U Budimpešti je 3. siječnja 2012. predstavljena knjiga „Osam stoljeća hrvatsko-ugarske državne zajednice, s posebnim osvrtom na Hrvatsko-ugarsku nagodbu". Organizatori ovoga uspjelog predstavljanja bili su Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Budimpešti i Hrvatska manjinska samouprava V. okruga Budimpešte.

Pozdravljajući veliki broj nazočnih i uglednih predstavnika znanstvene zajednice, veleposlanik Republike Hrvatske u Mađarskoj mr. sc. Ivan Bandić naglasio je kako ovakva djela pridonose boljem razumijevanju dvaju susjednih naroda, budući da se ističu pozitivni primjeri iz njihove povijesti i ukazuje na obostrane koristi tijekom zajedničkog života u državnoj zajednici. To napose treba biti inspirativno, rekao je veleposlanik Bandić, iz vizura skorašnjeg ulaska Hrvatske u Europsku Uniju, koja djelomice počiva i na takvim načelima.

O djelu je prvo govorio prof. dr. sc. Attila Badó, pročelnik Instituta za poredbeno pravo Pravnog fakulteta u Segedinu, naglasivši također da je u knjizi predstavljena pravna povijest institucija zajedničke države „koja nije dio tradicionalnog znanja, to jest ono što nije prisutno u mađarskoj historiografiji. Stoga su ovakva djela važna za bolje upoznavanje susjeda i smanjivanje predrasuda".

Prof. dr. sc. Josip Vrbošić, redoviti profesor Pravnoga fakulteta u Osijeku, govoreći o pravnoj kulturi kao osnovi osmostoljetnoga hrvatsko-ugarskog zajedničkog života, ukazao je na to da se iz Hekine studije može iščitati da je u osnovi društvene stabilnosti ove državne zajednice bio, s jedne strane, „konzistentan i dugotrajući pravni sustav", a s druge da je na dugovječnost utjecao zajednički interes Hrvata i Mađara. Vrbošić je posebno istaknuo Hekin znanstveno-objektivni pristup, koji nije činjenicama pristupao selektivno, te da je sadržaje studije temeljio na svim relevantnim izvorima i literaturi.

Djelo je to iz pravne povijesti objavljeno 2010. godine uglednoga profesora segedinskog sveučilišta i aktivnoga člana hrvatske zajednice u tome gradu dr. sc. Ladislava Heke. Inače, riječ je o zajedničkom nakladničkom pothvatu vojvođanskih i Hrvata u Mađarskoj: kao sunakladnici knjige pojavljuju se Hrvatsko-mađarska kulturna udruga „András Dugonics" iz Segedina, te Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata i Hrvatsko akademsko društvo iz Subotice. Predsjednik HAD-a dr.s c. Slaven Bačić i ravnatelj Zavoda Tomislav Žigmanov nazočili su i ovome predstavljanju. Do sada je ovo izvanredno djelo bilo predstavljeno u Subotici i Segedinu, o čemu je uredno izvijestila i „Hrvatska riječ".

Pročelnik Odsjeka za kroatistiku-slavistiku Instituta za slavistiku Filozofskog fakulteta u Pečuhu doc. dr. sc. Dinko Šokčević je naglasio kako je cilj Hekine studije da približi javnosti u Mađarskoj hrvatsku kulturu i povijest s akcentom na međusobna prožimanja. Istina, u knjizi autor, rekao je Šokčević, nije zaobilazio ni „škakljiva" pitanja, to jest pisao je i o sukobima, kao što je na primjer proljeće 1848. i svrstavanje Hrvatske na stranu bečkog dvora. Pa ipak, njih Heka nije predimenzionirao, budući da je državna zajednica ostavila više pozitivnih i dubokih tragova, napose u razvoju moderne hrvatske države između 1869. i 1918.

„U knjizi sam pokušao dati komparativnu analizu i prikaz državne zajednice kroz osam stoljeća Hrvatske i Ugarske, i to kako je vide Mađari i s druge strane Hrvati. Metodom pravne povijesti sačinio sam komparaciju instituta, kao što su sabor, županije, kralj, i u njima nastojao pronaći zajedničke sastavnice, sa svim sličnostima i međusobnim razlikama" rekao je dr. Heka.

„Nastojao sam, u prvome redu, hrvatsko čitateljstvo upoznati s time kakve su refleksije u mađarskoj povijesti o toj zajedničkoj ustavnosti, državnosti i parlamentarizmu dvaju naroda. Naravno, govorio sam i o prijeporima, koji se najviše tiču statusa jezika, zatim pitanja građanstva protestanata, statusa grada Rijeke, pripadnosti gornje Slavonije i jedinog hrvatsko-ugarskog ratnog sukoba iz 1848. godine. Jedan dio ovih problema riješen je Hrvatsko-ugarskom nagodbom 1868. godine, kojom su Hrvati dobili priznanje da su politički narod, potpunu samostalnost državne uprave i sudstva, te pravo na korištenje hrvatskim jezikom u ugarskom Saboru", rekao je među ostalim dr. Heka o knjizi.