Agencija za odgoj i obrazovanje Hrvatske organizirala je interdisciplinarni stručni skup Kompetencije suvremenog odgojitelja, učitelja i nastavnika. Seminar je u Vukovaru organiziran za odgojitelje, učitelje i nastavnike koji u Vojvodini drže nastavu na hvatskom ili izborni predmet hrvatski jezik s elementima nacionalne kulture. Pratilo ga je četrdesetak odgojitelja i nastavnika iz Subotice, Tavankuta, Sonte, Berega, Monoštora...

Osim predavanja o značaju čuvanja lokalnih govora, polaznicima seminara je kroz radioničarski rad pokazano kako mogu kroz suradnički ili timski rad, učenje kroz igru i istraživačko učenje, nastavu učiniti zanimljivijom, u nju uključiti sve učenike i olakšati im usvajanje novog gradiva. Domaćin jednodnevnog seminara bila je Osnovna škola Antuna Bauera u Vukovaru. Nastavnica u Osnovnoj školi 22. oktobar u Monoštoru Elena Brdar bila je jedna od polaznica seminara. U monoštorskoj školi predaje nekoliko predmeta i drži da će ono naučeno na seminaru moći primijeniti u radu sa svojim učenicima.

„Pratila sam radionicu na kojoj su nam pokazali kako s učenicima možemo organizirati timski rad. Puno se toga može raditi s đacima i barem dio onoga što smo naučili ja ću pokušati primijeniti i na svojim satovima. Taj timski rad potiče djecu da se međusobno pomažu u radu, ali i natječu i na taj način jedni druge motiviraju da budu što bolji. Čak i malo lošiji đaci u takvom timskom radu uvijek daju više“, kaže Elena.

Profesionalni izazov

Stručni skup Kompetencije suvremenog odgojitelja, učitelja i nastavnika održan je u suradnji s Hrvatskim nacionalnim vijećem koje već godinama surađuje s Agencijom za obrazovanje i odgoj. „Odlučili smo da ovo bude interdisciplinarni skup, jer pokriva više predmetnih područja, više struka. Ideja je bila dati neka osnovna polazišta, osnovna načela suvremene nastave koja je usmjerena učeniku. Učenik je aktivan i sam traži informacije. On kroz suradničke oblike rada stječe nova znanja i usvaja nove vještine i istražuje prostor oko sebe. Cilj je bio dati primjere, pokazati kako to drugi rade, natuknuti neke ideje za organiziranje same nastave. Naravno da će svatko u svom predmetu, na način prihvatljiv njemu, ali i njegovim učenicima, uvesti nešto novo, drugačije, suvremenije, što se može primijeniti u nastavi“, kaže Viša savjetnica za geografiju Agencije za obrazovanje i odgoj (AZOO), Podružnica Osijek Sonja Burčar.

Nova suvremena nastava profesionalni je izazov. Biti drugačiji, biti zanimljiv, stvarati neka nova trajna, korisna znanja koja se mogu povezati sa svakodnevnim životom, ono je što učenike motivira za rad na satovima, pa i za samostalan rad nakon nastave.

„Za osam godina, koliko radim u Agenciji, mogu reći da je interes nas koji organiziramo stručne skupove potaknuti kolege koji rade u nastavi. Mogu reći i da je takav suvremeni pristup već zastupljen na satovima. Možda su takvi oblici nastave prisutniji u biologiji, kemiji, fizici, dakle prirodnim znanostima, jer naprosto to proizlazi iz same prirode predmeta. Međutim, i na drugim predmetima mogu se koristiti drugačiji, inovativni načini učenja“, kazala je Burčar.

Stručno usavršavanje

„Osim ljetnih jezičnih seminara, koje organizira Agencija za odgoj i obrazovanje, prije pet godina pokrenuta je inicijativa za interdisciplinarni seminar isključivo za nastavnike koji predaju nastavu na hrvatskom u Vojvodini. Tako smo prije pet godina bili u Osijeku na dvodnevnom seminaru. Poslije pet godina ponovno je organiziran sličan seminar, ali ovoga puta u Vukovaru. Nama je ova suradnja značajna, jer pruža priliku nastavnicima za stručno usavršavanje i jer seminari Agencije za odgoj i obrazovanje uvijek imaju dobre i stručne predavače, a usvojena znanja primjenjiva su u nastavi“, kaže članica IO HNV-a zadužena za obrazovanje Anđela Horvat.

Kako suradnički rad može učiniti zanimljivim sat u koji su uključeni svi učenici, pokazano je na radionici suradničko učenje koju je vodila viša savjetnica za prirodu i biologiju AZOO, Podružnica Osijek Marina Ništ.

„Bit je da svaki učenik ima odgovornost. Ne samo da mora učiti za sebe, već ima i odgovornost prenošenja naučenog na druge. Nema na satu nerada, svi su aktivni i vrijeme brzo prođe. Mislim da su ovakvi stručni skupovi na kojima se kroz rad u radionicama odgojitelji i nastavnici upoznaju sa suvremenom nastavom odlični i na kraju radionice, kada radimo evaluaciju, polaznici uvijek ističu da ovakvo suradničko učenje omogućuje da svi učenici budu uključeni u rad. To je ono čemu svi težimo“, kazala je Ništ.

Radioničarskom radu prethodilo je izlaganje dr. sc. Vere Blažević-Krezić koja je govorila o čuvanju lokalnih govora, koji se mogu uspješno koristiti u komunikaciji između učenika i njihovih nastavnika.

Na kraju seminara svi sudionici suglasili su se da bi ovakvih stručnih susreta trebalo biti više. Na odgojiteljima, učiteljima i nastavnicima sada je da naučeno već od naredne školske godine primijene na svojim satovima.

Izvor: Hrvatska riječ (Z. V.)