U organizaciji Hrvatskoga povijesnog instituta u Beču, od 8. do 10. rujna održan je Treći međunarodni interdisciplinarni znanstveni skup Croatica Austro-Hungarica. Tema ovogodišnjega takvoga skupa bila je: Hrvati i hrvatska kultura u dodiru s inim kulturama i narodima na prostoru Austro-Ugarske Monarhije. Na skupu su sudjelovali znanstvenici iz Hrvatske, Mađarske, Austrije i Slovenije: prof. dr. sc. Ernest Barić, mr. sc. Stjepan Blažetin, prof. dr. sc. Alojz Jembrih, dr. Rober Hajszan, mr. sc. Sandra Cvikić, doc. dr. sc. Katarina Koprek, izv. prof. dr. sc. Vesna Mikolič, doc. dr. sc. Dinko Šokčević i doc. dr. sc. Sanja Vulić, a izlaganjima su obuhvaćene povijesne i suvremene teme. Među izlaganjima našla su se i ona koja se odnose na Hrvate u Srbiji, odnosno, Vojvodini.
Tako je mr. sc. Sandra Cvikić iz Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar, Područnog centra Vukovar, predstavila je svoj rad „Prekogranična suradnja Republike Hrvatske i Republike Srbije - važnost i uloga hrvatske zajednice u Vojvodini u provedbi regionalne politike na primjeru Vukovarsko-srijemske županije" u kojem je ustvrdila da ono što obilježava uspostavu međunarodne suradnje sa susjednim državama bivše Jugoslavije tijekom zadnjeg desetljeća jest upravo bilateralna politika regionalne suradnje. Međutim, izlazak iz okvira pomirbe, koju osiguravaju bilateralne politike dobrosusjedskih međunarodnih odnosa, nije ostvaren na zadovoljavajućoj razini operativne funkcionalnosti, jer se stabilnost regije ne temelji na lokalnoj suradnji pograničnih područja.
„Naime, proces pridruživanja i integracije Republike Hrvatske u Europsku Uniju uvjetovan je politikom regionalne suradnje koja nema razrađen program u formalnom smislu, osim onoga u okviru predpristupne politike prekogranične suradnje IPA programa. Kako je politika regionalne suradnje nametnuta kao uvjet, zato i politika prekogranične suradnje zadnjih deset godina bilježi politički deficit lokalnih pograničnih samouprava zbog kompleksnosti problematika hrvatske poslijeratne tranzicije".
Doc. dr. sc. Sanja Vulić s Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, Odjela za kroatologiju, svoje predavanje održala je na temu „Odnos Josipa Andrića prema Slovacima i Ircima", ustvrdivši kako je istaknuti hrvatski katolički intelektualac Josip Andrić primjer kulturnog i znanstvenog djelatnika, s golemim opusom radova različitoga tipa, čija djela hrvatskoj javnosti nisu dovoljno poznata, te je u svom radu analizirala njegova filološka i književna djela koja se odnose na Slovačku, kao i putopise i dojmove o Irskoj.
Mr. sc. Stjepan Blažetin s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Pečuhu govorio je o pjesništvu Tomislava Žigmanova kroz svoj rad „K'o ularom vezan".
„Temeljna je poruka cjelokupne književne, a usudio bih se reći i javne, društvene djelatnosti Tomislava Žigmanova pronaći put iz tradicijskog prema modernom. Naime, ključno je pitanje kojem se lirski protagonist Žigmanov neprestano vraća, kako premostiti jaz između tradicije i suvremenosti, a da se ne negiraju, ne iznevjere korijeni, kako sačuvati tradicionalne vrijednosti u suvremenom svijetu... Žigmanov na ruševinama jednog prošlog svijeta, ili svijeta u nestajanju, nastoji izgraditi novi sustav vrijednosti, pronaći i ponuditi takav model koji će biti u stanju odgovoriti na izazove suvremenoga svijeta", rekao je Blažetin uz zaključak kako na rubu hrvatskog kulturnog i književnog prostora nastaje jedan od najzanimljivijih lirskih opisa našeg postmodernog vremena.
Prvoga dana skupa ravnatelj Znanstvenog zavoda Hrvata u Mađarskoj Stjepan Blažetin predstavio je nakladničku djelatnost Znanstvenog zavoda Hrvata u Mađarskoj. Hrvatski znanstvenik iz Mađarske Ernest Barić izlagao je na temu Hrvatski folklor i (ili) hrvatski jezik u inojezičnom okruženju spas ili propast, a Dinko Šokčević govorio je o Hrvatskoj povijesti u najnovijoj mađarskoj historiografiji. Iz Austrije je sudjelovao Pinkovčanin Robert Hajszan koji je govorio o Hrvatima u dodiru s Hijancima na panonskom prostoru u 16. stoljeću, Alojz Jembrih o Hrvatima studentima i profesorima na bečkome sveučilištu u 15. i 16. stoljeću, Vesna Mikolić o Austro-ugarskoj višoj učiteljskoj školi u Kopru, primjeru višekulturnog prožimanja i za danas?, a Katarina Koprek o doprinosu Miroslava Vuka Croate (1930.-2005.) gradišćanskohrvatskoj glazbenoj kulturi.
Kako je uime organizatora na završnici trodnevnoga druženja, što ga je obilježio i zajednički izlet u srednje Gradišće, istaknula Sanja Vulić, izlaganja s dosadašnja tri međunarodna znanstvena interdisciplinarna skupa Croatica Austro-Hungarica bit će objavljena u zborniku koji je u pripremi.
Prema tekstovima Branke Pavić Blažetin i Zlatka Žužića
Fotografije: Hrvatska riječ
