Poznati hrvatski nakladnik, publicist i novinar Zvonimir Despot objavio prilog u svojoj redovitoj rubrici u nedjeljnom izdanju hrvatskom dnevniku „Večernji list“ podulji tekst o novoj inačici internetskoj stranici Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata. Uz dopust gospodina Despota isti prenosimo i na našoj internetskoj stranici.
Hrvatska manjina u Srbiji najbrojnija je i najjača u Vojvodini. To je mala zajednica. Prema popisu stanovništva iz 1961. godine, u Vojvodini je živio 145.341 građanin hrvatske nacionalnosti, a u Srbiji 196.409. Popis stanovništva iz 1991. godine kaže da je u Srbiji živjelo 105.406 Hrvata, od čega najviše, 74.808, u Vojvodini. Prema popisu iz 2011. godine, broj Hrvata u Srbiji pao je na 57.900, a od toga ih je u Vojvodini živjelo 47.033.
Prvi čovjek vojvođanskih Hrvata Tomislav Žigmanov, koji je na nedavnim parlamentarnim izborima dobio mjesto u srbijanskoj Skupštini, svojedobno je ovako komentirao te podatke: „Usporedimo li i letimično ovdje iznesene podatke, vidjet ćemo da je u posljednjih pet popisnih ciklusa broj Hrvata u Srbiji smanjen za dvije trećine. Osim što je to posljedica vođenja aktivnih i dugotrajnih asimilacijskih politika, to mu je pridonijelo i protjerivanje Hrvata početkom i sredinom devedesetih 20. stoljeća. Po neslužbenim procjenama, Vojvodinu i Srbiju moralo je napustiti oko 40 tisuća Hrvata. Najteže povrede i masovnije kršenje temeljnih ljudskih prava koje su pretrpjeli vojvođanski Hrvati, napose u Srijemu, vremenski se situira u dva razdoblja – prvo je bilo od 1990. do 1992., na početku Domovinskog rata, a drugo 1995. nakon operacije Oluja.“
Kada se govori o tom vremenu, najpoznatije su sudbine Hrvata iz Hrtkovaca i Kukujevaca, ali sličnu sudbinu doživljavali su i građani hrvatske nacionalnosti širom Vojvodine i Srbije. Žigmanov kaže da gotovo nema mjesta u Srijemu u kojemu je bilo Hrvata a da nisu bili prisiljavani na odlazak i protjerani. Bez obzira na sve ovo, hrvatska zajednica u Vojvodini izuzetno je aktivna! Da je tome tako, svjedoči njezina najnovija inicijativa, a to je redizajnirana i obogaćena internetska stranica Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata (www.zkvh.org.rs) koja svjedoči o bogatoj kulturi i povijesti, ali i sadašnjosti tamošnjih Hrvata.
Stoga su zaslužili da se njihova internetska stranica, i uopće djelatnost Zavoda, i ovdje izreklamira, i da je čitatelji ove kolumne posjete i pročitaju što na njoj ima, da doznaju mnoge zanimljive i malo poznate podatke o vojvođanskim Hrvatima, jer je stranica doista prebogata sadržajem, ali i vuzuelno primamljiva! Za početak valja napomenuti da je Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata prva profesionalna ustanova u kulturi vojvođanskih Hrvata koja je osnovana Odlukom Skupštine Autonomne pokrajine Vojvodine od 10. ožujka 2008. godine i Odlukom Nacionalnog vijeća hrvatske nacionalne manjine od 29. ožujka 2008. godine, radi očuvanja, unapređenja i razvoja kulture hrvatske manjinske zajednice u Vojvodini. A na spomenutoj internetskoj stranici, glavne kategorije, osim informacija o Zavodu, su: „Aktualnosti“, „Izdavaštvo“, „Digitalizirana baština“, „Hrvati u Srbiji“, „Kulturna scena“ i „Kulturna baština“. Sve što je bilo objavljeno na dosadašnjoj stranici nalazi se i na ovoj obnovljenoj, ali ona sada ima i niz novih sadržaja, koji će pomoći svima koji žele upoznati Hrvate u sadašnjosti, ali i prošlosti.
Kako čitamo na stranici, tako u kategoriji izdavaštva nalazimo veliki broj naslova ZKVH-a i drugih nakladnika, ali i popis književnih nagrada ZKVH-a, a planira se i objava naslova u fondu zavičajne knjižnice „Biblioteka Croatica“. U ovoj su kategoriji sada dostupni i časopisi ZKVH-a u formatu za čitanje, a to znači da se mogu čitati do sada objavljeni brojevi „Godišnjaka“ za znanstvena istraživanja ZKVH-a i časopisa za književnost i umjetnost „Nova riječ“.
Nadalje, ZKVH na svojoj web stranici nudi u „Digitaliziranoj baštini“ iznimno važno arhivsko gradivo koje objavom postaje dostupno čitateljima i istraživačima, a sadrži knjige, periodiku, notnu građu i „Topoteku“ s brojnim fotografijama. Iako sadržajno bogata, stranica će se redovito ažurirati, dopunjavati i biti pravi kulturni vodič za sve posjetitelje.
U rubrici „Hrvati u Srbiji“ doznajemo detaljne informacije o povijesti Hrvata, o jeziku i znamenitim osobama, a nude nam se i zanimljivosti pod upitom – „Jeste li znali?“
Vrlo je važna rubrika „Kulturna scena“ u kojoj se nalazi popis hrvatskih udruga sa svim podacima, popis i opis kulturnih manifestacija te „Kulturna mapa“. I za kraj, rubrika „Kulturna baština“ mogla bi se smatrati i temeljem ove stranice jer sadrži tradicijsku kulturu (narodna nošnja, kuhinja, narodni običaji i stari zanati), nematerijalnu i materijalnu baštinu (sakralni objekti, etno kuće koji su također vidljivi i na „Kulturnoj mapi“).
Sve u svemu, velike pohvale za trud i angažman! Kako god mala bila, zajednica vojvođanskih Hrvata ima budućnost jer ima agilno vodstvo, donekle se mijenja i odnos srbijanskih vlasti u pozitivnom smislu, ali tu je i pomoć iz Republike Hrvatske. Jer oni to zaslužuju i njima treba dati svu moguću potporu!
