Iako obrazovanje na hrvatskom jeziku u Srbiji prate pojedini problemi (o čemu smo nerijetko pisali u našem tjedniku), kada je riječ o toj temi početkom godine stigla je dobra vijest – završeni su prvi autorski udžbenici za potrebe te nastave. Riječ je o udžbenicima za nastavni predmet glazbena kultura za prva četiri razreda osnovne škole, koji nose ime Glazbena škrinjica. Ovi su udžbenici nastali kao rezultat trojnog sporazuma – memoranduma između Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja, Zavoda za udžbenike i Hrvatskog nacionalnog vijeća.

Na njima je radio tim autora iz hrvatske zajednice kojega su činili profesorica glazbe Mira Temunović, profesor glazbe Vojislav Temunović, glazbena suradnica Tamara Štricki-Seg i diplomirana pedagoginja Margareta Uršal. Lektorica je bila diplomirana žurnalistica Željka Zelić, ilustratorica je bila Milijana Stamenković, a grafički urednik je Vlado Pataki.

Novi korak

Kako bi svečano obilježili ovo postignuće, Hrvatsko nacionalno vijeće je 22. ožujka organiziralo predstavljanje spomenutih udžbenika koje je održano u Gradskoj knjižnici u Subotici. Po riječima koordinatorice projekta izrade udžbenika i djelatnice HNV-a Jasne Vojnić ovim postignućem hrvatska je zajednica napravila kvalitativni skok u domeni izrade udžbenika. „Dosad su se u nastavi koristili puki prijevodi, a ovo je prvi puta da se izrađuju autorski udžbenici čime pokazujemo da smo kao zajednica zreli napraviti jedan novi korak i krenuti u ove vode“, rekla je Vojnić.

Voditeljica Odjela Zavoda za udžbenike u Novom Sadu Romanca Jovanović je podsjetila kako taj Odjel ima višedecenijsko iskustvo u izradi udžbenika na jezicima nacionalnih zajednica. U svezi izrade prvih udžbenika na hrvatskom jeziku, istaknula je i dobru suradnju s timom HNV-a. „Uvjerena sam da je suradnja između naših dviju institucija tek na početku i da će se u narednom periodu realizacijom preostalih udžbenika glazbene kulture i dodataka koji idu uz udžbenike predmeta od nacionalnog značaja za hrvatsku zajednicu ta suradnja produbiti i postati još plodnija na obostrano zadovoljstvo“, rekla je Jovanović.

Udžbenik iz 1879.

Ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata Tomislav Žigmanov podsjetio je na udžbenike koje su Hrvati na ovom prostoru za potrebe svojega obrazovanja pisali ili pak prevodili. Prvi udžbenik koji je objavljen na narodnom jeziku Hrvata objavljen je prije 148 godina, daleke 1879. godine: učitelj u Sonti Ivan Zetović objavio je Zemljopis Magjarske za pučke učione.

Od tada u narednih desetak godina još su dvije osobe pisale, priređivale udžbenike: Ivan Mihalović, rođen u Baji i Mijo Mandić rođen u Kaćmaru. Nakon toga dolazi do diskontinuiteta, a proći ce puno stoljeće, kada će se 1970-ih pojaviti novi udžbenik, priručnik za vjersku nastavu (koji nije imao pravo javnosti) autora vlč. Andrije Kopilovića. Isti autor će također početkom 21. stoljeća objaviti dva udžbenika za vjeronauk, koji su odobreni od resornog ministarstva i kao takvi u uporabi do danas. Koncem 20. stoljeća u Subotici jezikoslovac Josip Buljovčić bio je suator udžbenika za srpski i srpskohrvatski jezik kao nematerinji od prvog do trećeg razreda. „Pisanje i priređivanje udžbenika u ovdašnjih Hrvata nije od danas, dugo je više od 140 godina, ali s druge strane, ono prati i naše tragične dionice unutar povijesti. No sada je drugo vrijeme, osnažena hrvatska zajednica s razvijenim institucijama te spremnošću države i njezinih institucija kao što su Zavod za udžbenike i resorno Ministarstvo stvorilo je okvir da danas možemo predstaviti nešto čega do sada nije bilo“, zaključio je Žigmanov.

Ciljevi i zadaci

Pedagogica Margareta Uršal govorila je o metodičko-didaktičkim odrednicama glazbene kulture i predstavljenih udžbenika.

