Povjesničar i arheolog Antun Dorn rođen je 21. kolovoza 1923. godine u Hrtkovcima. Roditelji su mu bili Mijo i Marija rođ. Milobara. Brat mu je bio ljekarnik Stjepan Dorn. Gimnaziju je završio u Rumi 1943., a te iste godine je priključen narodnooslobodilačkim postrojbama. Studirao je povijest, latinski i etnologiju na Filozofskom fakultetu u razdoblju od 1946. do 1951. godine.

Radio je najprije od 1951. do 1961. godine kao profesor u realnoj gimnaziji u Vukovaru. Nakon toga se zaposlio u Institutu za povijest prirodnih, matematičkih i medicinskih nauka JAZU-a u Zagrebu, gdje je radio od 1961. do 1963. godine. Od 1963. godine radio je najprije kao kustos, a zatim od 1979. kao ravnatelj Gradskog muzeja u Vukovaru. Od 1947. do 1977. sudjelovao je s ekipama JAZU-a u istraživanjima lokaliteta na Hvaru, Korčuli, Lošinju, Cresu itd. Godine 1961. vodio je iskapanje starohrvatske nekropole u Daraž-Bošnjacima pokraj Županje i u Vučedolu pokraj Vukovara. Uz to se bavio muzeologijom te je postavio mnoge muzejske zbirke u Vukovaru, Iloku i Petrovcima. Uredio je zbornik Simpozij neolit i eneolit u Slavoniji s Dionizijem Švageljom, a katalog Nobelovac Lavoslav Ružička sam. Pisao je i arheološke radove o lokalitetima na području Vukovara (Ogledi, 1969.), keltskom ratničkom grobu s Vučedola (Godišnjak Matice hrvatske Vinkovci, 1970.), rekognosciranju trase rimskog puta Tovarnik-Osijek (Arheološki pregled, 1977.). Uz to je pisao i radove iz lokalne povijesti medicine te priloge o poznavanju povijesti zdravstvenih prilika u Vukovaru tijekom XIII. stoljeća. O epidemijama u Hrvatskoj i Slavoniji prema zapisnicima Hrvatskog sabora pisao je s Renatom Peroš, a pisao je i priloge za povijest prve bolnice u Vukovaru.

Umro je u Vukovaru 22. prosinca 1986. godine.

Ivana Andrić Penava