ali ponekad radi i spomenike od oko dva metra. Autor je nekoliko kamenih jedrenjaka koji se nalaze u javnim prostorima. Radio je i na restauraciji zagrebačke katedrale. Član je Hrvatskog društva likovnih umjetnika, a imao je preko 40 samostalnih izložbi u Hrvatskoj i inozemstvu (Slovenija, Austrija).

Simbol putovanja i slobode

Mata CROata je nedavno boravio u Subotici, kao jedan od sudionika Umjetničke kolonije Stipan Šabić. Zatekli smo ga u radu na otvorenom, iza Male gostine, s fleksom u rukama i zaštitnom maskom na glavi koju koristi kako ne bi udisao prašinu pri obradi kamena. Rad u kamenu nije lak, taj se materijal sporo obrađuje i zahtjeva puno strpljenja. Uz suvremeni fleks, Turić koristi i tradicionalno dlijeto. Radi s poznatim bračkim (od kojeg su primjerice sagrađene Bijela kuća u Washingtonu ili Dioklecijanova palača u Splitu i) i prilepskim kamenom.
Govoreći o svojem radu, ovaj kipar ističe kako je jedro simbol putovanja i vječnosti. Također i slobode, prostranstva, povezivanja. Jedra su na neki način i naš život, jer, kako dodaje, nikad ne znamo gdje će nas život odvesti.
A na Paliću, tema jedara se sama nametnula. Ovdašnji jedriličarski klub osnovan je daleke 1897. godine, tradicija jedrenja je tu duža od stoljeća.
„Poveznica svakako postoji, tu nam je jezero, tako da su jedra aktualan motiv“, kaže naš sugovornik.

Da se zna od kuda sam

Sudjelovao je na više kolonija, a kolonija Stipan Šabić mu je jedna od najboljih po uvjetima koje pruža umjetnicima.
„Čast mi je biti ovdje. U krugu darovitih i isukusnih kolega sam, osjećam se kao doma, imam što naučiti od njih“, kaže on.
Iako se odgovor i sam nazire, na naše pitanje – otkuda ono CROata u njegovom umjetničkom imenu, Mate kaže:
„To sam dodao da se u svijetu zna od kuda sam. Svugdje u svijetu znaju da je CRO Hrvatska, to vidite kada pratite sportska događanja. Nisam prvi, i neki drugi umjetnici su ranije dodavali naziv Croata svojem imenu, ali nitko nije ono CRO pisao velikim slovima“.
Ovo mu je bilo prvo gostovanje u Srbiji, neki novi kontakti su uspostavljeni, pa tako nakon palićke kolonije planira sudjelovati na Međunarodnom bijenalu umjetnosti minijature u Gornjem Milanovcu.

Izvor: Hrvatska riječ (D. B. P.)