Ponudivši raznovrstan program za različite ukuse i dobne skupine, najveća književna i jedna od triju najvećih kulturnih manifestacija Hrvata u Vojvodini – „Dani Balinta Vujkova“ – dani hrvatske knjige i riječi, održana je od 17. do 19. listopada 2013. godine u Subotici.

„Dani“ su počeli programom namijenjenim djeci, pod nazivom „Narodna književnost u školi“, ove godine priređenim u Tavankutu.

Program „Narodnu književnost u školi“, koji je održan 17. listopada u prostorijama OŠ „Matija Gubec“, posjetila su dvojica predsjednika – predsjednik Hrvatske dr. Ivo Josipović i predsjednik Srbije Tomislav Nikolić. U sklopu ovoga programa predstavljena je i knjiga – strip za djecu „Poplašeno jaje“, urađen na temelju pripovijetke koju je zapisao Balint Vujkov. Tekst je priredila Katarina Čeliković, a strip crtao Petar Tikvicki. Ovaj strip ne samo da se može čitati, nego i bojiti, te je dodatno zabavan.

Ovogodišnji Dani Balinta Vujkova okupili su djecu koja pohađaju nastavu na hrvatskom materinjem jeziku, kao i djecu koja pohađaju predmet hrvatski jezik s elementima nacionalne kulture. Ovoj svečanosti nazočili su učenici osnovnih škola „Matko Vuković“, „Ivan Milutinović“ i „Sveti Sava“ iz Subotice, učenici OŠ „Vladimir Nazor“ iz Đurđina, OŠ „Ivan Milutinović“iz Male Bosne i domaćini OŠ „Matija Gubec“ iz Tavankuta, kao i predstavnici škola u kojima se uči predmet hrvatski jezik s elementima nacionalne kulture iz Starog Žednika, Srijemske Mitrovice, Sota, Bačkog Monoštora, Bezdana, Berega, Sonte, Plavne i Vajske.

Predstavu „Crni luk biži od smrti“ pripremili su i kao pravi glumci odglumili mališani iz vrtića „Petar Pan“ iz Tavankuta, kao i već veliki glumci – učenici iz OŠ „Matko Vuković“ iz Subotice, koji su izveli predstavu „Poplašeno jaje“. Organizator ovoga susreta je Hrvatska čitaonica Subotica u suradnji s Gradskom knjižnicom iz Subotice i logističkom potporom Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata.

Najsvečaniji događaj „Dana Balinta Vujkova“ bila je multimedijalna večer u subotu, na kojoj su uručene književne nagrade. Nagradu za životno djelo „Balint Vujkov Dida“ dobio je književnik i urednik Ivan Balenović i z Petrovaradina, kojemu je pripala i nagrada „Emerik Pavić“ za najbolju knjigu u prošloj 2012. godini za djelo „Prognanik iz svijeta svjetlosti“, knjigu koju je priredio. Prema ocjeni povjerenstva za dodjelu ove nagrade, kojim je predsjedavao dr. sc. Slaven Bačić, knjiga „Prognanik iz svijeta svjetlosti“ u velikoj mjeri nadopunjuje mnoge praznine o Preprekovu životu i djelu.

„Osim što se memoarski rekonstruiraju najvažniji datumi i događaji iz Preprekove obiteljske povijesti i profesionalne karijere, naglasak je na iznimnoj umjetničkoj svestranosti, strasti i radnom elanu kao temeljnim načelima života Stanislava Prepreka“, navodi se u obrazloženju nagrade.

Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata od ove godine dodjeljuje i trijenalnu nagradu za najbolju knjigu u području znanosti i publicistike „Tomo Vereš“. Prvi dobitnik ove nagrade je preč. Marko Kljajić za knjigu „Surčin kroz povijest“ iz 2010. godine. U konkurenciji više od trideset naslova, ova je knjiga izabrana zbog, kako se navodi u obrazloženju nagrade, odabira teme, strukturiranog pristupa temi i izvorne arhivske građe na temelju koje je napisana, ali nadasve zbog znanstvene izvrsnosti te izražajnog i prepoznatljivog stila autora.

„Objavljivanjem knjige ‘Surčin kroz povijest’ autor je ukazao na potrebu znanstvenog istraživanja i manjih, za mnoge perifernih tema koje često znaju iznenaditi svojim bogatstvom i svojom vrijednošću. Knjiga će nesumnjivo najviše koristiti izgradnji samosvijesti i samopoštovanja Hrvata u Srijemu, u čemu je možda i njena najveća vrijednost «, kazao je predsjednik povjerenstva za dodjelu nagrade „Tomo Vereš“ dr. sc. Robert Skenderović.

