Skupština grada Subotice donijela Odluku o izmjeni Statuta

Objavljeno: 24.05.2021. Pregleda: 2

bunjevački u sl. uporabiSkupština grada Subotice je 6. svibnja 2021. godine usvojila odluku da se mijenja Statut Grada, čime se u ravnopravnu službenu upotrebu, uz srpski te hrvatski i mađarski jezik uvodi i bunjevački. Od ukupno 67 vijećnika nitko nije bio protiv, 61 ih je bilo za, a šestero vijećnika je bilo odsutno. Time je završena procedura započeta 4. ožujka kada je Skupština grada, također s velikom većinom glasova, odlučila pristupiti promjeni Statuta.

Ovu su odluku podržale sve vijećničke grupe prisutne u Skupštini Subotice: Srpske napredne stranke, Saveza vojvođanskih Mađara, Socijalističke partije Srbije, ali i oporbenog Pokreta građanske Subotice, dok su joj se protivili jedino dva vijećnika Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini koji nisu niti nazočili sjednici, iskazujući time svoje neslaganje i nezadovoljstvo izmjenom Statuta. Predsjednik ove stranke Tomislav Žigmanov i Josipa Vojnić Tunić su prije sjednice održali konferenciju za novinare.

Žigmanov je rekao da su sa znanstvenim i stručnim argumentima i činjenicama sudjelovali u javnoj raspravi, ali da za to nije bilo sluha kod onih koji donose odluke. Ponovio je da se radi o presedanu i da na inicijativu Hrvatskog nacionalnog vijeća da se po istom modelu uvede i hrvatski jezik u Baču, Somboru i Apatinu nema nikakvog odgovora »što ukazuje na nejednak tretman pojedinih nacionalnih zajednica«.

„I dalje ćemo ukazivati na prijepore ove odluke i nećemo se s njom miriti, a kao i brojne hrvatske udruge nećemo se odreći niti svojeg bunjevačkog govora, novoštokavske ikavice kojom se služe Hrvati u najvećem broju. To nam nema nitko pravo bilo kojom odlukom oduzeti", poručio je Žigmanov.

U isto vrijeme u Velikoj vijećnici Gradske kuće započela je skupštinska sjednica na kojoj je prva točka dnevnog reda bila izmjena Statuta.

Sazrela situacija

Prvi je za govornicom govorio presjednik Saveza bačkih Bunjevaca (SBB) Mirko Bajić, koji je započeo svoj govor, kako je rekao, šalom i zapitao „ima li neke simbolike u tome da je na današnji dan sveti Đorđe ubio aždahu?". Nije pojasnio tko je sv. Đorđe ni aždaha u ovoj priči.

Bajić se zahvalio predsjedniku Skupštine Bálintu Pásztoru na uspješnom vođenju cijele procedure oko izmjene Statuta te je iznio mišljenje da „sva osporavanja imaju jednu zajedničku i osnovnu crtu", a to je da se tvrdnje po kojima bunjevački jezik ne postoji „baziraju na naredbi nekadašnje komunističke vlasti iz 1945. iz SFRJ, po kojoj Bunjevci ne postoje i bez obzira na osobnu izjavu imaju se smatrati  Hrvatima, a to znači da je bunjevački u stvari hrvatski jezik". Ponovio je i da će tražiti da se taj akt „službeno ocijeni i proglasi aktom asimilacije" i da će, kad se to učini, imajući u vidu da sad imaju službeni jezik tražiti „da se sve što je Bunjevcima oduzeto vrati".

„Svaka čast svima koji su Hrvati i pozivam ih sve u ovom gradu i šire i pružam ruku suradnje, jer je neophodno međusobno poštovanje i uvažavanje za sve nas koji živimo u ovom gradu bez obzira na nacionalnu i vjersku pripadnost", poručio je na kraju.

Vijećnik Lige socijaldemokrata Vojvodine Robert Damjanović Čokić je kazao kako je glasao za prijedlog da se pokrene ova inicijativa, očekujući da će uslijediti jedan ozbiljan znanstveno-stručni razgovor o tome.

„To nije urađeno. Svatko ima pravo izjašnjavati se kako želi, netko kao Bunjevac, netko kao bunjevački Hrvat, to je osnovno ljudsko i građansko pravo. Ali ovdje se postavlja pitanje radi li se ovdje o govoru koji je nesporan ili jeziku", kazao je Damjanović Čokić, ukazujući na činjenicu da nigdje ne postoji katedra za bunjevački jezik i književnost gdje bi se pripremao prosvjetni kadar.

