Hrvati iz Subotice, Hrvati iz Pečuha i Osječani višegodišnju su kulturnu, znanstvenu i umjetničku suradnju stavili i na papir, potpisavši međunarodni ugovor između Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, Znanstvenog zavoda Hrvata u Mađarskoj, Umjetničke akademije iz Osijeka i Udruge Oksimoron.
Poučeni iskustvom ovogodišnjih natječaja, koje je raspisalo Ministarstvo kulture, a vezane uz projekte koji će se raspisivati u nadolazećem trogodišnjem razdoblju, bili su primorani svoje dosadašnje komunikacije s institucijama i akademijama u regiji u kojoj gravitiraju - Vojvodini, Mađarskoj i sjevernoj Bosni - kapitalizirati. Ovaj je ugovor još jedan od načina kapitaliziranja, nakon što je UAOS nedavno potpisao ugovor o suradnji s umjetničkom akademijom iz Novog Sada, ističe dekanica Helena Sablić Tomić, jedna od potpisnica ugovora.
„Radimo zajedničke projekte bliske svima pa mislimo da ćemo tako u budućim nastojanjima da izdignemo regionalni prostor u nacionalnom smislu adekvatnije aplicirati ne samo na Ministarstvo kulture, nego i na brojne europske fondove, kojima ih možemo predstaviti", kaže Sablić Tomić, uvjerena da ovo ne će biti samo potpis na papiru, nego i stvarna suradnja.
S njom se slaže i Stjepan Blažetin iz Pečuha, ističući da ta suradnja traje desetak godina, s izuzetkom nešto mlađe Umjetničke akademije.
„Nećemo prvo potpisati pa onda to popuniti sadržajem. Nadam se da će suradnja nakon ovog formalnog dijela biti još jača i bolja. Radi se o razmjeni autora koji će objavljivati u spomenutim središtima, ali i promocijama, zajedničkom knjigoizdavaštvu i brojnim drugim aktivnostima", napomenuo je Blažetin.
Četvrti je to ugovor o suradnji u području kulture, umjetnosti i znanosti, kaže ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata Tomislav Žigmanov.
„Ugovor smo potpisali kako bismo našu dosadašnju suradnju, koja je postojala bez nekog formalnog okvira, institucionalno razvili. Podrazumijeva se razmjena kulturnih sadržaja i umjetničkih ostvarenja i redovita međusobna komunikacija. To bi moglo kao ishod imati zajedničke kulturne programe, čime bi se moglo aplicirati spram donatora."
Potpisnik sa subotičke strane, Tomislav Žigmanov, tom je prigodom (16. svibnja 2012.) na Umjetničkoj akademiji predstavio i svoju novu knjigu studija i ogleda „Izazovi - sabiranja, sumjeravanja, tumačenja", koji se bave knjigom i književnošću Hrvata u Vojvodini od najranijih vremena do danas. Okupljaju se oko tematike književnih praksi, kaže autor, koje su postojale od konca XVII. st. pa do danas kada je u pitanju književna praksa, ali i okružje koje prati knjigu kao specifičan kulturni proizvod. U pitanju je i nakladništvo, časopisna produkcija, bibliografija, ali i sve ono što se odnosi na tumačenje književne prakse u povijesti i danas, te interpretacije dijela usmene književne baštine.
„Ne obrađujem na cjelovit način spomenutu tematiku, nego se dosljedno bavim fenomenom knjige i književnosti iz vizura izazova pred kojima se nalazi kultura Hrvata u Vojvodini. Književnost Hrvata ondje je često produkcijski i kvalitetno velika, ali još uvijek drugi elementi tog sustava, poput valorizacije i interpretacije u smislu kritičkoga sagledavanja onoga što se proizvodi - izostaju", kaže Žigmanov.
Tekstovi u knjizi neka su vrst napora da se u tom smislu učine neki pomaci. Ne krije zadovoljstvo što je knjiga o hrvatskoj književnosti u Vojvodini suobjavljena u Subotici, ali i u Osijeku i Pečuhu. Tako se na najbolji mogući način, smatra Tomislav Žigmanov, integriramo i postajemo dionicima hrvatske književnosti u cjelini.
Tekst: Narcisa Vekić i Siniša Jurić
Fotografije: Glas Slavonije
