Uz prigodni kulturno-umjetnički program članovi kreativne sekcije Hrvatske čitaonice Fischer iz Surčina prošloga tjedna (9. listopada 2020. godine) svečano su otvorili treću po redu izložbu starih rukotvorina Iz ormara naših baka. Izloženi radovi su izrađeni koncem XIX. i u prvoj polovini XX. vijeka tehnikom veza i heklanja, a pored njih izloženi su odjevni predmeti, predmeti za praktičnu i svakodnevnu upotrebu, te darovnu namjenu. Osim njih, izloženi su i radovi članova kreativne sekcije izrađeni po uzoru na stare (radove). Njihov rad je proistekao upravo iz ljubavi prema kulturnom naslijeđu i ljubavi prema precima od kojih su članovi kreativne sekcije surčinske udruge naslijedili kulturno blago koje čuvaju od zaborava.

Poveznica različitih generacija i kultura

Izložba je trajala tri dana. Nakon njenog svečanog otvaranja, drugog dana je uz razgledanje radova organizirana radionica veza, dok je treći dan bio rezerviziran za čitanje proze i poezije koja govori o ručnim radovima. 
„Izložbom se želi istaknuti da je kulturno naslijeđe jedna nit koja povezuje stoljeća i prostore, odnosno jedno bogato tkanje koje u stvari povezuje različite generacije i različite kulture. Iz tog dijaloga izlazi se s velikim bogatstvom. Također bih rekla da je kulturno naslijeđe živo naslijeđe, da ono, iako potječe iz tradicije, nije samo tradicionalna baština, već je ona i suvremena manifestacija i kao takva pruža prostor za kreativnost“, istaknula je voditeljica kreativne sekcije Veronika Živanović.

Nastavak tradicije

Članovi kreativne sekcije na osnovu starih radova prije svega izrađuju nove radove koje su te večeri predstavili posjetiteljima.
„U posljednje vrijeme najviše forsiramo vez po uzoru motiva sa starih radova. Kreativna sekcija je dala poticaj da ovi naši stari radovi ugledaju svjetlost dana. Kroz edukativne radionice se nastavlja ta tradicija i smatram da je to ono što je najbitnije kada su ovi radovi u pitanju jer je to živa baština. Podjednako su zastupljeni vez u boji i bijeli vez, za koji je domaći naziv šlingeraj. U ornamentici dominiraju floralni motivi cvijeća, žita i voća, kako u realističnoj formi tako i stilizirani. Prisutni su i zoo, religijski motivi, kao i ljudski likovi. Osim ornamenata, naše bake su vezle i slovne natpise, kraće i duže, inicijale i monograme, uglavnom latinične. Ručnik je uz košulju najčešće darovani predmet“, izjavila je Živanović dodajući:
„Ljubav prema kulturnom naslijeđu je prije svega ljubav prema ljudima u njihovom stvaralačkom radu, ljubav prema precima od kojih smo naslijedili kulturno blago, prema potomcima kojima naslijeđeno dalje prosljeđujemo i prema svima ostalima gdje je kultura drugačija od naše. Kulturna baština povezuje vijekove i prostore, ona nam govori odakle dolazimo, tko smo i kuda idemo. Kulturno naslijeđe je jedno bogato tkanje u kojem se dodiruju, prepliću, susreću i vode dijalog različite generacije i različite kulture. Iz tog dijaloga se uvijek izlazi bogatiji i nadahnutiji, s osjećajem identiteta i kontinuiteta, sa sviješću o kulturnoj raznolikosti koja predstavlja zajedničku vrijednost čovječanstva pa je prema tome briga i odgovornost za kulturnu baštinu civilizacijski čin“, zaključila je ona.
Sve prisutne na otvaranju izložbe pozdravila je predsjednica surčinske udruge Katica Naglić.
„Drago mi je što ste došli vidjeti što mi to nosimo u srcu, što je ono što smo naslijedili, ali i što sada živimo. To su upravo ovi naši vezovi, stari radovi, ali tu su i naše druge sekcije koje sudjeluju u programu zajedno s kreativnom sekcijom, koji su upotpunili ugođaj“, istaknula je Naglić.

Primjer dobre suradnje

Otvorenju izložbe prisustvovala je i predsjednica Hrvatskog nacionalnog vijeća Jasna Vojnić. Njoj je to bio prvi službeni posjet hrvatskoj udruzi u Surčinu. Tijekom dana zajedno s predstavnicima Hrvatske čitaonice Fischer sudjelovala je na radnom sastanku s predsjednikom Općine Surčin Stevanom Šušom.
„Ovo je bio jedan poseban dan za mene. Ugodno sam se iznenadila kako je ovdje hrvatska zajednica dobro integrirana i potpomognuta od lokalne vlasti. To je bilo na veliko zadovoljstvo, budući da sam čula da predstavnici općinske vlasti imaju jako dobru suradnju s mjesnim Hrvatima, te da imaju veliku podršku Općine, ne samo u financijskim sredstvima, što je također jako važno, nego da i predstavnici Općine, kao što je to i ove večeri bio slučaj, posjećuju događaje i manifestacije. Važno je da se pošalje pozitivna poruka i da se vidi da je hrvatski živalj ovdje integriran. Ono što smo još dogovarali jest da se počne s dogradnjom prostorija Hrvatske čitaonice Fischer, te da će Općina Surčin platiti izradu projektne dokumentacije. Mislim da je to izuzetno važno, jer ovdje je tek na začetku jedna nova energija koja se tek proširuje i ima puno potencijala. Prostor im je neophodan. Velika stvar je također što smo nedavno dobili prostor u Beogradu što smatramo da će ojačati samu Općinu Surčin, da će se međusobno uvezati, a svakako da je važno da ćemo imati centar HNV-a i centar kulture u gradu Beogradu, što će biti dobra poveznica. Na taj način će nam se otvoriti vrata glavnoga grada, kao i prema svim ministarstvima i važnim institucijama“, rekla je Vojnić, ističući kako se nada da će i HNV i Hrvatska uspjeti u budućnosti povećati materijalnu potporu.
„Nadam se da ćemo sljedeći puta kada dođem biti u boljem i reprezentativnijem prostoru. Hvala vam što čuvate naše, svoje; što volite i što imate entuzijazam, volju i ljubav i što sve ovo radite“, istaknula je Vojnić.
Na svečanosti su, osim članova surčinske udruge, njihovih prijatelja iz susjednih mjesta, prisustvovali i predstavnici Općine Surčin, te opunomoćeni ministar Veleposlanstva Republike Hrvatske u Beogradu Stjepan Glas, koji se tom prilikom zahvalio članovima udruge što čuvaju svoju tradiciju. Također im je poručio da će Veleposlanstvo i u budućnosti preko Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske financijski pomagati događaje i manifestacije u organizaciji hrvatskih udruga.
Otvorenje izložbe svojim izvedbama upotpunili su članovi literarne i muzičke sekcije surčinske hrvatske udruge.

Izvor: Hrvatska riječ (S. D.)