„Vrijednost Zbornika radova sa znanstvenog skupa o 300. obljetnici osnutka franjevačke rezidencije u Subotici nalazi se u njegovom znanstvenom pristupu obrađivanoj tematici čime je dan jedan kvalitetan pečat rezidencijalnom razdoblju franjevačkog djelovanja u ovom gradu. On je također svjedočanstvo neizbrisivih franjevačkih tragova na prostoru Bačke od srednjega vijeka do danas odnosno katoličanstva i zapadne kršćanske uljudbe kroz niz stoljeća“, navodi, među ostalim u svojoj recenziji za predstavljanje Zbornika, jedan od njegovih autora, pater Daniel Patafta, profesor na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

Objavom ovoga Zbornika, koji je predstavljen u srijedu, 23. svibnja, u dvorani Pastoralnog centra Augustinianum u Subotici, završena je proslava 300. obljetnice osnutka franjevačke rezidencije u Subotici započeta 3. listopada 2017. održavanjem znanstvenog skupa na spomenutu temu.

Svezak važnih priloga za povijest crkve

Zbornik radova ovom je prigodom predstavio jedan od njegovih autora kao i idejni pokretač obilježavanja spomenute obljetnice, mr. Bela Tonković. On je rekao kako je Zbornik prvenstveno pisana i tiskana pohrana deset predavanja, prikaza deset važnih događaja i procesa iz tzv. rezidencijalnog razdoblja povijesti današnjeg samostana sv. Mihovila, manje braće sv. Franje franjevaca u Subotici. To su, kako je istaknuo, događaji i procesi koji su bitno utjecali na formiranje našeg grada u rezidencijalnom razdoblju franjevačke prisutnosti u njemu od 1717. do 1759. godine i koji imaju posljedice do danas.
„To nije kompletna bibliografija pisanih objavljenih djela na pojedine teme, uključujući i one o franjevcima iz Subotice, jer cilj nije bio pisanje bibliografije, već prikaz uloge i doprinosa franjevaca u Subotici i Subotičanima u pojedinim segmentima društvenog života u ovom gradu u navedenom razdoblju. Međutim, Zbornik je vrlo bogat izvor literature i uvelike će olakšati rad onima koji će se ubuduće baviti ovom tematikom. Oni će se moći osloniti na rezultate istraživanja 40-ak arhivskih fondova, od kojih najveći dio do danas nije bio dotaknut, i oko 140 naslova knjiga i članaka temeljem kojih su pisani članci u njemu. Tomu treba dodati izvorne autorske članke s područja povijesti, umjetnosti, obrazovanja i epidemiologije. Zato se može ustvrditi da je ovaj Zbornik svezak važnih priloga za povijest crkve i građanskog društva u Subotici i njenoj široj okolici“, rekao je Tonković.
On je dodao da je u to vrijeme bilo i drugih, ne manje važnih i spomena vrijednih događaja i da su zato širom otvorena vrata za daljnja istraživanja. Stoga je pozvao autore predavanja na znanstvenom skupu, koji su ujedno i autori članaka, da sačuvaju svoje bilješke, jer će još biti prilike za pismeni završetak tog posla i prezentiranje tih radova.
Bela Tonković se posebno zahvalio Ministarstvu kulture Republike Srbije koje je u najvećoj mjeri financiralo ovaj projekt, kao i Fondaciji Bethlen Gábor iz Budimpešte koja je osigurala nedostajuća sredstava.

Porasla svijest o važnosti franjevaca

Gvardijan franjevačkog samostana u Subotici fra Zdenko Gruber na predstavljanju je istaknuo značaj obilježavanja 300. obljetnice osnutka franjevačke rezidencije, navodeći kako je franjevački samostan nulta točka ovoga grada, mjesto na kome je bila prva administracija, prva crkva, prva škola, gdje je odigrana prva kazališna predstava. On je, kako je dodao, kroz tri stoljeća bio i ostao važan duhovni i kulturni centar Subotice i obilježavanjem ove obljetnice porasla je svijest građana o prisustvu i važnosti franjevaca.
Zbog spriječenosti patera Daniela Patafte da prisustvuje predstavljanju Zbornika, fra Zdenko Gruber je pročitao njegovu recenziju pripremljenu za ovu prigodu. U njoj pater Patafta, navodeći povijesne podatke, među ostalim podsjeća kako se franjevačka prisutnost na ovom prostoru može pratiti osnivanjem niza franjevačkih samostana u 14. i 15. stoljeću kada prostor Srijema i Bačke potpuno ulazi u kulturnu sferu zapadnog kršćanstva.
„Katolicizam u osmanlijskom razdoblju održali su na ovim prostorima franjevci, stoga je logičan nastavak njihovog pastoralnog djelovanja nakon oslobođenja Srijema, Banata i Bačke od Osmanlija bila obnova franjevačkog života i rada u novim uvjetima. Subotica se vrlo rano nakon oslobođenja afirmirala kao važno i jako gospodarsko središte, tako da svega nekoliko godina nakon oslobođenja, 1717. godine franjevci u gradu osnivaju svoju rezidenciju koja 1759. postaje samostan. Rezidencijalno razdoblje franjevačke prisutnosti u Subotici od 1717. do 1759. vrijeme je konstituiranja franjevačke zajednice u ovome gradu i izrastanja rezidencije u važan i nezaobilazan duhovni, kulturni i društveni centar Subotice u 18. stoljeću. Na tom tragu napisani su i objavljeni u ovom Zborniku znanstveni radovi, njih 10, koji tematiziraju ovo razdoblje, nastojeći stvoriti cjelovitu sliku franjevačkog rezidencijalnog razdoblja u Subotici“, navodi pater Patafta.
O važnosti i djelovanju franjevaca na ovim prostorima, te o važnosti Zbornika ovom je prigodom na mađarskom jeziku govorio dr. Tibor Szöllősi, inače najmlađi doktor teologije Subotičke biskupije, a prezentaciju o franjevcima iz arhiva predstavio je ravnatelj Povijesnog arhiva Subotica Stevan Mačković. On je, među ostalim, ukazao na vezu između franjevaca i tadašnjeg Magistrata, te na temelju arhivske građe potvrdio važnost franjevaca za povijest Subotice i njenih građana. Zainteresirani za povijest i arhivsku građu mogu, uz prethodnu registraciju, posjetiti link e-arhiva.suarhiv.co.rs.
Autori Zbornika, koji se može kupiti u sobi franjevačkog trećeg reda su: dr. sci. Robert Skenderović, Mátyás Wertheim, lic. phil. lic. theol. Bela Tonković, msgr. Stjepan Beretić, dr. Zsuzsanna Korhecz Papp, dr. Géza Czékus, dr. Károly Orcsik i prof. dr. o. Daniel Patafta.
Predstavljanje Zbornika obogaćeno je glazbenim programom u okviru kojega je na gitari nastupila Noémi Kucsera.

Izvor: Hrvatska riječ (Ivana Petrekanić Sič)