Društvo hrvatskih književnika, Ogranak slavonsko-baranjsko-srijemski i Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata iz Subotice priredili su 6. Dane Antuna Gustava Matoša (Tovarnik-Beograd-Plavna-Zagreb) od 8. do 13. lipnja 2022. Pokrovitelj manifestacije je Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske.
Otvorenje manifestacije u Tovarniku
Uoči programa svečanog otvaranja manifestacije, 8. lipnja, predstavnici organizatora i pokrovitelja položili su vijence kod biste Antuna Gustava Matoša koja se nalazi ispred Osnovne škole Antuna Gustava Matoša u Tovarniku. Među uzvanicima bili su i hrvatski književnici i književnice, članovi Društva hrvatskih književnika: Goran Rem, Vlasta Markasović, Joso Živković, Mirko Ćurić, Mirko Kopunović i Tomislav Žigmanov. Okupljenima ispred Matoševe biste obratila se ravnateljica Osnovne škola Antuna Gustava Matoša Tovarnik Ljiljana Bandić, a učenice škole su nadahnuto govorile stihove Matoševe pjesme „Nokturno“.
Program je nastavljen u Vili Tovarnik, a vodio ga je predsjednik Ogranka DHK slavonsko-baranjsko-srijemskoga i dopredsjednik DHK-a Mirko Ćurić. On je tom prigodom pozdravio nazočne u ime ministrice kulture i medija Nine Obuljen Koržinek koja nije bila u mogućnosti nazočiti programu. Osim Ministarstva kulture i medija pokrovitelji manifestacije su Županija vukovarsko-srijemska, Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske i Općina Tovarnik, pa im je Mirko Ćurić zahvalio u ime suorganizatora.
Ćurić je posebice pozdravio učenike i učenice Osnovne škole Antuna Gustava Matoša i ravnateljicu Ljiljanu Bandić te polaznike i polaznice Dječjeg vrtića Tovarnik i ravnateljicu Nadu Grgić, koji su priredili program za ovogodišnju manifestaciju. Najavio je kako se već pripremaju programi za obilježavanje 150. obljetnice Matoševa rođenja, velike obljetnice za hrvatsku književnost i kulturu općenito.
U ime župana vukovarsko-srijemskoga nazočne je pozdravio pročelnik Upravnog odjela za zdravstvo i socijalnu skrb Mario Adamović, inače Tovarničanin. Programu je nazočio i pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu Andrija Matić. U ime suorganizatora manifestacije iz Republike Srbije: Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata iz Subotice, Hrvatskog kulturno-umjetničko-prosvjetnog društva „Matoš“ iz Plavne te Fondacije Antuna Gustava Matoša iz Beograda, nazočnima se obratio Tomislav Žigmanov, ističući važnost Antuna Gustava Matoša, Bunjevca podrijetlom, za identitet Hrvata u Republici Srbiji. Najavio je kako će se iduće godine pokušati organizirati dio programa u Kaćmaru, u Mađarskoj, odakle potječe Matoševa obitelj. /prema: DHK/
Beogradski Matoševi dani
U Fondaciji Antuna Gustava Matoša u Beogradu 10. lipnja priređen je dio programa u sklopu 6. Dana Antuna Gustava Matoša.
Nakon pozdravnih riječi upraviteljice Zaklade Katice Naglić o Matoševim beogradskim danima, govorio je književnik i prevoditelj Petar Čudić, dotaknuvši se u svom izlaganju i drugih hrvatskih književnika kao što su Tin Ujević i Milan Milišić.
U sklopu programa predstavljena je knjiga Antuna Gustava Matoša Josipu Jurju I., kralju naših svih ideala objavljena u sunakladi DHK-a, Ogranak slavonsko-baranjsko-srijemski i ZKVH-a. U pitanju su izabrani Matoševi tekstovi o biskupu, političaru i meceni Josipu Jurju Strossmayeru. O knjizi su govorili njezin priređivač Mirko Ćurić i urednik Tomislav Žigmanov. Prikazan je i istoimeni kraći dokumentarni film koji prati ovu knjigu. Film je režirao i snimio Mihael Kelbas po scenariju Mirka Ćurića, Matoša je uprizorio Zlatko Filaković, a Matoševe tekstove govorio Darko Milas. Pozdravne riječi sudionicima manifestacije i gostima uputili su predstavnici Hrvatskog veleposlanstva u Beogradu, Hrvatskog nacionalnog vijeća u Republici Srbiji te Općine Tovarnik.
