U Baču predstavljena knjiga fra Josipa Špehara „Franjevački samostan Bač“

Objavljeno: 04.05.2012. Pregleda: 55

Posljednjeg dana ožujka 2012. svoju novu knjigu „Franjevački samostan Bač", u suorganizaciji s Udruge građana „Tragovi Šokaca", predstavio je predstojnik Franjevačkog samostana u Baču fra Josip Špehar. Nazočne poštovatelje pisane riječi i uzvanike pozdravila je i predstavljanje najavila predsjednica „Tragova Šokaca" Stanka Čoban, a potom riječ prepustila uvodničaru, članu UO Kulturno-prosvjetne zajednice Hrvata „Šokadija" iz Sonte Ivanu Andrašiću.

„Franjevački samostan i Bačka tvrđava bile su dominantne točke Bača u vrijeme kada je bio u naponu svojega gospodarskog, kulturnog i duhovnog procvata. O samostanu, kao građevini i instituciji, govore dokumenti još iz XII. stoljeća, no, njegovo nasljeđe je, kako je naš današnji domaćin napisao, a danas će vam o tome i govoriti, znatno starije. Skupa s Manastirom Bođani, Franjevački je samostan odabran među 26 lokaliteta predviđenih za financiranje rehabilitacije u okviru projekta Integralne obnove kulturnog nasljeđa jugoistočne Europe. Tim činom ovi jedinstveni spomenici kulture s područja Vojvodine uvedeni su u Svjetsku kulturnu baštinu", rekao je među ostalim Andrašić i svojom pjesmom „Pisma praotaca" završio kratak uvod u izlaganje fra Josipa Špehara.

predstavljanje knjige spehara -2Autor je svoju knjigu predstavio vrlo detaljno, napominjući kako nije ni pisac ni novinar, nego je samo pokušao složiti na jedno mjesto sve relevantne podatke o samostanu koji su mu bili dostupni, a poimenično ih je naveo u prvom dijelu izlaganja. U drugom dijelu je govorio o doseljavanju Hrvata Šokaca s područja Bosne Srebrene na ove prostore, sa zasebnim osvrtom na povijesne okolnosti i ulogu franjevaca u tom procesu. U trećem dijelu govorio je o sadašnjem statusu samostana, te o razlici u odnosu društvene zajednice prema ovom objektu i prema Manastiru Bođani, osobito izraženoj kroz financijske efekte.

„Pokazatelj odnosa društvene zajednice prema nama je utrošak sredstava odobrenih u okviru projekta Integralne obnove kulturnog nasljeđa jugoistočne Europe. Dovoljno je pogledati što je sve urađeno glede uređenja manastira Bođani, dok na Franjevačkom samostanu nije bilo ni najosnovnijih intervencija, tako da još uvijek nemamo ni drenažu, ni kanalizaciju, a vlaga u zidovima se na pojedinim mjestima popela do stropa", rekao je fra Josip.

Predstavljanju knjige nazočila je i konzulica-savjetnica Vesna Njikoš-Pečkaj. „Smatram da je ovo bio poziv patera Josipa na dijalog glede zaštite spomenika kulture i apel pokrajinskim institucijama, osobito Zavodu za zaštitu spomenika kulture, da više skrbe o objektima za koje su nadležni. Mislim da je to bio vapaj za rekonstrukcijom jednog vrijednog spomenika kulture, samostana koji je dio povijesti Bača, dio povijesti ove zemlje i ovoga naroda i koji u svakom slučaju zaslužuje više pažnje. Predstavljanje ove knjige, ustvari, bio je jako dobar pokušaj i putokaz kako se podsjetiti na vrijeme kad i način kako je nastao ovaj samostan, tko ga je osnovao i tko je njim upravljao i bio ovdje tijekom svih povijesnih događaja na ovim prostorima. Ovaj kulturni objekt pripada Vojvodini, odnosno Srbiji, a kako Hrvatska skrbi o svojim vjerskim objektima, bili oni katolički ili pravoslavni, kao o svojim kulturnim dobrima i Srbija bi recipročno trebala poštovati isti princip."

predstavljanje knjige spehara -1Na posljednji dio izlaganja domaćina burno je replicirao predsjednik općine Bač prof. Tomislav Bogunović, prigovorivši, pored ostaloga i na duljinu trajanja i na način predstavljanja knjige. U raspravu se uključio i bački župnik vlč. Josip Štefković tvrdnjom kako od strane općine Bač ni župnoj crkvi nije dodijeljeno ništa od traženih sredstava, na koju predsjednik Bogunović nije izravno odgovorio, nego je naveo kolika su sredstva utrošena u obnovu crkve u Bačkom Novom Selu, a napomenuo je, bez navođenja argumenata, i kako se zna što je iz samostana svojedobno slano u Vukovar. Govorio je i o odličnim odnosima lokalne zajednice s Vukovarsko-srijemskom županijom i o susretu predsjednika Tadića i Josipovića prigodom prve plovidbe trajekta koji je povezao Bač i Vukovar. Na ove replike reagirao je i tajnik HNV-a Željko Pakledinac, koji se, iz samo njemu znanih razloga, ispričao predsjedniku Bogunoviću. Razmjena mišljenja između predstavnika Crkve i predsjednika općine, dojam je, ostala je nedorečena, a predsjednik Bogunović nije ostao ni na skromnom domjenku na kraju ove neobične književne večeri.

Tekst i fotografija: Kata Pelajić

Vijesti

Pogledajte sve

Moglo bi Vas zanimati...

  • 2024
    Najave i kalendar
  • Međunarodni okrugli stol - O Šokcima je rič
  • Tamo gdje tuga spava u Somboru
  • Predstavljanje ZKVH-a u Društvu hrvatskih književnika u Zagrebu
  • Uskrsni koncert u Maloj crkvi
  • XIII. Seminar bunjevačkog stvaralaštva u Tavankutu
Pogledajte sve

Obaveštenje o kolačićima