Zlatovez je tehnika veza zlatnim koncem od zlata i bijelog zlata, a najčešće se vez radi preko debljeg papira. Vez zlatom postao je popularan u Slavoniji u XIX. stoljeću i bio je to znak prestiža seoskih obitelji. No, zlatovez je nastao mnogo ranije i na području Dubrovnika spominje se još u XIII. stoljeću. Iako je jedno vrijeme zlatovez bio potisnut u Đakovštini, i u drugim dijelovima Slavonije vrsnih zlatovezilja uvijek je bilo. Poslije okončanja Domovinskog rata Hrvatska zajednica tehničke kulture organizirala je radionice za prosvjetne djelatnice koje će u svojim školama obučavati učenike hrvatskim vrhunskim vezovima i ostalim vještinama.

Za zlatovez je bila zadužena prof. Ružica Raković-Smiljanić, koja je vještinu veza zlatom naučila u svom rodnom selu Levanjskoj Varoši, brojnim seminarima, od seoskih zlatovezilja i etnologinja. Važi danas za najbolju zlatovezilju u Hrvatskoj. Narednih mjesec dana ona će svoje znanje nesebično podijeliti sa ženama u Somboru koje su voljne i vješte da nauče barem djelić onoga što zna profesorica Ružica.

Vješti prsti za tanane niti

Desetak žena različite uzrasne dobi okupilo se na prvoj radionici. Kako one s iskustvom u izradi zlatoveza, tako i one koje su zlatovez samo vidjele na izložbama. Svima njima profesorica Ružica strpljivo je objašnjavala. Korak po korak. A prvi korak je odabir podloge na kojoj će vez biti. To je pliš, može biti raznih boja, ali najčešće je crni. Može se zlatovez raditi i na svili, ali se ona mora podložiti, obicno flizelinom. Sljedeći korak je odabir motiva koji će se vesti. On se iscrtava na debljoj hartiji ili tanjem kartonu, pažljivo isijeca i lijepi na pliš pričvršćen na ramu. Iskustvo profesorice Ružice kaže da je najbolje ljepilo drvofix. Veze se zlatnim koncima, boje zlata ili bijelog zlata. A tek vez. To je posebna priča i to se nije dalo do kraja objasniti na toj prvoj radionici. Dobile su i polaznice ovog tečaja domaću zadaću, a kada za tjedan dana profesorica ponovno dođe u Sombor brižljivo će pogledati što su njene učenice uradile, gdje su griješile, a vjerojatno će već tada i vidjeti koliko imaju i talenta i smisla za ovaj rad. „Počela sam pri Hrvatskoj zajednici tehničke kulture kao voditeljica učeničkih zadruga, a 1995. godine su me angažirali da budem voditeljica radionica zlatoveza za cijelu Hrvatsku. Moram reći da sam na početku bila i malo skeptična kakav ce biti interes i da će možda za te tečajeve biti zainteresirane samo starije žene. Na sreću, prevarila sam se, jer se u rad ovih radionica uključilo mnogo mladih žena, pa i muškaraca. Poslije se naša akcija omasovljavala i za 20 godina jedna velika skupina žena je obučena u zlatovezu. I što je važno, oni koji su se obučili za zlatovez širili su dalje svoje znanje i to preporučujem i vama. Ako ste dobri u tome, svoje znanje prenosite i drugima, širite našu baštinu“, kazala je Ružica Raković-Smiljanić.

Iako se zlatovez obično vezuje za nošnju, on se danas ugrađuje u suvremenu odjeću; mogu se raditi broševi, slike i drugi ukrasni predmeti.

Potpora

Prvoj radionici prisustvovao je i predsjednik Šokačke grane iz Osijeka dr. Marko Josipović, koji je istaknuo značaj suradnje Šokačke grane, ne samo s HKUD-om Vladimir Nazor već i drugim hrvatskim udrugama s ove strane granice.

„Radionica zlatoveza samo je nastavak suradnje ovih dviju udruga koje su i potpisnice povelje o trajnoj suradnji. Želja nam je da znanje naših zlatovezilja prenesemo i na članove Nazora. Surađujemo s brojnim udrugama kao što su Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata, UG-om Urbani Šokci, Udrugom Hrvata u Mađarskoj i na neki način naša misija jest i povezivanje s hrvatskim udrugama izvan Hrvatske. Dakako, surađujemo mi i s udrugama iz Hrvatske, ali ova suradnja ima poseban značaj. Zato, koliko možemo, svojim entuzijazmom pomažemo rad hrvatskih udruga u okruženju, jer želimo raditi na poboljšanju odnosa i među različitim nacionalnim zajednicama u regiji“, kazao je Josipović.

Na kraju radionica zlatoveza bit će u Hrvatskom domu priređana zajednička izložba na kojoj će radove predstaviti polaznice tečaja, ali i zlatovezilje Šokačke grane.

Izvor: Hrvatska riječ (Z. Vasiljević)