Stručno-znanstveni skup u okviru „Dana Balinta Vujkova“ i ove je godine okupio dvadesetak sudionika iz Vojvodine, Hrvatske, Mađarske i Austrije. Iz Hrvatske pozivu su se odazvali: Lajčo Perušić („Aleksa Kokić – vizionar tendencijske lirike“), mr. Vesna Budinski i mr. Martina Kolar Billege s Učiteljskog fakulteta u Zagrebu („Mikrostrukturirani model metodičke interpretacije teksta narodne književnosti iz sakupljačkog opusa Balinta Vujkova“ i „Recepcija teksta na bačkom bunjevačkom govoru kod učenika štokavaca i kajkavaca u Hrvatskoj“), mr. sc. Vera Erl („Tragovi Balinta Vujkova i Julija Njikoša u baštinskoj kulturi Hrvata“), Mirko Ćurić („Milena Papratović – sakupljačica đakovačkih narodnih pripovijedaka“), dr. sc. Goran Rem i dr. sc. Sanja Jukić („Refleksije Balinta Vujkova u šokačkološkoj problematici“), te gosti iz Zadra dr. sc. Teodora Vigato („Jedna pučka drama s otoka Silbe“), Kristina Jelinić i dr. sc. Ivica Vigato („Grafija u Lanosovićevim rukopisnim rječnicima“).

Interes za ovdašnje Hrvate
Po prvi puta na Danima Balinta Vujkova ove su godine sudjelovali stručnjaci s Učiteljskog fakulteta u Zagrebu, te Sveučilišta u Zadru. Prof. dr. sc. Teodora Vigato iz Zadra pozitivno je iznenađena »Danima Balinta Vujkova«. „Manifestacija je jako dobra, bolja nego što sam očekivala. Isto tako, knjiška produkcija ovdašnjih Hrvata je velika. Jedina zamjerka je da bi se teme stručnog skupa trebale proširiti, čime bi se manifestacija više otvorila, a samim time bila i zanimljivija“, kaže Vigato.

Iz Austrije je i ove je godine na skupu bio dr. sc. Robert Hajszan („Balint Vujkov u izdanjima Panonskog ljetopisa“), dok su iz Mađarske sudjelovali: dr. sc. Ernest Barić („Hungarizmi u djelima Antuna Karagića“), mr. sc. Stjepan Blažetin („Antun Karagić: Faun – pokušaj kritike mađarskoga društva u 60-im godinama XX. stoljeća“) i Silvestar Balić („Književnost u ‘budimpeštanskoj’ Danici (1923.- 1944.)“.

Domaću potporu skupu dali su: Mila MarkovŠpanović („O ženskim likovima u djelu „Ženski udesi“ ‘Živana iz Srema’ – Živka Bertića), Bernadica Ivanković („Narodna književnost podunavskih Hrvata u kalendarima koji su neredovito izlazili“), dr. sc. Andrija Anišić („Moralni aspekti života u romanu ‘Krv se suši’ Josipa Pašića“), Željka Zelić („Kokićeva duhovna lirika“), Miroslav Stantić („Uglazbljeni stihovi Alekse Kokića“), Katarina Čeliković „(Ne)odnos kritike prema opusu Alekse Kokića“), Tomislav Žigmanov („Duhovno pjesništvo svećenika Josipa Temunovića i Marka Vukova“) i Davor Bašić Palković („Knjiška produkcija vojvođanskih Hrvata između dvaju ‘Dana Balinta Vujkova’“).

Zaključci sa znanstvenog skupa
Stručni skup u okviru „Dana Balinta Vujkova“ ubuduće će se održavati bijenalno, u suradnji s Odjelom kroatistike na Sveučilištu u Pečuhu, kako bi stručnjaci mogli sudjelovati na skupovima i u Pečuhu i u Subotici. Drugi je zaključak da se već iduće godine nakon održanog skupa odmah tiska zbornik radova. „Treće je tematsko proširenje skupa i suradnja s onima koji imaju empatije prema Hrvatima u Vojvodini, kao što je to ovoga puta zadarsko Sveučilište učinilo i obogatilo nas ne samo jednim radom o narodnoj književnosti. Još jedan zaključak je da ćemo svake druge godine, osim što ćemo imati skup, imati i jedno savjetovanje u suradnji s Gradskom knjižnicom. To će sljedeće godine biti tema povezana s dječjom književnošću“, rekla je predsjednica organizacijskog odbora „Dana“ Katarina Čeliković.

„Dani“ su bili prigoda i da se predstavi nekoliko knjiga: „Zbornik radova sa znanstveno- stručnih skupova Dana Balinta Vujkova 2011.-2012.“ (uredila Katarina Čeliković), „Bibliografija narodnih pripovjedaka i autorskih djela Balinta Vujkova“, čija je autorica također Katarina Čeliković, te vrlo zanimljiva studija „Panonizam hrvatskog pjesništva“ Sanje Jukić i Gorana Rema.

U sklopu manifestacije položeni su vijenci na bistu Balinta Vujkova u subotičkom „Parku književnika“, a XII. dani Balinta Vujkova završeni su gostovanjem ansambla Hrvatskog kazališta iz Pečuha, koji je na sceni Jadran Narodnog kazališta izveo predstavu „Svijest“. Ova je pučka igra rađena po tekstu Antuna Karagića iz 1938., a postavljena je u povodu stote obljetnice rođenja ovog hrvatskog književnika iz Mađarske. Prikazujući nekadašnji život bunjevačkih Hrvata, predstava nosi u sebi poruku o važnosti (o)čuvanja nacionalne svijesti.

Tekst: D. B. P.
Fotografije: Hrvatska riječ i Ljudevit Vujković Lamić