Program je vodila pjesnikinja Marija Brzić iz Surčina. Jazz glazbom večer su obogatili studenti Glazbene akademije Filip Sokač (saksofon) i Filip Rabar (kontrabas), dok je Matoševe pjesme kazivala studentica glume Ana Pogorelić.
Sveta misa za Matoša u Plavni
U crkvi sv. Jakova u Plavni, u nedjelju 12. lipnja služena je sveta misa za Antuna Gustava Matoša i njegovu obitelj koju je predvodio župnik Marinko Stantić, a propovijedao je župnik susjedne župe Vajske Goran Vilov. Propovjednik je vjernicima u kratkim crtama predočio neke od zanimljivosti iz života Matoša.
U ime Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata Katarina Čeliković je na koncu svete mise uputila zahvalu župniku Stantiću na organizaciji ovog zajedništva u Plavni, u kojoj je istoimena hrvatska udruga, te podsjetila prisutne na Matoševe korijene, koji se vide i u hodogramu ove manifestacije. Antunov djed Grgo, rođen u Kaćmaru, djelovao je kao učitelj i orguljaš u Plavni u kojoj se rodio njegov otac August. Antun se rodio u Tovarniku, a potom je s obitelji živio u Zagrebu. Tijekom kratka ali burna života, živio je i u Beogradu. Ona je rekla kako Plavna ima razloga biti ponosna na svoje velikane, te da će se uz bistu Josipa Andrića slično odužiti i Matošu iduće godine, o 150. obljetnici njegova rođenja. Vjernike je pozdravio i načelnik općine Tovarnik Anđelko Dobročinac koji je se sa suradnicama prisustvovao sv. misi i izrazio veliku radost što nas ime velikohg hrvatskog književnika povezuje. Na misi je bio i voditelj Sveučilišne knjižnice u Slavonskom Brodu Ivan Stipić sa suprugom. Ovom prigodom župnicima te udruzi Matoš darovani su primjerci knjige Josipu Jurju I., kralju naših svih ideala.
Završnica u Matoševom Zagrebu
Na dan rođenja Antuna Gustava Matoša. 13. lipnja na zagrebačkom groblju Mirogoj izaslanstvo Društva hrvatskih književnika velikom je kolegi položilo cvijeće na mirogojskom počivalištu. „Počivaj spokojno, a djela ti neka budu nespokojna i žive i dalje“, rekao je predsjednik Zlatko Krilić. Potom je nastavljena dobra tradicija predstavljanja svježe objavljenih dobrih knjiga: priređivač Mirko Ćurić i urednik Tomislav Žigmanov govorili su o izuzetno zanimljivom izboru Matoševih tekstova Josipu Jurju I., kralju naših svih ideala. Posve nesvakidašnja knjiga koja komunicira s epohom, ocjenjuje Tomislav Žigmanov. I u današnje vrijeme vrlo moderna, jer analizira Matošev odnos prema biskupu Josipu Jurju Strossmayeru. Iako starčevićanac i vrlo kritičan i svoj, AGM bez servilnosti, stilistički teško usporedivo i s čime, literarno se divi Strossmayeru, uznoseći najvećega kulturnog mecenu u našoj povijesti – prisjećam se koliko je na različite načine podržavao primjerice Mariju Jurić Zagorku, kao novinarku i književnicu – a koji mu, unatoč molbama i teškome životu, nikad nije pomogao.
Glazbeno su na Matoša podsjetili Đakovčanka Zrinka Posavec i gitarist Mario Igrec. /Božica Brkan/
Foto: Hrvatska riječ, ZKVH, B. Brkan