„Bojim se da će ovako brza i ishitrena odluka, koja je bez sumnje politička odluka a ne stručna, dovesti do pogoršanja međunacionalnih odnosa u Subotici, što nikako ne bi bilo dobro. Iz tih razloga LSV u daljoj raspravi neće sudjelovati", kazao je vijećnik Lige.

Vijećnica oporbenog Pokreta za građansku Suboticu Jelica Santrač je reagirala na ovo izlaganje, kako je rekla, da se razjasni činjenično stanje.

„Bunjevački živi u osnovnim školama, na Pedagoškom fakultetu u Somboru postoji bunjevački jezik. Nema velikog straha hoće li bunjevački jezik imati perspektivu da opstane. Ali razlog što sam se javila je pitanje što će se to dogoditi između nas, možda u Subotici? Zašto bismo mi počeli mrko gledati jedni druge zato što smo glasali za postojanje bunjevačkog jezika, zrele situacije da ovaj jezik zauzme poziciju koja mu pripada. Ovo može biti dobar okidač i za druge nacionalne manjine ukoliko imaju tu historiju, kulture, tradicije, jezika njegovanja, zašto da ne.  Ali ne bi ovo trebao biti nikakav okidač za sve ono što bi možda sad nezadovoljna strana bila u stanju raditi po gradu. To nam nije potrebno definitivno, jer imamo toliko problema ekonomskih i socijalnih. Pustimo da taj bunjevački jezik živi i napreduje", rekla je Santrač.

Vijećnik Miroslav Milojević, također iz Pokreta građanske Subotice, pozdravio je odluku o izmjeni Statuta i podsjetio na povijest ovoga pitanja:

„Sve je političko pitanje, pa i ovo. A ovo je pitanje politizirano aktom iz 1945. godine da se svi Bunjevci pišu Hrvatima. S tim dokumentom me je upoznao Mirko Bajić negdje 2003.-2004. Taj dokument sam direktno proslijedio tadašnjem predsjedniku Vojislavu Koštunici i u razgovoru on je pokazao puno razumijevanje za taj dokument i da bi ga na neki način trebalo staviti van snage. Ali na tome je ostalo. Nije bila dovoljno zrela politička situacija u društvu. Demokratska stranka u Subotici je bila apsolutno protiv uvođenja bujnevačkog jezika i stavljanja van snage tog dokumenta na bilo koji način. Na tome se ostalo i danas smo došli u situaciju kada bunjevački jezik dižemo na jedan pijedestal koji mu pripada i koji treba zaživjeti i da mu svi pomognemo da on postane ono što je nekada bio. A hrvatskom narodu i hrvatskoj nacionalnoj manjini bih rekao da pokušaju prevladati ovaj sukob, jer Hrvati su ozbiljna nacija, s ozbiljnom historijom, i ozbiljnom kulturom i mislim da im ne bi trebalo smetati ovako jedno mini političko pitanje kao što je uvođenje bunjevačkog jezika. Ne mislim da će doći do bilo kakvih animoziteta ili sukoba u gradu. Mi se samo vraćamo na nešto što je davno postojalo u Subotici i glasat ćemo za ovu odluku", rekao je Milojević.

Dragan Kopunović iz SBB-a je rekao kako nemaju ambiciju imati cjelodnevnu nastavu već će ostati kao izborni ili fakultativni predmet u školama.

„Mi ne tražimo ništa što drugi nemaju. Naša djeca idu u srpske razrede i imaju pravo pohađati svoj materinji jezik. Bunjevci su ovdje više od tri stoljeća i imaju pravo imati jezik ravnopravno s državnim srpskim, mađarskim i hrvatskim", rekao je Kopunović.

Vezano uz javnu raspravu ustvrdio je kako su Bunjevci pokazali zrelost: „nisu napadali drugu zajednicu, da ne kažem svoje rođake", i poručio da će „Bunjevci i Hrvati ostati, bez obzira na rodbinske veze dva svijeta".

Povijesni trenutak

Šef vijećničke grupe Socijalističke partije Srbije i zamjenik predsjednika skupštine Nebojša Crnogorac kazao je kako su podržali uvođenje bunjevačkog jezika od početka do kraja.

„Ponosni smo što je pored strahota građanskog rata na prostorima bivše Jugoslavije, nasilne secesije, međunarodnih sankcija i izolacije i agresije na našu zemlju, Srbija i Subotica ostala nacionalno mješovita zajednica koja je sačuvala vjekovno iskustvo zajedničkog multietničkog, multikulturalnog i multikonfesionalnog života uvažavajući najviše demokratske i međunarodne standarde i norme."

