PRENOSIMO: Marinko Piuković, direktor Udruge bunjevačkih Hrvata „Dužijanca“ iz Subotice - intervju

Objavljeno: 10.09.2018. Pregleda: 76

Marinko PiukovicSubotička žetvena svečanost Dužijanca najveća je i najpoznatija manifestacija bunjevačkih Hrvata na sjeveru Bačke, ali i Hrvata u Srbiji općenito. Stara je čak 107 godina, mijenjala se kroz povijest, a čini ju tridesetak programa koji se održavaju od kraja travnja do sredine kolovoza. Ove godine ona se održava u posebnom ozračju triju jubileja: pola stoljeća Takmičenja risara i održavanja gradske Dužijance te 25 godina zajedničkog slavljenja crkvene i gradske Dužijance.

U susret središnjoj proslavi ovogodišnje manifestacije (koja počinje danas i traje do nedjelje), kao i povodom potonjeg gostovanja Dužijance u Zagrebu, razgovarali smo s Marinkom Piukovićem, direktorom Udruge bunjevačkih Hrvata Dužijanca iz Subotice, odnosno prvim čovjekom u organizaciji ove velike manifestacije.
Tri obljetnice, odnosno jubileja, ovogodišnju Dužijancu čine posebnom: pola stoljeća Takmičenja risara i održavanja gradske Dužijance te 25 godina zajedničkog slavljenja crkvene i gradske Dužijance. Kako se to odražava u smislu ovogodišnjeg programa, u kojem ozračju obilježavate ove nemale jubileje?
U cilju dostojnog obilježavanja ovih jubileja priredili smo svečanu akademiju u Velikoj vijećnici Gradske kuće. Uz prigodni program, tu smo se podsjetili na ove značajne događaje, što su oni značili za našu hrvatsku zajednicu, što su oni novo donijeli Subotici i svim njezinim građanima. Tu smo i putem dodjele nagrada odali počast zaslužnim pojedincima i institucijama. Dužijanca je oduvijek bila veliki društveni događaj, velika manifestacija bez obzira na društvena uređenja. Velika prekretnica u njezinom razvitku bila je prije spomenutih 25 godina, ta 1993. godina, kada su se spojile tzv. gradska i crkvena Dužijanca, iako je, prema mojim saznanjima, neka vrsta suradnje između organizatora dviju proslava postojala i za vrijeme socijalističkog režima. U povodu jednog od navedenih jubileja našu tradicionalnu izložbu S Božjom pomoći ove smo godine posvetili upravo Takmičenju risara, što je ujedno i naša posveta risarima i risarušama. Izložba je postavljenja u reprezentativnoj ustanovi, u Gradskom muzeju, i multimedijalnog je karaktera.
Koliko se Takmičenje risara i proslava Dužijance danas razlikuju od vremena kada su utemeljeni? Fotografije s tih prvih manifestacija, 1968. godine i kasnije, pokazuju da je tada bilo više posjetitelja nego danas, spominju se neke brojke od više desetaka tisuća ljudi. Bila su to dakako, po mnogo čemu, i drukčija vremena...
Što se tiče Takmičenja risara, velika razlika je što su u ono vrijeme, krajem 60-ih, postojali „originalni“ risari i risaruše (kosci) koji su radili ris kao dio svojega posla, dok danas imamo risare koji su naučili kositi na starinski način, ali ris ne rade u svakodnevici, budući da su ručno košenje žita u međuvremenu zamijenili strojevi. Nekada je risara bilo mnogo više. Danas je i onih koji znaju kositi malo, stoga jednu od radionica u sklopu Dužijance posvećujemo upravo obučavanju mladih za ris. Nadalje, nekada se risarski ručak služio samo za sudionike natjecanja, a danas se služi i posjetiteljima. Od 1993. u Takmičenje risara uveden je i prikaz starih strojeva koji se koriste u kosidbi, poput vršalice, kosačica... Glede središnje proslave Dužijance, ona do 1993., iz poznatih razloga, nije imala duhovnu, vjersku dimenziju iz koje je daleke 1911. i nastala. Činjenica je da je proslavu Dužijance u gradu nekad pratilo znatno više ljudi, ali bila su to drukčija vremena po mnogim pitanjima. No, mi smatramo da i danas imamo lijepu posjećenost. Na ovogodišnjem Takmičenju risara imali smo oko 2000 ljudi. Mislim da ni prije 50 godina na toj manifestaciji nije bilo više ljudi. A središnju proslavu u centru grada, koja sada traje tri dana, procjenjujemo da sveukupno poprati oko 10.000 ljudi. Publika je danas drukčija, mnogo zahtjevnija, stoga nastojimo uvoditi nove sadržaje vezane za običaje i gastronomiju ovdašnjih Hrvata, poput natjecanja u pucanju bičevima, radionice za izradu tarane i natjecanja u kuhanju iste, priskakanja vatre na sv. Ivana Cvitnjaka, risarskog disnotora… Cilj toga je također i sačuvati tradiciju za nova pokoljenja koja će u budućnosti biti nositelji Dužijance. I kao publika, ali i kao organizatori.
