Biografski leksikon Hrvata istočnog Srijema predstavljen je 16. svibnja 2012. u Velikoj dvorani Hrvatske matice iseljenika u Zagrebu, u nazočnosti velikog broja poštovatelja pisane riječi. Nakon uvodne riječi Katarine Fuček, ravnateljice Hrvatske matice iseljenika, o Leksikonu su govorili dr. sc. Sanja Vulić, docentica na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu, ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata Tomislav Žigmanov, glavni urednik Biografskog leksikona Hrvata istočnog Srijema Eduard Hemar te član uredništva ovoga leksikona dr. sc. Vlatko Rukavina. Voditelj predstavljanja bio je izvršni urednik Leksikona Zlatko Žužić.
Eduard Hemar je podsjetio da je inicijativa za stvaranjem ovoga leksikona došla iz Zagreba 2008. godine iz Zajednice protjeranih Hrvata iz Srijema, Bačke i Banata, a projekt su u Vojvodini podržali Hrvatsko akademsko društvo i Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata iz Subotice, koji su financijski najviše pripomogli u objavi prvoga sveska ovog leksikona.
Dr. sc. Vlatko Rukavina pobrojao sve urednike i suradnike i ustvrdio da je prvi svezak obuhvatio oko 200 biografija osoba čija prezimena počinju slovima od A do F, a sadrži 212 stranica i bogat je fotografijama. On je naglasio kako će drugi svezak obuhvatiti slova od G do slova K i sadržavat će otprilike isto biografija kao i prvi svezak, a s obzirom da je projekt pokrenut od entuzijasta kojima to nije jedini i profesionalni poziv i temelji se na volonterskom radu suradnika, koji su i jedan dio troškova sami snosili, te zbog nesigurnosti financiranja ovakvog projekta, intenzitet izlaženja svezaka ovisit će o broju suradnika i osiguranim financijskim sredstvima.
Sanja Vulić je posebno naglasila dvije vrijednosti ovoga Leksikona: s jedne strane on daje objektivnu, neuljepšanu sliku sudbine srijemskih Hrvata, i to mnogih iz novije povijesti, izravno i bez prešućivanja, a s druge strane on će istodobno mnogim srijemskim Hrvatima, ali i onima koji to nisu, dati podatke o precima, o rođacima, o prijateljima ili znancima, zbog čega će ova knjiga mnogima biti izazov i poticaj".
Leksikon na 212 stranica ima obrađeno oko 200 natuknica od Abjanovića do Ernesta Furjakovića u kojima su obrađeni životopisi značajnih osoba iz prošlosti i sadašnjosti srijemskih Hrvata, kao i nehrvata koji su se radom istaknuli u istočnome Srijemu.
Među njima nalazimo znamenite ličnosti iz crkvenoga života, primjerice, đakovački i srijemski biskupi Antun Akšamović, Stjepan Bäuerlein i Nikola Đivović, te župnici Đakovačke i srijemske biskupije poput Josipa Bertića, Đure Buttnera i dr. te političkoga života, Ljudevit Auer, Matija Belić, Živko Bertić i dr. Iz svijeta sporta zastupljeni su, Emica i Srećko Banjan, braća Cvitan, Mato Dubravčić, Darko Dujmović i dr. vojnoga Siegfried Breuner, Marko i Pavao Čolić, Ivan, Josip i Martin Dedović, Ivan Dujmović, Franjo Filipović i dr. znanstvenoga, Josip Binički, članovi obitelji Czeisberger, Mirko Filajdić i dr,kao i društvenoga i kulturnoga života, Tugomir Alaupović, Frano Alfirević, Nikola Andrić, Milivoj Barbarić, Eugenija Barić, Smiljka Bencet-Jagarić, August Đarmati, Robert Frangeš Mihanović i dr. Uz biografije poznatih ljudi, leksikon sadrži i biografije tzv. običnih ljudi koji su svojim djelovanjem ostavili traga u sredini u kojoj su živjeli, kao što su primjerice, Đuro Balenović, Stjepan Bencetić, Aleksandar Brodski, Teodor Deodato, Pavel Figurovski i dr. No, uz povijesne osobe, u leksikonu se obrađuju i biografije suvremenika.
U ime HAD-a govorio Tomislav Žigmanov, koji je naglasio zadovoljstvo što je projekt nastao u sunakladništvu Libera editio d.o.o. iz Zagreba i Hrvatskog akademskog društva iz Subotice, jer su na taj način spojena dva mjesta i dvije države, te što su Srijemci smogli snage ući u ovu „avanturu", budući da su napisi o srijemskim Hrvatima podzastupljeni kada je riječ o napisima o vojvođanskim Hrvatima. On je izrazio mišljenje kako je prva vrijednost ovog Leksikona činjenica što se sada hrvatstvo Srijema, kada su u pitanju osobe, može promatrati kao cjelovit narodnosni, kulturni fenomen, čime srijemski Hrvati bolje upoznaju sebe, te ih neće moći više prešućivati. Zato će nacionalna slika Hrvata u Srijemu biti već s prvim sveskom, a pogotovu kada projekt bude završen, neusporedivo veća i kvalitetnija te će vojvođanski Hrvati ući u red velikih naroda, koji će vlastitu prošlost i sadašnjost moći na jedan leksikografski primjeren način predstaviti i sebi i drugima. Kao drugu vrijednost istaknuo je što se ovime znanstvena elita okuplja ne samo oko stola i tambura, nego i oko znanosti primjerenih sadržaja.
Na ovom vrijednom djelu je radilo 25 suradnika iz Srijema i iz Republike Hrvatske. Svezak je otisnut u Tiskari Točka iz Dugog Sela, Hrvatska, u nakladi od 750 primjeraka. Potporu izlasku prvog sveska ovoga Leksikona pružili su Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija Republike Hrvatske, Pokrajinsko tajništvo za obrazovanje, upravu i nacionalne zajednice, Novi Sad, Hrvatsko nacionalno vijeće, Subotica, Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata, Subotica i Gomolava d. d., Zagreb.
Tekst: Željka Lešić
Fotografije: Snježana Radoš
