Hrvatski institut za povijest - Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje iz Slavonskog Broda i Gradska knjižnica iz Slavonskog Broda bili su domaćini predstavljanja „Godišnjaka za znanstvena istraživanja" i djelatnosti Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, koje je održano 5. lipnja 2012. godine u Gradskoj knjižnici u Slavonskom Brodu. „Godišnjak" su predstavili: dr. sc. Stanko Andrić i dr. sc. Robert Skenderović iz Hrvatskog instituta za povijest, Podružnica Slavonski Brod, i Tomislav Žigmanov, glavni urednik „Godišnjaka" i ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata.
„Prekogranični Hrvati imaju određene vlastite bogate kulturne tradicije, pa i znanstvene tradicije i resurse. Oni, dakle, nisu samo objekt našeg ili bilo čijeg drugog zanimanja nego i subjekt svojeg vlastitog upoznavanja, proučavanja i predstavljanja svijetu. Plod samostalnih nastojanja znanstvenih rasvjetljavanja povijesne sudbine i društvenih prilika je i 'Godišnjak za znanstvena istraživanja' Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata koji večeras predstavljamo", rekao je u uvodnom izlaganju Stanko Andrić, upoznajući publiku o tematu predstavljanja.
Govoreći o „Godišnjaku" Robert Skenderović je istaknuo da „već prva tri broja 'Godišnjaka' pokazuju kako ovaj časopis ima snažan potencijal. Od prvog broja u 'Godišnjaku' se kao autori radova pojavljuju ugledni znanstvenici iz Vojvodine (Srbije), Mađarske i Hrvatske, što pokazuje da je časopis popunio vrlo važan prostor znanstvenih interesa koji prelazi državne granice", te je dodao:
„Vjerojatno najvažniji dio trećeg broja 'Godišnjaka' predstavlja poglavlje 'Dokumenti' u kojem je objavljen prijevod 'Drugog mišljenja Mađarske akademije znanosti o inicijativi za priznavanje Bunjevaca kao posebne etničko-nacionalne manjine u Mađarskoj' i rad 'O Bunjevcima u Mađarskoj (stručna rekapitulacija)'. Radi se o dokumentima koji su imali ključnu ulogu u izjašnjavanju mađarskog parlamenta o pitanju etničke pripadnosti Bunjevaca i koji su znanstveno potvrdili njihovu pripadnost hrvatskom narodu. Stručno mišljenje nastalo je zbog toga što je mađarski parlament 2010. godine zaprimio zahtjev za proglašenje Bunjevaca posebnom manjinskom zajednicom, iniciran od grupe mađarskih Bunjevaca koje podržavaju neke srbijanske institucije. Dokumente mišljenja je izradila Mađarska akademija znanosti, a na temelju njihovih zaključaka mađarska je Vlada na sjednici održanoj 23. veljače 2011. donijela odluku da ne podupire priznavanje Bunjevaca kao samostalne narodne skupine. Ista odluka izglasana je i u mađarskom parlamentu 16. svibnja 2011. velikom većinom glasova (258 za, 21 protiv, 41 uzdržanih). Mišljenje Mađarske akademije znanosti, kao i odluke mađarske vlade i mađarskog parlamenta predstavljaju značajnu međunarodnu potvrdu nastojanja bačkih Hrvata koji već desetljećima upozoravaju da je stvaranje 'bunjevačke nacije' projekt usmjeren protiv opstanka bunjevačkih Hrvata u Bačkoj i da je odvajanje Bunjevaca od hrvatskog nacionalnog korpusa moguće jedino falsificiranjem povijesti", ustvrdio je Skenderović.
Tomislav Žigmanov je, ukazujući na povijest nastojanja Hrvata u Vojvodini u području znanosti, istaknuo kako je jedna od izravnih posljedica rada na „Leksikonu podunavskih Hrvata - Bunjevaca i Šokaca" bila i naglo povećanje interesa za povijest bačkih Hrvata, napose kod jednog broja mlađih istraživača (Mario Bara, Robert Skenderović, Petar Vuković i dr.). S druge strane, dodao je Žigmanov, u posljednjih desetak godina postojao je relativno stalni znanstveni interes za teme ovdašnjih Hrvata od strane starijih znanstvenika koji su od ranije očitovali takav interes, a koji žive i rade u Hrvatskoj (prije svih Ante Sekulić, Franjo Emanuel Hoško i Milana Černelić). Kako rezultati njihova istraživanja uvelike nisu bili dostupni onima o kojima su pisali - Hrvatima u Vojvodini, Zavod je odlučio poraditi na njihovu programskom okupljanju te sustavnom predstavljanju rezultata tih znanstvenih istraživanja s ciljem da se unaprijedi i obogati slika i znanje o svojoj vlastitosti, ali i slika koju o Hrvatima u Vojvodini imaju drugi, a koja je često puta pojednostavljena, iskrivljena i netočna. Radnje objavljene u „Godišnjaku" pripadaju različitim društvenim i humanističkim znanostima, a odnose se na identitetske sastavnice Hrvata u Vojvodini, bilo da su situirane u povijest, bilo u sadašnjost. Također, Zavod nastoji planski raditi na socijalizaciji i afirmaciji mlađih znanstvenika, napose onih koji žive i rade u Vojvodini.
Tekst i fotografije: Mirko Kopunović
