U prosincu 2021. godine završeno je skeniranje i objavljivanje Glasa ravnice – glasila Demokratskoga saveza Hrvata u Vojvodini iz Subotice, prvog svjetovnog lista na hrvatskom jeziku u Vojvodini nakon 1956. godine, na internetskoj stranici Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, objavila je ustanova. Ovo glasilo dostupno je javnosti na mrežnim stranicama http://zkvh.org.rs/index.php/digitalizacija, te se može slobodno koristiti.
I ovaj naslov digitaliziran je u okviru projekta Digitalizacija arhivske, knjižnične i muzejske građe Hrvata u Vojvodini i izgradnja digitalne zbirke. Objavljeno je 153 brojeva i 3 izvanredna broja posvećena izborima. Projekt digitalizacije odvija se uz potporu Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske.
Glas ravnice, glasilo Demokratskoga saveza Hrvata u Vojvodini počeo je izlaziti u kolovozu 1990., ubrzo nakon osnutka DSHV-a, koji je pretežito i bio njegov nakladnik. Tijekom postojanja mijenjala se uređivačka politika: u početku je bio informativno glasilo otvorenoga uređivačkoga koncepta, od sredine 1994. najveći je dio sadržaja bio posvećen praćenju aktivnosti DSHV-a na cijelom teritoriju Vojvodine, od 2007. ponovno je otvoreno glasilo, kojem su u fokusu praćenje stranačkih aktivnosti te provođenje proklamiranih manjinskih prava.
Iako je nominalno mjesečnik, nije uvijek izlazio redovito, osobito u razdoblju 2000.-2006. Osim redovitih, izašlo je i nekoliko nenumeriranih izvanrednih brojeva, obično pred obljetnice stranke ili izbore. Najčešće je izlazio na 16 ili 24 stranice, iako je broj stranica varirao od 4 do 28. Često je mijenjao grafički izgled, a i upravljanje i uređivanje listom ostvarivalo se u različitim aranžmanima: od uredničkoga savjeta na početku, zatim s ravnateljem lista, do samo jedne osobe u funkciji urednika, a nekoliko je brojeva objavljeno bez urednika. Uredici su bili Ivan Poljaković, Branko Melvinger, Vesna Kljajić, Lidija Molzer, Petar Kuntić, Đorđe Čović, Dragan Jurakić i Vojislav Sekelj. U listu su surađivali najistaknutiji intelektualci vojvođanskih Hrvata (Juraj Lončarević, Lazar Merković, Vojislav Sekelj, Tome Vereš, Bela Gabrić...), a svoje novinarske uratke u njemu su počeli objavljivati mnogi koji su poslije postali važni protagonisti hrvatskoga novinstva i kulture u Vojvodini (Zlatko Romić, Robert Čoban, Goran Rotim, Petar Vuković, Slaven Bačić, Tomislav Žigmanov...).
Napisi u Glasu ravnice od velike su važnosti za mjesnu povijest Hrvata u Vojvodini na kraju XX. st., osobito brojevi iz prve polovine 1990-ih, i to ne samo za povijest političkoga artikuliranja interesa zajednice nego i za njezinu kulturu i uopće društveni život. U listu su uredno zabilježeni mnogobrojni oblici kršenja ljudskih i manjinskih prava Hrvata u Vojvodini, u čemu se posebno ističu napisi srijemskoga svećenika Marka Kljajića. (Prema: Leksikon podunavskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca, G, br. 8, 2008.)
Podsjetimo, ZKVH je ranije u sklopu istoga projekta digitalizirao brojne periodične publikacije ovdašnjih Hrvata poput Bunjevačkih i šokačkih novina, Bunjevačke i šokačke vile, Subotičke Danice, Zvonika, Subotičkog športskog lista...
Izvor: Hrvatska riječ