Rad slamarki na XXVII. sazivu Prve kolonije naive u tehnici slame u Tavankutu završen je 21. srpnja 2012. godine, prigodom čega je već tradicionalno upriličen i svečani program, koji su priredili članovi Hrvatskog kulturno-prosvjetnog društva „Matija Gubec" iz Tavankuta.
U sklopu programa posjetitelji su također imali priliku vidjeti izložbu radova s radionice pod nazivom „Očuvanje starih zanata", koja je održana 20. srpnja u Galeriji Prve kolonije naive u tehnici slame, gdje su svoje umijeće u ručnoj izradi predmeta pokazali Ivan Piuković iz Subotice, koji je demonstrirao izradu zvečki, potom Ekološki forum žena iz Starog Žednika koji se predstavio tradicionalnim vezom - šlingom, članice Slamarske sekcije HKPD-a „Matija Gubec" iz Tavankuta pokazale su rad u tehnici slame, a obućar Vlado Kuntić iz Sombora prikazao je način izrade muških čizama i papuča od kože.
Poneki od ovih predmeta, kao dio kulturnog nasljeđa, nalaze svoje mjesto na tržištu suvenira, međutim, neki još uvijek imaju i uporabnu namjenu, poglavito u kulturno-umjetničkim društvima. Tako, primjerice, Ivan Piuković, zvečke prodaje udrugama koje se bave folklornom tradicijom u Republici Hrvatskoj:
„Zvečke sam počeo izrađivati prije 20-tak godina. Nije ih teško napraviti, ali je vrlo bitan zvuk, kao i materijal, koji je u osnovi mesing, odnosno legura cinka i bakra. Poglavito zvečke radim za Hrvatsku, gdje su bunjevački plesovi vrlo popularni, a oni se nikako ne mogu zamisliti bez zvečki. Osim toga, radio sam zvečke i za BiH, Sloveniju, a neke su se našle i u Kanadi i Australiji. Godišnje napravim oko 20 pari zvečki, a jedan par staje 25 eura, što mnogi kažu da je prilično jeftino, ali tako nastojim udovoljiti i sebi i kupcima. Dakle, u biti se od ovoga zanata ne može živjeti, ali dobro dođe kao dodatna zarada."
Prilikom zatvaranja Kolonije predstavljeni su ovogodišnji bandaš i bandašica - Anita Kolar i Tomislav Tumbas, kojima je uručena kruna od slame, koju kao simbol tavankutske Dužijance, svake godine izrađuje voditeljica slamarske Kolonije Jozefina Skenderović. Ona kaže da je Kolonija protekla u druženju, ali i radnoj atmosferi, koja će uroditi novim slikama od slame:
„Tijekom rada na Koloniji smo se družili i bilo nam je vrlo lijepo, ali i poučno, jer svake godine razmjenjujemo iskustva i naučimo ponešto novoga. Sudjelovalo je 26 slamarki i nekoliko djece. Motivi na slikama su tradicionalni, mada je bilo i nekih novih ideja, što će se moći vidjeti na izložbi slika s ovogodišnje Kolonije, koju ćemo prirediti 10. kolovoza, u predvorju Gradske kuće, s početkom u 19 sati. Što se tiče kruna od slame, koje posljednjih godina izrađujem i za gradsku dužijancu, one se međusobno razlikuju po pletivu i ukrasima. Na mojim krunama neminovno je da budu ukrašene žitom, te se tako i na kruni za ovogodišnju tavankutsku dužijancu nalaze žito i suncokret, plodovi zemlje za koje zahvaljujemo Bogu", rekla je voditeljica slamarske Kolonije Jozefina Skenderović.
Tavankutska kruna moći će se vidjeti na njezinoj samostalnoj izložbi kruna i perlica od slame, koja će biti otvorena 27. srpnja, s početkom u 19 sati, u Suvenirnici ispod Gradske kuće.
XXVII. saziv Prve kolonije naive u tehnici slame zatvorio je predsjednik HKPD-a „Matija Gubec" Ladislav Suknović, izrazivši zadovoljstvo odzivom sudionica ovogodišnje Kolonije, čiji se rad, kako je najavio, u sljedećem razdoblju planira još više promovirati kroz različite projekte.
Tijekom večeri upriličena je i projekcija filma redatelja Branka Ištvančića „Od zrna do slike", koji je ovom prilikom premijerno prikazan u Tavankutu, gdje je i snimljen veliki dio ovoga dokumentarca o umjetnosti u tehnici slame. Podrijetlom Tavankućanin, Branko Ištvančić kaže da mu je inspiracija za film, koji je posvetio svojim roditeljima, bilo njegovo rodno mjesto, koje je nadaleko poznato upravo po slikama od slame.
„Bilo mi je vrlo važno da ne prikažem naše ljude i naš kraj kroz folklor, već kroz nešto što je, ne samo zanimljivo, nego je i fenomen. Slike od slame i naše slamarke su fenomen i ne predstavljaju folklor, već kulturnu baštinu kojom su, po mom mišljenju, zadužile cijeli svijet. Neki najveći stručnjaci su rekli da je umjetnost u tehnici slame nešto što nigdje na zemaljskoj kugli ne postoji, osim u Tavankutu. Najveće svjetske institucije za slamu, kojima sam proslijedio svoj film, reagirale su sjajno i odlučile 2014. godine održati Svjetski festival slame u Tavankutu, gdje bi se okupilo desetak najvećih svjetskih stručnjaka za umjetnost u tehnici slame", ističe Branko Ištvančić.
Film „Od zrna do slike" sniman je pet godina, i to na različitim lokacijama u Tavankutu, potom u Subotici, Maloj Bosni, Starom Žedniku, te u Italiji, budući da je 1964. godine tijara izrađena od slame, darovana Papi. Branko Ištvančić istaknuo je da je tijekom snimanja imao veliku potporu mještana Tavankuta, članova HKPD-a „Matija Gubec", Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, kao i samih slamarki, koje su napose i glavne protagonistice njegova dokumentarca. Osim njih, u filmu se pojavljuju i vrsni poznavatelji slamarstva i kulturne baštine ovoga kraja - Bela Duranci, Naco Zelić, Ivo Škrabalo i Andrija Kopilović. Film je proljetos prikazan na festivalu „Zagrebdox", gdje je izazvao oduševljenje Ištvančićevih kolega i ostale publike, a pristigli su i prvi pozivi na brojne međunarodne festivale.
U znak zahvale Bogu za urod pšenice, u Tavankutu je 22. srpnja održana Dužijanca, koja je započela misnim slavljem u crkvi, gdje se okupilo mnoštvo vjernika, kao i djece i mladih u narodnim nošnjama, predvođeni bandašem i bandašicom. Misno slavlje predvodio je vlč. dr. Marinko Stantić, koji je u prigodnoj propovijedi naglasio važnost prepoznavanja Božjih darova, na kojima bi, kako je istaknuo, vjernici trebali svakodnevno zahvaljivati. Proslava svršetka žetve nastavljena je navečer uz ples i pjesmu u već tradicionalnom Bandašicinom kolu.
Tekst: Marija Matković
Fotografije: Ivan Ivković Ivandekić i Marija Matković