Kazao je kako se zalažu za sva individualna i kolektivna prava i slobode koji se garantiraju aktima međunarodnih organizacija i protiv su njihovog umanjivanja.

„Prava nacionalnih manjina se ne mogu koristiti protiv srpskog naroda ili drugih manjina i države. Socijalisti smatraju da se svi problemi i sporovi koji se tiču prava i sloboda pripadnika nacionalnih manjina mogu riješiti u okviru demokratski izabranih i legitimnih institucija u Srbiji u jednom tolerantnom dijalogu", poručio je.

Šef vijećničke grupe „Aleksandar Vučić, za našu djecu" Veljko Vojnić kazao je kako je „ovo povijesni trenutak i naš gradonačelnik će sa svojim članovima gradske uprave i skupštine biti upisan zlatnim slovima. Ni kraćeg mandata ni većeg postignuća kad je u pitanju ostvarivanje nacionalno-manjinskih prava".

Citirao je stav njemačkog profesora Martina Helzemanna da je bunjevački mikroliterarni jezik i da se zbog toga njegovo uvođenje „mora odlučno podržati bez ikakvog ograničenja. U suglasju je s međunarodnim aktima, Ustavom i svim zakonima Republike Srbije, te ne postoji ni jedan razlog da se ospori uvođenje bunjevačkog jezika", poručio je Vojnić.

Predsjednik Skupštine Bálint Pásztor je rekao kako je ova odluka ispravna i da će Bunjevci dobiti ono pravo koje imaju ostali. Zahvalio se Bajiću koji je istaknuo da je procedura učinjena u skladu sa zakonima i u demokratskom duhu, jer su, kako je rekao, svi imali mogućnosti da sudjeluju u javnoj raspravi.

„Ovo je pitanje bitno, važno i osjetljivo. Ali, bez obzira na osjetljivost, svi su iznijeli ono što misle a većih sukoba i uvreda nije bilo, a kada ih je bilo ja sam reagirao, kao na primjer na termin ‘kristalna noć’. Bilo je 93 primjedbe, objavljene su na 199 strana. Ne treba se bilo tko osjećati ni povrijeđenim ni ugroženim zbog toga što će i bunjevački jezik biti u službenoj upotrebi od sredine svibnja. Prošle godine smo 15. listopada s gradonačelnikom bili na otkrivenju biste biskupu Ivanu Antunoviću, usprkos protivljenja Bunjevačkog nacionalnog savjeta. Od samog početka s gradonačelnikom nastojim biti isti prema svim nacionalnim zajednicama koje žive na području našeg grada. Nismo bilo koga favorizirali niti ćemo to raditi. Podjele su nastale mnogo, mnogo ranije a nisu nastale sada niti prije nekoliko mjeseci", kazao je Pásztor te je ponovio kako je Bunjevački nacionalni savjet osnovan prije 18 godina, da postoji nastava na bunjevačkom 15 godina i budući da je sve to tako, ne vidi razloga da i bunjevački ne uđe u službenu uporabu.

U svezi primjedbi da se radi o političkoj odluci, Pásztor je rekao kako je sasvim legitimno da lokalna Skupština mijenja Statut i istaknuo da je markantna i uvjerljiva većina donijela sve odluke u vezi s ovim pitanjem.

Gradonačelnik Subotice Stevan Bakić kazao je kako je ovo veliki dan za Skupštinu, Grad Suboticu i njene građane.

„Do 2018. je bunjevački bio govor, a od onda je prešao u bunjevački jezik, kada je standardiziran. Uspoređivati bunjevački narod s bilo kime niti je u redu, niti je ljudski, niti je korektno. Bunjevci su skoro tri vijeka na ovim prostorima, sa svim svojim tradicijama i običajima. Uvijek lojalni i ovom gradu i uvijek lojalni državi Srbiji. Koji poštuje i voli ovaj grad i državu Srbiju. I ne treba nikada gledati niti naglašavati bojazan od nekih sukoba. Kao prvo, ne ugrožavaju se ničija prava niti zajednica. Ovaj dan treba nam biti na ponos, jer udaramo pečat defintivno i papirologijom na ono na što se svi građani Subotici ponose – raznolikost i jezičnu i kulturnu i po čemu je grad Subotica prepoznatljiv i u regiji i u Europi, pa i šire. Uvođenje bunjevačkog, osim slavistike kao znanosti koja će se baviti Bunjevcima, pojačat će interes i za područje kulture i samog grada Subotice", rekao je Bakić.

On se zahvalio svima koji su u tome sudjelovali, posebno Savi Stamboliću, i rekao kako je bio izuzetno korektan iako je bio stalno provociran od Žigmanova.

