U nakladi Hrvatske čitaonice Subotica, sredinom lipnja 2015. godine, iz tiska je izašao četvrti po redu Zbornik radova sa znanstvenih skupova 2013.-2014. u kojem su radovi s najveće književno-jezične manifestacije Dani Balinta Vujkova – dani hrvatske knjige i riječi. Zbornik, tiskan u 300 primjeraka u tiskari Printex, izašao je kao peta knjiga u Ediciji Studije, a uredila ga je Katarina Čeliković.
U svom Predgovoru, naslovljenom „Zbornik kontinuiteta“, urednica Katarina Čeliković podsjeća kako „Stručni skupovi imaju svoj stvarni završetak tek kada radovi budu tiskani u zborniku. Kako posao oko uređenja zbornika nije jednostavan, organizator nekog skupa može smatrati uspjehom ako uspije održati kontinuitet u tiskanju zbornika nakon dvije godine, odnosno dva održana skupa.“
Hrvatska čitaonica u četvrtom po redu zborniku, objavljuje radove s međunarodnih stručno-znanstvenih skupova, održanih 2013. i 2014. godine u Subotici, na Danima Balinta Vujkova – danima hrvatske knjige i riječi.
Iz Predgovora:
Dvodnevni stručno-znanstveni skup 2013. godine okupio je dvadesetak sudionika iz Mađarske, Hrvatske, Austrije i Vojvodine koji su tematizirali književnost Hrvata u Podunavlju, ali i teme vezane uz hrvatsku književnost i jezik. U zborniku je petnaest radova, u kojima je najzastupljenija tema Godina hrvatskih velikana, a najviše ih je posvećeno Aleksi Kokiću i Balintu Vujkovu. O Aleksi Kokiću, prerano preminulom pjesniku bunjevačkih „bilih salaša“ pišu Lajčo Perušić, Željka Zelić, Miroslav Stantić i Katarina Čeliković, dok zanimljiv prinos metodičkoj interpretaciji narodne književnosti iz sakupljačkog opusa Balinta Vujkova daju Ante Bežen, Vesna Budinski, Martina Kolar Billege s Učiteljskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Jedan od stalnih gostiju na skupovima je Robert Hajszan iz Pinkovca (Austrija) koji predstavlja Balinta Vujkova u izdanjima Panonskog ljetopisa, a Vera Erl i Tatjana Ileš iz Osijeka pišu o tragovima Balinta Vujkova i Julija Njikoša u baštinskoj kulturi Hrvata. Uz temu Godine hrvatskih velikana u Vojvodini ide i tekst Tomislava Žigmanova o duhovnom pjesništvu svećenika Josipa Temunovića i Marka Vukova, a Mila Markov Španović tematizira ženske likove u djelu Ženski udesi Živka Bertića. Mirko Ćurić otkriva Milenu Papratović – sakupljačicu đakovačkih narodnih pripovijedaka, čime Vujkov dobiva svoj pandan u ženskom liku. Bernadica Ivanković piše o narodnoj književnosti podunavskih Hrvata u kalendarima koji su neredovito izlazili. Kada je u pitanju jezična problematika, u zbornik su ušla dva rada: Ernest Barić tumači hungarizme u djelima Antuna Karagića, a Ivica Vigato iz Zadra piše o jezičnim osobitostima silbenskog pučkog igrokaza Ki će mi šoldi dati. Na primjeru ovog pučkog igrokaza Teodora Vigato dramski tekst promatra u kontekstu kazališnog života na Silbi, povijesnog događaja otkupa od kmetstava i folklornih elemenata.
Osim radova sa skupova, u zborniku je predstavljena knjiška produkciju vojvođanskih Hrvata između dvaju Dana Balinta Vujkova, što potpisuju Davor Bašić Palković (2011.-2012.) i Zvonko Sarić (2013.-2014.).
Dani Balinta Vujkova – dani hrvatske knjige i riječi potvrdili su važnost očuvanja bunjevačke i šokačke ikavice, potrebu valorizacije djela Vujkova i narodne književnosti ali i šire tematiziranje hrvatske književnosti i jezika. Stoga je u zaključcima najavljena suradnja s Odjelom kroatistike na Sveučilištu u Pečuhu te će se stručni skup održavati bijenalno, kako bi se moglo sudjelovati na skupovima i u Pečuhu i u Subotici.
Nakon odluke da se stručno-znanstveni skup priređuje bijenalno, 2014. godine je u sklopu Dana u suradnji s Gradskom knjižicom iz Subotice održano dvodnevno stručno savjetovanje pod nazivom Knjiga do djece – knjiga za djecu na kojem je sudjelovalo trideset predavača među kojima su bili knjižničari, profesori, nakladnici i ilustratori knjiga za djecu iz Srbije, Hrvatske i Mađarske. Oni su pokušali odgovoriti na kompleksne izazove prilagođavanja suvremenim trendovima života u kojima se čitalačke navike smanjuju, a posljedice (ne)čitanja ostavljaju porazne tragove na mnoge mlade generacije. U zborniku se nalazi 21 rad, što je najveći odaziv sudionika skupa do sada. Ovaj podatak daje nam nadu da će Subotica na skupovima okupiti još veći broj sudionika i tako dati trajne prinose valorizaciji hrvatske književne i jezične baštine u panonskom prostoru.
Među zaključcima savjetovanja istaknuta je potreba uspostavljanja suradnje knjižnica i nastavnika te pronalaženja novih metoda u radu s najmlađima počevši od rada u obitelji, vrtiću i školi. Istaknuta je i potreba nacionalne promocije važnosti navike čitanja, napose povezivanje i mobilizacija struke, te stvaranje partnera na svim razinama: s nakladnicima, institucijama, školskim knjižnicama. U radovima u ovom zborniku nalaze se brojni primjeri dobre prakse u radu s najmlađima u knjižnicama, što će, vjerujemo, biti na korist svima koji se bave poticanjem čitateljskih navika.
Manifestaciju i tiskanje knjige pomogli su Grad Subotica, Ministarstvo kulture Republike Srbije, Hrvatsko nacionalno vijeće, Pokrajinsko tajništvo za obrazovanje, upravu i nacionalne zajednice, Pokrajinsko tajništvo za kulturu i javno informiranje i Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Srbije.
Tekst: Katarina Čeliković