„Cilj nastave iz ovog predmeta postavljen je nastavnim programom dosta široko, a formuliran je kao razvijanje osjećanja glazbene osjetljivosti i kreativnosti kroz upoznavanje umjetničke tradicije i kulture svoga i drugih naroda te omogućavanje djeci da se kroz pjesmu i igru izraze. Iz ovako postavljenog cilja proistječu sljedeći zadaci: pjevanje po sluhu, slušanje vrijednih djela umjetničke i tradicijske glazbe, igranje didaktičkih igara s pjevanjem, sviranje na dječjim glazbenim instrumentima i upoznavanje glazbenog pisma koje započinje u trećem razredu“, kazala je Uršal koja je posebno zahvalila kolegama, prosvjetnim radnicima koji su sudjelovali u procjeni kvalitete sadržaja kada su udžbenici bili u radnoj verziji, a koji su svojim konstruktivnim idejama i prijedlozima, kako je dodala, pridonijeli da udžbenici budu što kvalitetniji.

Glazbena suradnica Tamara Štricki-Seg govorila je o načinu na koji su koncipirani predstavljeni udžbenici.

„Sam naziv udžbenika upućuje na glazbu, odnosno predmet kojim se bavi, a riječ škrinjica upućuje na blago i čuvanje blaga koje se moglo naći kod naših majki ili baka. Kada govorimo o udžbenicima od prvog do četvrtog razreda, oni predstavljaju jednu cjelinu, ali može se uočiti sličnost sadržaja i odjeljaka u prvoj i drugoj Glazbenoj škrinjici, dok su treća i četvrta nešto drukčije oblikovane jer je i sam nastavni program drugačiji, a znanja o glazbi se nadograđuju“, kazala je ona.

Profesor Vojislav Temunović istaknuo je važnost mogućnosti uvrštanja glazbenih sadržaja iz kulture nacionalnomanjinskih zajednica u udžbenicima, što je slučaj i kod Glazbenih škrinjica. „Tako naša djeca u školi imaju mogućnost učiti naše tradicijske pjesme te se na taj način osnažuje njihov nacionalni identitet. U glazbenoj kulturi je to veoma izraženo“, kazao je Temunović.

On je naveo i niz primjera pjesama iz glazbene tradicije ovdašnjih Hrvata koji su uvršteni u udžbenike.

„U sva četiri razreda, primjerice, imamo božićne pjesme iz Bačke ali i Hrvatske poput Spavaj mali Božiću, Djetešce nam se rodilo, Svim na zemlji, Radujte se narodi... Također, tu su i glazbeni sadržaji vezani za Mikulaš, Materice. I didaktičke igre su tu – Ježalo dragalo, Jastuk tanca i Sirotica. I kraljičke pisme su ušle u udžbenike. Što se tiče slušnih primjera predviđeno je i šokačko pivanje Kraljica Bodroga iz Monoštora. Uvrštene su i bunjevačke igre – Bože daj, Cupanica, Divojačko kolo i Momačko kolo. Kroz primjere iz vlastite tradicije, uče planom i programom propisane glazbene pojmove, figure, teorijska znanja. Tu je i novokomponirana pjesma Al’ sam rđav ili dječja opera Šumska kraljica skladatelja Franje Štefanovića iz Petrovaradina. Među ostalim, tu je i tekst pjesme zavičajne autorice Nedeljke Šarčević na koji djeca, ona koja imaju malo više smisla za to, mogu skladati pjesmu“, rekao je Temunović.

Rad na izradi udžbenika je trajao devet mjeseci, a članovi autorskog tima su se nalazili i vikendom pa i praznicima. Ipak, entuzijazam i plemeniti cilj svladali su sve izazove.

„Radili smo intenzivno, bilo je poteškoća, ali mislim da smo postigli ono što smo htjeli, a to je da su nam udžbenici kvalitetni po pitanju struke. Kao dirigentica orkestara, imala sam prilike pitati za reakcije mlade glazbenike, te smo tako dobivali povratne informacije od djece što nam je kao autorima jako dobro došlo. Nadam se da će udžbenici opravdati svoje postojanje“, kazala je Mira Temunović.

Imali smo prilike čuti i neke od pjesama zastupljenih u predstavljenim udžbenicima, a koje su izveli učenici OŠ Vladimir Nazor iz Đurđina, OŠ Ivan Milutinović i srednje Glazbene škole iz Subotice, te tamburaši HGU-a Festival bunjevački pisama.

Izvor: Hrvatska riječ (D. B. P.)