Folklor kao narodna umjetnost koja svjedoči o životnosti i maštovitosti jednoga naroda, u Tavankutu se njeguje već desetljećima, a bunjevački narodni plesovi zastupljeni su i u brojnim kulturno-umjetničkim društvima izvan ovoga podneblja. Stoga su, u cilju boljeg upoznavanja s folklornim nasljeđem Hrvata-Bunjevaca, članovi HKPD-a „Matija Gubec" iz Tavankuta odlučili organizirati četverodnevni seminar folklora, koji je koncem mjeseca srpnja 2012. godine okupio ljubitelje folklorne tradicije iz Hrvatske i Mađarske, kao i iz Subotice, Sombora, Tavankuta i Male Bosne.
Voditelj seminara Ivica Dulić kaže da se ovim seminarom bunjevačkih plesova, koji se po prvi puta održava u mjestu njihova nastanka, želi sudionicima predstaviti što izvorniji način plesa, ali i sve ostalo što čini tradiciju i općenito način života Hrvata na ovim prostorima:
„Razmišljajući o tomu kako se u Hrvatskoj, te u nekim mjestima u Srbiji održavaju seminari na kojima su zastupljeni i bunjevački plesovi, a na prostoru gdje žive Bunjevci, a to su Tavankut i okolica, te Sombor, uopće ih nema, odlučili smo organizirati upravo jedan takav. Smatram da je polaznicima zanimljivo doći na teren gdje žive Hrvati-Bunjevci i ne samo upoznati se s narodnim plesom, nego i vidjeti način njihova života. Budući da se seminar održava po prvi puta, zadovoljni smo brojem sudionika i namjera nam je nastaviti organizirati ovakvu vrstu edukacije."
Među trinaest sudionika seminara, nalaze se i polaznici iz Zagreba i Krapinskih Toplica u Republici Hrvatskoj. Bunjevački plesovi nisu im nepoznanica, ali priliku bolje se upoznati s tehnikom i stilom plesa, nikako nisu htjeli propustiti, navodi Marko Robinić, voditelj HKUD-a „Željezničar" iz Zagreba:
„Budući da je ovo prvi seminar o bunjevačkim plesovima u Tavankutu, takvo nešto se ne propušta. Plešem već 30 godina i do sada sam u sklopu naše koreografije plesao samo četiri bunjevačka plesa. Na ovome seminaru imam priliku naučiti i sve ostale i pravilni, izvorni način plesa, što ću kasnije moći primijeniti u svom radu, napraviti neku novu koreografiju, promijeniti stil plesa i slično tomu. Najviše mi se, za sada, dopalo Gajdaško i Babačko kolo. Što se tiče narodne nošnje, doista je prekrasna. U našemu KUD-u u Zagrebu imamo nešto originalne bunjevačke nošnje, ali je stara preko 100 godina i nije više za uporabu. Stoga želimo, iako se teško dolazi do kvalitetnog materijala, pokušati izraditi novu nošnju za bunjevačke plesove."
Narodni ples ima značajnu društvenu i odgojnu ulogu - ljudi se bolje upoznaju, šire se horizonti, razvija se multikulturnost. Bunjevački plesovi odavno su dio nastupa i folkloraša KUD-a „Tanac" iz Pečuha. Članica ovoga Društva, Vesna Velin ističe kako će putem seminara steći nova poznanstva i znanja koja će kasnije moći primijeniti u praksi:
„KUD 'Tanac' bavi se folklorom Hrvata iz Mađarske, dakle i bunjevačkim plesovima Hrvata iz Mađarske, a cilj nam je isto tako bolje se upoznati i s bunjevačkim plesovima iz Vojvodine. Voditelj KUD-a i ja smo odlučili sudjelovati na seminaru i mogu reći da smo vrlo zadovoljni. Plešemo, pjevamo, družimo se, tako da nam je jako lijepo."
Narodni plesovi, skupa s nošnjom, frizurama, nakitom, čine integralni dio folklora, te će stoga tijekom seminara, osim plesanja i pjevanja, polaznici imati priliku kroz radionice se upoznati i s poviješću i radom HKPD-a „Matija Gubec", potom s bunjevačkom nošnjom i izradom perlica od slame koje ju krase na žetvenim svečanostima, te doznati nešto više i o tamburaškoj glazbi, kao sastavnom dijelu folklorne plesne izvedbe bunjevačkih Hrvata.
Sudionici seminara 25. su srpnja posjetili Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata gdje ih je ravnatelj Zavoda Tomislav Žigmanov upoznao s misijom i djelovanjem ustanove, te ukratko predstavio osnovne činjenice o Hrvatima u Vojvodini, s posebnim osvrtom na bunjevačke Hrvate.
Tekst: Marija Matković
Fotografije: Marija Matković i Ljiljana Dulić Mészáros
