Prosinac 2023. (kalendar hrvatskih institucija u Srbiji)
Baštinimo da traje naslov je tematskog zidnog i stolnog kalendara za 2023. godinu u čijoj izradi i objavi zajednički sudjeluju hrvatske profesionalne institucije i organizacije: Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata, NIU Hrvatska riječ i Hrvatsko nacionalno vijeće. Kalendar pod sloganom ŽIVA BAŠTINA – nematerijalna kulturna baština Hrvata u Srbiji na 12 listova predstavlja 22 elementa koji su dio velikog istoimenog projekta.
Priprema blagdanskog božićnog kruha božićnjaka
Božićnjak je vrsta božićnog kruha – kolača ukrašena raznim likovima i predmetima. Kod bunjevačkih Hrvata to je najsvečanija vrsta božićnih pletenih kolača. Počele su ga praviti salašarke kako bi u obitelji prikazale betlehemski prizor rođenja Isusa, koji nisu mogla vidjeti djeca ili stariji u udaljenoj crkvi.
Žene ga pripremaju na sam Badnjak, ujutro. Radi se od tijesta ukiselo, od bijelog brašna, jaja, kvasca i mlijeka s dodatkom šećera i malo soli. Slaže se od tri do četiri sloja istog tijesta: donji sloj je najveći, zatim slijedi manji i najmanji, okruženi pletenicom. Preko gornje lepinje stavi se križ prikrižak. Opisan je osnovi oblik božićnjaka, no postoje brojne varijante koje su izraz kreativnosti žena koje ih danas izrađuju. U tijesto se još utiskuje i novčić za sreću onomu koji ga nađe za blagovanja. Spretnije domaćice na božićnjak stavljaju figure od tijesta: Majka Božja i ponekad sveti Josip, mali Isus i 5 ružica (simboliziraju 5 Isusovih rana), sedam tica (simbol Svetih sakramenata ili darova Duha Svetoga te glavnih grijeha), zvijezda vodilja koju slijede tri kralja. Od ostalih ukrasa stavljaju figure volova, krava, ovčica, jaganjaca, ptičica, kokoši s pilićima i dr., te sunce, mjesec, zvjezdice i zvijezdu repaticu, a osim Svete obitelji i ljudske figure: Tri kralja, pastire (volar, svinjar i sl.) i dr. Ukrasi se izrađuju od tvrđeg beskvasnog tijesta tijekom cijelog adventa i u tome sudjeluju žene i djeca. Pravljenje figurica za božićnjak bila je prava radost u obitelji, naročito za djecu. U sredinu božićnjaka ponekad se utakne posebno ispečena božićna grana (božićno drvce). Tako oblikovan božićnjak premazuje se žumanjkom i stavlja se u pećnicu, odnosno tradicionalno u krušnu peć. Božićnjak nekad nije bio nakićen kao danas.
Božićnjak se na Badnji dan stavlja na pročelje stola na kojem ostaje tijekom božićnih blagdana sve do ručka na Novu godinu kada ga domaćin razlomi i dijeli članovima obitelji.
Osim žive obiteljske prakse pripreme božićnjaka, u organiziranu edukaciju se uključuju djeca u radionicama izrade figura i ukrašavanja božićnjaka. Izložbe božićnjaka je potaknuo Etnološki odjel „Blaško Rajić“ pri Katoličkom društvu „Ivan Antunović“ u Subotici 1997. godine, kojima su se pridružili Hrvatsko kulturno-prosvjetno društvo „Matija Gubec“ iz Tavankuta i Hrvatsko kulturno-umjetničko društvo „Vladimir Nazor“ iz Sombora . Božićnjaci nađu mjesto i u mjesnim crkvama. Prezentiraju se na manifestacijama Dani kruha, a jedan božićnjak poklonjen je i Svetom Ocu Papi u Vatikanu.
Autorica: Bojana Poljaković Popović
Ophod betlemaša u Srijemu
Običaj Betlemaša održava se i danas među Hrvatima u srijemskim mjestima Surčin, Golubinci, Novi Slankamen, Novi Banovci, Srijemska Mitrovica i Hrtkovci. Betlemaši izvode igrokaz o susretu triju kraljeva Gašpara, Melhiora (Melkior) i Baltazara s Irodom (Herod) kojega ispituju o novorođenom Mesiji. U Golubincima i u Novim Banovcima u ophodima sudjeluje još jedan, dede, a u Surčinu su dvojica dedaka (gdje više ne sudjeluju u igrokazu), koji kroz šalu skupljaju darove. U Srijemskoj Mitrovici je uz tri kralja četvrti lik Krampus. Na ulasku u kuću domaćina ponegdje pjevaju božićne pjesme: „Oj slavna betlemska ti si štalica“ najavljujući svoj dolazak zvonjavom klepetuše (u Surčinu) ili „Radujte se narodi“ (u Hrtkovcima). Na kraju čestitaju Badnjak i u Hrtkovcima otpjevaju nekoliko božićnih pjesama, a u Surčinu „Oj Betleme grade slavni“. Tekst igrokaza je u svim mjestima u osnovi isti. Ophod se sastoji od obilaska svih katoličkih kuća i završava odlaskom na polnoćku gdje također izvode igrokaz i na kraju čestitaju Božić vjernicima.
Betlemaši su mladići u dobi od 13 do 20 godina. Ponekad ide više grupa odjednom. Čast je ići u Betlemaše. Iz pojedinih obitelji iz svake generacije išao je barem jedan mladić.
Kraljevi su odjeveni u narodnu nošnju od bijelog domaćeg platna, sablje su im zataknute u opasač oko struka, nose kartonske kape na glavi, za svakoga kralja s drugačijim obilježjem. U Hrtkovcima su im nacrtani brkovi na licu, a u Surčinu im je dio ili cijelo lice obojeno crvenom bojom, a Melhiorovo crnom. Nose betlehemsku štalicu, drvenu kućicu s križem na vrhu, na čijem je pročelju iznad ulaza zvijezda repatica. U osvijetljenoj kućici se nalaze figurice: mali Isus, Marija, sv. Josip, tri kralja, i drugih betlehemskih likova. Betlemaši od domaćina dobivaju darove. Ova obilježja se prenose iz generacije u generaciju. Dedaci su nosili prevrnute kožuhe, imaju šubare na glavi i bradu napravljenu od vune ili kudjelje. Krampus u Srijemskoj Mitrovici je zagaravljenog lica, odjeven u crno, s lancima i vilama u rukama.
Autorica: Katica Naglić
Više o Nematerijalnoj kulturnoj baštini Hrvata u Srbiji ovdje: Katalog NKB Hrvata u Srbiji