„Meni je žao što nije tu Žigmanov, i žao mi je što je sam bio službeno odsutan kad je bila rasprava. Ima tu još jedna stvar koja me zabrinjava. Na javnoj raspravi su sudjelovali i neki zaposleni u gradskoj samoupravi, i što je nedopustivo upotrebljavali su termine kristalne noći i uspoređivali Bunjevce, daleko bilo, s konjem. To je van pameti i javno vam obećavam da ću se time pozabaviti disciplinski. To ne priliči nikome, a kamoli službenicima gradske samouprave grada Subotice i već sam imao konzultacije s načelnicom Gradske uprave i vidjet ćemo elemente disciplinskog postupka. Neće se završiti na tome, i to će biti opomena za sve kako se ubuduće trebaju ponašati i kako trebaju predstavljati na svakom mjestu i u svakom momentu ovu gradsku samoupravu. Dat ću svaki atom snage da ova samouprava bude jedna od najboljih u Srbiji. Ovo je pobjeda države Srbije, jer je potpisnik Europske povelje za regionalne i manjinske jezike kojoj je pristupila 2006. kojom se obvezuje da njeguje i unaprjeđuje jezike nacionalnih manjinskih zajednica, među ostalim i bunjevačke nacionalne zajednice. Današnjim izglasavanjem odluke još jednim potezom pokazuje da sve svoje obveze ispunjava. Ovo je pobjeda svih nas", poručio je Bakić.

U povodu usvajanja odluke o izmjeni Statuta grada Subotice i uvođenja četvrtog, tzv. bunjevačkog jezika u službenu uporabu, ostaje obveza ponoviti argumente koje sam iznio u prvom reagiranju na pojavu te inicijative, 2. ožujka 2021. godine - zakonodavno-pravno neutemeljena, lingvistički promašena i protivna međudržavnom sporazumu Srbije i Hrvatske iz 2004. godine o uzajamnoj zaštiti manjina.

Povrh toga, upozorio sam i na šire, političke dimenzije takve inicijative – od onih koje upućuju na političko manipuliranje položajem i statusom dijela Bunjevaca koji se ne žele izjašnjavati kao Hrvati, što je bilo očigledno u devedesetim godinama, do negativna odraza inicijative na bilateralne odnose.

U diplomatskoj komunikaciji hrvatsko Veleposlanstvo je nastojalo prenijeti sve navedene argumente srpskim dužnosnicima, radi ukazivanja na širu dimenziju cijelog slučaja. Zamolba da se upravo ta dimenzija uzme u obzir prenesena je i Kabinetu Predsjednika, o tome je bilo razgovora na sastanku s ministrom Selakovićem, zatraženo je razumijevanje i od Predsjednika Skupštine grada Subotice Pásztora – sve su diplomatske inicijative bile usmjerene, prije svega, na argumentaciju o višestrukoj neutemeljenosti inicijative i na sagledavanje političkih posljedica.

Odluka o izmjeni Statuta utoliko potvrđuje da je prije svega riječ o političkom stavu i političkim ciljevima inicijative – koliko god se njeni nositelji pozivali na „manjinska prava" ili na potiranje odluka bivših jugoslavenskih vlasti iz 1945. godine kojom su svi Bunjevci bili pozvani da se opredjeljuju kao Hrvati - pa se izdvajanje dijela Bunjevaca iz hrvatskog korpusa tumači i kao poništavanje naslijeđa komunizma! – ipak je potrebno upozoriti na jednostavnu i notornu činjenicu. Naime, da bi neka etnička zajednica bila manjina u drugoj državi mora prije svega imati svoju matičnu državu. Koliko je poznato, ne postoji bunjevačka država, pa je očito da cijela inicijativa s tzv. bunjevačkim jezikom prije svega ima političku pozadinu i političke poruke hrvatskoj zajednici u Srbiji. Dodatan razlog zabrinutosti – ali i odlučnosti da se diplomatskim aktivnostima na bilateralnom planu zaštiti i unaprijedi položaj hrvatske zajednice u Srbiji – leži u činjenici da je do svega došlo u vrijeme kada svjedočimo bitno unaprjeđenje i jačanje položaja srpske zajednice u Hrvatskoj.

Izvor: Hrvatska riječ (J. D.)

Vijesti

Pogledajte sve

Moglo bi Vas zanimati...

  • 2022
    Najave i kalendar
  • Srijemci Srijemu
  • Bunjevci bez granica
  • Izložba povodom 150. obljetnice rođenja kipara Roberta Frangeša-Mihanovića
  • Hosanafest 2022
  • Šokci i baština
Pogledajte sve

Obaveštenje o kolačićima