Uzrelo zlatno žito, upeklo sunce, gore nebo i zemlja, a vrijedni kosci otimaju klas po klas dozrelog roda. Lipti znoj s lica, ali se vrijedne i žuljevite ruke ratara ne predaju. Stotinu godina poslije grdosija od kombajna guta desetke hektara od jutra do mraka. Sombor, 1935. godina, srpanj, žetva tek završena, na ulicama konjanici, barjaci, risari i risaruše u povorci sudionika prve javne Dužionice u Somboru. Sombor 2016. godine, opet srpanj, opet još jedna žetva završena i još jedna Dužionica. Bez konjanika i barjaka, ali Dužionica u neprekinutom nizu koji traje 82 godine.

Što se u tih stotinu godina još promijenilo? Jesmo li zaboravili da za taj bogati urod, bez obzira žanju li ga žuljevite seljačke ruke ili čudo suvremene mehanizacije, dugujemo zahvalu Bogu? Jesmo li zaboravili da bez obzira na suvremena dostignuća znanosti rod i žetva ovise od Neba? I što je onda u tih stotinu godina ostalo isto? Ostala je ista zahvala za žetvu, zahvala za novo žito, zahvala za kruh naš svagdanji. I zato su kruh, žito i bandaš i bandašica koji simboliziraju nekada najvrjednijeg risara i risarušu obilježje svake Dužionice. Onih prijašnjih i ove današnje, a nadaju se u HKUD-u Vladimir Nazor i one čiji će dionici biti neke nove generacije somborskih Hrvata.

Na čelu povorke sudionika Dužionice, koja je proslavljena 24. srpnja 2016. godine, ponosito su koračali Katarina Budimčević i David Antunić, bandaš i bandašica. „Vrijedni ratari njegovali su sjeme, čuvali biljke, pažljivo branili plodove svoga truda. Danas u rukama mi držimo plod njihovog rada. Slijedeći tradiciju Hrvata s ovih prostora, koje naše Društvo njeguje pune 82 godine, čast mi je predati Vam blagoslovljen kruh – simbol ovogodišnjih žetvenih svečanosti, da ga podijelite sa svim građanima Sombora“, kazala je Katarina predajući blagoslovljen krug gradonačelnici Sombora Dušanki Golubović.

Kruh od novog žita blagoslovio je župnik Josip Pekanović, na svečanoj svetoj misi u Crkvi Presvetog trojstva. „Hvala za naš kruh, hvala za plod zemlje i hvala za plod našega rada. Budimo svjesni kako sve što imamo i sve što jesmo nije naša zasluga. Već dolazi od Boga, a mi to primamo poput slugu. Ponizno to valja i danas priznati, danas u danu Dužionice na svemu zahvaliti. U današnjoj Dužionici mi smo pozvani iskreno zahvaliti Stvoritelju. Nadasve za Božje darežljive ruke, za Božje veliko očinsko srce koje je puno sućuti za našu stvarnost i proviđa sve što nam je potrebno, unatoč tome što mislimo da je Bog dalek nama, dalek našim nasušnim potrebama. U ovom danu Gospodnjem pozvani smo u danu kruha otkriti kako je naš Bog konkretni Bog, Bog naše svakidašnjice. Pouzdanje u Boga, u njegovo vodstvo i blagoslov treba biti naš temeljni stav. I kod seljaka i kod radnika, znanstvenika, učenika. I ova Dužionica treba biti podsjećanje kako je čovjek ovog podneblja na početku svakog rada zazivao blagoslov s neba, da je klečeći zahvaljivao gospodaru žetve za urod, jer bez Božje volje i Božje darežljivosti ništa ne možemo“, kazao je na svetoj misi msgr. Slavko Večerin.

Književna večer
U sklopu proslave ovogodišnje Dužionice u Hrvatskom domu u Somboru održana je književna večer koju su priredili HKUD Vladimir Nazor i KD Ivan Antunović iz Subotice. Predstavljena je knjiga velečasnog Dragana Muharema Ispovijest crkvenog pauka, a osim autora o knjizi su govorili urednica knjige Katarina Čeliković i Tomislav Žigmanov, autor pogovora.

Povorka sudionika Dužionice i ove godine prošla je centrom Sombora od crkve Presvetog trojstva do zgrade Županije i Hrvatskog doma, gdje je nastavljena proslava uz tradicionalni risarski ručak. „U arhivi HKUD-a Vladimir Nazor ostalo je zabilježeno da je Dužionica u Somboru nekada bila daleko više slavljena. Nekada se završetak žetve slavio na svim našim okolnim salašima, a centralna svečanost bila je u Hrvatskom domu. Ostalo je zabilježeno da je 1935. godine gradom išla povorka sudionika Dužionice, a na čelu povorke bio je barjak Društva i barjak Svetog Josipa, a pozdravljali su ih brojni građani Sombora. Danas policija u sredini u kojoj ima 7.000 Hrvata štiti ovaj Hrvatski dom od lupanja prozora, ispisivanja grafita i farbanja ploča“, kazao je predsjednik HKUD-a Vladimir Nazor Mata Matarić, izražavajući nadu da će naredne godine policija umjesto kao osiguranje ispred Hrvatskog doma biti gost Dužionice.

Proslavi Dužionice u Somboru prisustvovali su ispred hrvatskih institucija Darko Sarić Lukendić, predsjednik IO HNV-a i Tomislav Žigmanov, ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata i predsjednik DSHV-a, a u ime grada Sombora gradonačelnica Golubović i zamjenik gradonačelnice Antonio Ratković.

Pletenje krune
U programu 82. Dužionice našlo se i tradicionalno pletenje krune, ukrasnih predmeta od slame, kao i poklona za goste na središnjoj žetvenoj svečanosti, održano 20. srpnja u prostorijama HKUD-a. U nazočnosti ovogodišnjih bandaša – Davida Antunića i bandašice – Katarine Budimčević, njihovih prijatelja i obitelji, predstavljen je ovaj tradicionalni običaj, a i prisutni su se mogli uključiti i isprobati svoje vještine u radu sa slamom.

„Dužionica je kao i Dužijanca u Subotici tradicionalna manifestacija vojvođanskih Hrvata. U tom smislu njeno njegovanje i očuvanje je od velikog značaja za opstojnost kulture Hrvata na prostorima sjeverne Bačke i u tom smislu svakako smo zahvalni Vladimiru Nazoru koji ulaže napore da očuva ovu manifestaciju. Važno je da to i nadalje ostane tako i HNV će i nadalje, u okvirima svojih mogućnosti, pomagati da se ova manifestacija održi“, kazao je Sarić Lukendić.

I ove godine domaćini su se pobrinuli da dio žetelačkog slavlja budu i gosti iz Hrvatske, a ovoga puta oni su stigli iz Otoka, mjesta u Vukovarsko-srijemskoj županiji. „HKUD Vladimir Nazor bio je gost na našoj manifestaciji Otočko proljeće, a mi smo sada u uzvratnom posjetu. Manifestacija slična Dužionici postoji kod nas u Otoku, to je ustvari misa zahvalnica kada se donose darovi“, kazala je Irena Ćutik, predsjednica KUD Josip Lovretić iz Otoka.

I tako je okončana još jedna žetva. I tako započinje novi krug rada i truda na ovoj plodnoj bačkoj ravnici. Uz znoj ratara i blagoslov Boga.

Izvor: Hrvatska riječ (Zlata Vasiljević)