Predstavljanjem drugog broja Godišnjaka za znanstvena istraživanja u Klubu Augusta Šenoe u Pečuhu, 28. veljače, nastavljena je međunarodna znanstvena suradnja između Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata i Znanstvenog zavoda Hrvata u Mađarskoj.
Ugovorom koji je početkom ove godine potpisan između dvaju zavoda predviđena je suradnja, od razmjene časopisa i knjiga, preko uzajamnog objavljivanja radova u publikacijama, razmjene znanstvenika i sudioništva na znanstvenim konferencijama, do stručne pomoći oko realizacije znanstvenih istraživanja. Riječ je o suradnji koja se temelji na zajedničkim potrebama proučavanja povijesti i sadašnjosti Hrvata u Mađarskoj i Srbiji, prije svega, u područjima društvenog života koja su od značaja za njihov nacionalni identitet, a koja je ovom prigodom nastavljena. U tom smislu, na književnoj je tribini najavljena i skora subotička promocija izdanja iz naklade Znanstvenog zavoda Hrvata u Mađarskoj.
Ravnatelj Znanstvenog zavoda Hrvata u Mađarskoj mr. sc. Stjepan Blažetin predstavio je nakladnički rad ZKVH-a te je, među ostalim, istaknuo članak dr. sc. Roberta Skenderovića u kojemu se iznose nalazi novijih povijesnih istraživanja koji otkrivaju važne detalje o smjerovima i uzrocima migracija u XVII. i XVIII. stoljeću, a koji su značajni za razumijevanje etnogeneze i nacionalnog identiteta bunjevačkih Hrvata, kako u Vojvodini, tako i u Mađarskoj.
„Racionalni uvid u stanje stvari okvir je razrješavanja problema s kojima se suočavaju Hrvati u Vojvodini", istaknuo je ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata Tomislav Žigmanov, predstavljajući Godišnjak. Kao primjer jednoga takvog sagledavanja, koje se temelji na znanstvenom pristupu i ima cilj olakšati rješavanje konkretnih problema, naveo je analizu javne uporabe hrvatskog jezika u Vojvodini, dr. sc. Petra Vukovića, docenta na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. U ovom je članku na temelju provedene analize uporabe hrvatskoga jezika u javnim domenama dr. sc. Vuković izveo zaključke koji mogu poslužiti kao smjernice za buduću skrb o hrvatskome jeziku kao manjinskom jeziku u Vojvodini.
„Mjesna povijest i sadašnjost vojvođanskih Hrvata 'vapi' za cjelovitijim pristupom, te smo oslanjajući se na uspostavljenu suradnju s mlađim znanstvenicima na projektu 'Leksikona podunavskih Hrvata - Bunjevaca i Šokaca', osnažili komunikaciju s njima i u kreativnoj suradnji osigurali 12 radova koji za glavnu temu imaju neke od aspekata društvenoga života Hrvata u Vojvodini", kazao je Žigmanov.
Na koncu, najavljujući treći broj Godišnjaka, ravnatelj ZKVH-a je najavio i skoru mogućnost preuzimanja radova objavljenih u zborniku s internetskih stranica, kako bi se olakšao pristup temama koje obrađuju tematiku društvenog života Hrvata, kako u Srbiji, tako i u Mađarskoj, a o kojoj se u javnosti malo zna.
Tekst: Jasminka Dulić
Fotografije: Ljiljana Dulić Mészáros
