Mjesec hrvatske knjige (15. listopada – 15. studenoga) svečano je otvoren u Šibeniku, a središnja tema i moto ovogodišnje manifestacije je Čitam 100 na sat. Nekoliko dana prije Primošten je bio domaćin 41. skupštine Hrvatskoga knjižničarskog društva. Nevena Mlinko, djelatnica Gradske knjižnice u Subotici, bila je sudionica oba vrijedna kulturna događaja.

Kakvi su Vaši dojmovi sa svečanog otvorenja Mjeseca hrvatske knjige koje je ove godine upriličeno u HNK-u u Šibeniku?

Svečanost otvorenja Mjeseca hrvatske knjige je bila izuzetno dojmljiva zbog izvrsnog prezentiranja grada Šibenika i ono što ovaj grad predstavlja kroz cjelokupnu hrvatsku povijest. Nije slučajno što je baš Šibenik odabran kao mjesto gdje će započeti ova značajna kulturna manifestacija jer su za ovaj grad vezane tri obljetnice: 950 godina od prvog spomena grada u ispravi Petra Krešimira IV., 400 godina od objave knjige Fausta Vrančića Machinae novae, te 150. obljetnica Narodne slavjanske čitaonice.

Ipak, glavni razlog Vašeg puta u Hrvatsku je bilo sudjelovanje na 41. skupštini Hrvatskog knjižničarskog društva u Primoštenu.

Tema ovogodišnje skupštine HKD-a bila je Knjižnica: fizički, virtualni i pravni prostor za usluge i korisnike, a Bernadica Ivanković i ja smo predstavili rad Čitateljskog kluba Flaneuri koji već godinu dana djeluje na hrvatskom jeziku, okupljajući mlade s namjerom da oni knjižnicu dožive po vlastitoj mjeri. Slobodno i nesputano, kroz stvaralaštvo pisane i drugih vrsta umjetnosti i kreativnosti. Inače sam pojam flaneueri je impresionistički proizvod urbane kulture koju je Baudelaire koncem 19. stoljeća uveo u svjetsku književnost kroz figuru radoznalog šetača dokoličara koji grad promatra svojim elemenatrnim prostorom artističnog načina življenja, dok ga u hrvatsku književnost uvodi Matoš.

Što su neke od najvažnijih odrednica suvremenog knjižničarstva u Hrvatskoj o kojima je bilo riječi na Skupštini HKD-a?

Ono što se može prepoznati u suvremenom hrvatskom knjižarstvu, kao samostalnoj struci, je ponajprije prepoznavanje, usvajanje, prakticiranje europskih smjernica. Na skupštini je bilo dosta govora o digitalnoj, virtualnoj knjižnici, o e-knjigama, o novom načinu čitanja, tiskanja, nakladništva i samim time o knjižnicama kao posrednicama i načinu njihovog budućeg pozicioniranja u ovim novim, suvremenim procesima. Također, tu su i tzv. Zelene knjižnice i tema na koji način se sve može uključiti ekološki čimbenik, počevši od same zgrade sve do literature i programskih sadržaja putem kojih knjižnice imaju mogućnost izići izvan okvira svojih fizičkih zidova, šireći kroz svoje djelovanje ekološku priču.

Započeo je Mjesec hrvatske knjige, koji bi prema najavama trebao biti izuzetno bogat brojnim prigodnim knjiškim programima i manifestacijama. Što je sve u najavi?

U pitanju je velika kulturna manifestacija koja se organizira na nacionalnoj razini i tijekom ovih mjesec dana, pod zajedničkim sloganom Čitam 100 na sat bit će upriličeno 2.000 programa u knjižnicama diljem Hrvatske. Na koncu, 15. studenoga bit će organizirano izvlačenje nagrada Nacionalnog kviza za poticanje čitanja u koji su uključeni i učenici s naših prostora koji pohađaju nastavu na hrvatskom jeziku.

Kako će se Mjesec hrvatske knjige dotaknuti ovih naših prostora?

Gradska knjižnica Subotica je uključena u već spomenuti Nacionalni kviz za poticanje čitanja kod osnovnoškolaca, a provodi se u školama gdje postoji nastava na hrvatskom jeziku. Popunjavanje kviza je online, a dva pobjednika sudjelovat će na finalnom izvlačenju dobitnika nagrada u Zagrebu.

Koliki je interes za hrvatsku knjigu u Gradskoj knjižnici Subotica?

Interes je jednak općem prosjeku pročitanih knjiga, jer objektivno gledano danas se vrlo malo čita. Ipak naši korisnici nose knjige hrvatskih autora ili prijevode drugih na hrvatski jezik, što nam je izuzetno drago. Ali, kada se malo bolje pogleda statistika tko sve dolazi i posuđuje knjige u Gradskoj knjižnici Subotica mogu reći da smo mi Hrvati među posljednjima u gradu. Izuzev školaraca koji nose obveznu lektiru jednostavno se ne čita dovoljno. Nedavno je iznesen podatak kako 50 posto Hrvata pročita svega jednu ili čak niti jednu knjigu u godini dana. Upravo zbog toga bi trebalo već od ovoga Mjeseca hrvatske knjige početi s popravljenjem ovog zbilja slabog čitateljskog prosjeka.

Izvor: Hrvatska riječ (Dražen Prćić)