Kakva je financijska konstrukcija ovogodišnje Dužijance? Jeste li zadovoljni dobivenom potporom?
Generalni pokrovitelj Dužijance 2018. je Pokrajinska vlada, koja je za održavanje manifestacije zasebno izdvojila 2 milijuna dinara. To smo dogovorili na sastanku s predsjednikom Pokrajinske vlade Igorom Mirovićem, a ovo je pokroviteljstvo rezultat ranijeg sastanka predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i predsjednika Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini i zastupnika u Skupštini Srbije Tomislava Žigmanova gdje je bilo riječi o problemima i unaprjeđenju položaja Hrvata u Srbiji. Nadalje, od Grada Subotice smo dobili ukupno 950.000 dinara, iz godine u godinu lokalna potpora biva manja. Na natječajima triju pokrajinskih tajništava ukupno smo dobili 290.000 dinara, od republičkog Ministarstva kulture 200.000 dinara, na natječaju Hrvatskog nacionalnog vijeća 70.000 dinara, dok smo od sponzora uspjeli prikupiti oko 300.000 dinara. Može se reći da smo zadovoljni potporom za ovu godinu, ali ova godina nije kao svaka druga: značajna sredstva od Pokrajinske vlade dodijeljena su jer slavimo jubileje Dužijance.
Velika vijest je svakako Dužijanca u Zagrebu, odnosno gostovanje manifestacije u glavnom gradu Hrvatske, koje će biti idućeg vikenda, 18. i 19. kolovoza. To se događa prvi puta u povijesti Dužijance. Kažite nam više o ovom projektu...
Ideja da Dužijancu prikažemo u Zagrebu stara je nekoliko godina, a ova je godina, s više jubileja manifestacije, idealna za to. U realizaciji ovog projekta puno nam je pomogao Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske, koji nas je podržao i koji je za Dužijancu u Zagrebu na svojem natječaju izdvojio značajna sredstava, odnosno 75.000 kuna (oko 10.000 eura, prim. aut.). Osim njih, projekt financijski najznačajnije podupire i Grad Zagreb također sa 75.000 kuna. Također, ovo gostovanje podupiru i hrvatsko Ministarstvo kulture, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, Zagrebačka županija, Turistička zajednica Grada Zagreba, Kulturno-informativni centar Zagreb, Hrvatska elektroprivreda i Hrvatska radiotelevizija. S naše strane, uz našu udrugu, UBH Dužijanca, suorganizator gostovanja Dužijance u Zagrebu je i Hrvatsko nacionalno vijeće. U Zagreb će ovim povodom ići šest autobusa sa sudionicima programa, što je nekih 300 ljudi. U programu će sudjelovati Katedralni zbor Albe Vidaković iz Subotice, koji će pjevati pod misom u zagrebačkoj katedrali, izvodeći prigodne skladbe naših skladatelja Vidakovića i Asića, zatim folklorci HKC-a Bunjevačko kolo iz Subotice i HKPD-a Matija Gubec iz Tavankuta. Ići će i aktualni i nekadašnji bandaši i bandašice, zatim naši risari i članovi organizacije. Kako je ovim projektom plan da se predstavi i cijela hrvatska zajednica u Vojvodini, u programu će sudjelovati i predstavnici HKC-a Srijem iz Srijemske Mitrovice te hrvatskih udruga iz Šokačkog podunavlja.
Program počinje izložbom Bunjevačko veliko ruvo u Etnografskom muzeju, koja je bila realizirana prošle godine u Subotici. Za zagrebački postav snimljen je i kraći dokumentarni film na ovu temu, a postav će biti obogaćen i dvama krunama s ranijih subotičkih Dužijanci. Tamburaška i folklorna večer u subotu, kao i svečana predaja kruha u nedjelju, bit će održani na najpoznatijoj lokaciji u Zagrebu, na Trgu bana Jelačića. Misa zahvalnica bit će služena u zagrebačkoj katedrali a predvodit će je pomoćni biskup zagrebački mons. Ivan Šaško. Misa će inače biti izravno prenošena na prvom programu Hrvatske radiotelevizije (HRT1), a svečani mimohod na HRT-u 4, što nam također puno znači. Nakon mimohoda, gdje ćemo imati i zaprege, koje će osigurati naši prijatelji iz Hrvatske, i predaje kruha, svi sudionici programa, a nadamo se i dio publike, otplesat će zajedničko kolo. Nadamo se da će se ovim projektom cijela hrvatska zajednica predstaviti matici u najboljem svjetlu, da ćemo imati dosta publike i da će cijeli događaj biti dobro medijski popraćen.

Izvor: Hrvatska riječ (Davor Bašić Palković)

Vijesti

Pogledajte sve

Moglo bi Vas zanimati...

  • 2024
    Najave i kalendar
  • 6. Smotra hrvatskog filma u Beogradu - drugi dan
  • Izložba narodnih nošnji u Senti
  • 6. Smotra hrvatskog filma u Beogradu - treći dan
  • ZKVH na Hrvatskoj književnoj Panoniji VII. u Budimpešti
  • 6. Smotra hrvatskog filma u Beogradu - četvrti dan
Pogledajte sve

Obaveštenje o kolačićima