Svečano zatvaranje XXIX. saziva Prve kolonije naive u tehnici slame, kao i Seminara bunjevačkog stvaralaštva, koji su tijekom srpnja održani u Tavankutu, priređeno je u 19. srpnja 2014. godine, na Etno salašu Balažević. Tom je prigodom održan koncert sudionika Seminara, koji su pokazali što su ove godine novoga naučili u radionicama plesnog i glazbenog bunjevačkog stvaralaštva, kao i u radionici slame i narodne nošnje.
To su pokazali kroz modnu reviju nošnji, prikaz svojih uradaka od slame, nastupom tamburaša i gajdaša, kao i plesnom koreografijom, koju je osmislio jedan od sudionika seminara, voditelj Folklornog ansambla Kolo iz Zagreba, Vladimir Kuraja.
Koreografija je nedavno izvedena u Zagrebu, ali mu je, kako kaže, osobito zadovoljstvo što se može prikazati i u Tavankutu, gdje je, kroz ove seminare, naučio zapravo sve što zna o bunjevačkim plesovima: „Koreografija se zove 'Bunjevačko kolo', a praizvedba je bila u svibnju u 'Lisinskom', na Smotri amatera Grada Zagreba. Međutim, vrlo sam ponosan što su u centru plesne i folklorne bunjevačke kulture polaznici Seminara izveli ovu koreografiju“, rekao je Kuraja.
Kolonija slamarki ove je godine bila u znaku prenošenja slamarskog umijeća na sudionike Svjetskog kongresa slame, a potom i na polaznike Seminara bunjevačkog stvaralaštva, pojašnjava jedna od tavankutskih slamarki, Marija Vojnić: „Neki od sudionika ovog seminara su došli isključivo kako bi naučili raditi sa slamom, te smo tako imali različite radionice, na kojima smo ih učili izradi perlica, čestitki, minijatura, te uskrsnih jaja od slame. Osim toga, poučavali smo i sudionike Svjetskog kongresa slame. Oni već imaju podosta iskustva u izradi predmeta od slame, međutim, slike od slame, poput naših, nigdje se u svijetu ne rade.“
Tijekom programa zatvaranja Seminara i slamarske kolonije ujedno je, kao i svake godine, bilo i svečano proglašenje tavankutskih bandašice i bandaša. Bernardica Vojnić Mijatov i Nikola Skenderović tako su u nedjelju, 20. srpnja, u Tavankutu bili predvoditelji crkvene proslave Dužijance, što im je, ističu, bila velika čast: „Drago mi je što sam ove godine izabrana biti bandašica u Tavankutu. Odmalena plešem u folkloru i volim se odijevati u narodnu nošnju, te tako i sudjelovati na seoskim i gradskoj Dužijanci“, rekla je Bernardica. „Roditelji su me odgojili u vjerskom duhu i doista mi je čast biti bandaš. Bandašicina i moja dužnost bila je očistiti žito, isplesti vijence i njima ukrasiti karuce i crkvu, te predvoditi žetveno slavlje – dužijancu“, rekao je Nikola.
Organizator brojnih programa koji su se sredinom mjeseca srpnja 2014. godine održavali u Tavankutu je Hrvatsko kulturno prosvjetno društvo „Matija Gubec“, čiji je predsjednik Ladislav Suknović rekao da je uloženi trud rezultirao pozicioniranjem Tavankuta na kulturnoj mapi Europe: „Nadam se da će Tavankućani znati prepoznati i cijeniti sav uloženi trud, jer je Tavankut u protekla dva tjedna bio na turističkoj, kulturnoj i jezičnoj mapi, ne samo regije, nego i Europe.“
Slike s ovogodišnje tavankutske Kolonije slamarki moći će se pogledati na već tradicionalnoj izložbi koja će biti priređena uoči gradske Dužijance, u petak, 8. kolovoza 2014. godine, u 19 sati, u predvorju Gradske kuće.
Dužijanca u Tavankutu
Završnica dvotjednih kulturnih događaja u Tavankutu održana je 20. srpnja 2014. godine kada su Tavankućani zahvalili Bogu za ovogodišnju žetvu i darovani kruh. Mladi u narodnim nošnjama, karuce i konjanici mimohodom su obilježili svečanost Dužijance u Tavankutu. Svetu je misu predvodio predsjednik Udruge bunjevačkih Hrvata Dužijanca msgr. dr. Andrija Anišić uz koncelebraciju tavankutskoga župnika Franje Ivankovića. U večernjim je satima u dvorištu župe održano Bandašicino kolo, koje okupilo veliki broj mještana i ljubitelja tradicije bunjevačkih Hrvata. Na svečanoj akademiji, koja se tradicionalno organizira uoči Dužijance pod nazivom Risarsko veče, uz prigodan kulturno-umjetnički program predstavili su se i ovogodišnji bandaš Nikola Skenderović i bandašica Bernardica Vojnić Mijatov, dok je uloga malog bandaša i bandašice pripala Nikoli Vuiću i Sari Vereb. Ovogodišnju krunu od slame koja simbolizira vjeru, ufanje i ljubav predstavila je njezina autorica, slamarka Jozefina Skenderović, koja već dugi niz godina pravi krunu za tavankutsku Dužijancu. (I. D.)
Tekst: Marija Matković
Fotografije: Seminar bunjevačkog stvaralaštva
i Hrvatska riječ
