U segedinskoj je Gradskoj knjižnici 8. lipnja 2012. godine predstavljen Zbornik radova sa znanstveno-stručnih skupova održanih u Subotici od 2006. do 2010. u okviru Dana Balinta Vujkova - dana hrvatske riječi i knjige. Domaćini i inicijatori predstavljanja bili su članovi Hrvatsko-mađarske kulturne udruge „András Dugonics", koju je utemeljila Hrvatska manjinska samouprava iz Segedina.
Predsjednik Hrvatske samouprave Segedina Dušan Marjanović je, pozdravljajući goste, istaknuo važnost ovakvog oblika suradnje, predstavljanja knjiga i osoba koje povezuju države i ljude. Domaćini su prigodnim programom upoznali publiku s Balintom Vujkovim, te njegovim pripovijetkama.
Predsjednica Organizacijskoga odbora Dana Balinta Vujkova i djelatnica Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata Katarina Čeliković u kratkim je crtama prikazala desetogodišnju manifestaciju posvećenu najvećem sakupljaču i zapisivaču usmene narodne književnosti Balintu Vujkovu, kao i knjišku produkciju koja je plod spomenutih Dana Balinta Vujkova. Posebno se osvrnula na dvije Vujkovljeve knjige koje sadrže oko tristo pripovjedaka Hrvata u Mađarskoj, Cvjetovi mećave i Zlatni prag, a koje je su ispričali kazivači iz Salante, Tukulje, Bikića, Gornjeg Svetog Ivana, Katolja, Aljmaša, Santova, Dušnoka, Andzabega, Umoka, Kaćmara, Pogana, Birjana, Baje, Baćina, Gornjih Martinaca, Udvara, Sukida, Umoka, Čavolja, Vancage, Šaroša, Kukinja, Mohača, Hrvatske Kemlje, Velikog Kozara, Olasa, Bizonje, Gare, Novog Sela, Starina, Minjoroda, Vedešina, Potonje... U zaključku je istaknula kako je ovo prvi puta da se Vujkovljevo djelo predstavlja u Segedinu i izrazila nadu „da ćemo se ove godine, u stoljetnici Vujkovljeva rođenja, pozabaviti i ovim pripovijetkama na stručan način, u čemu se nadamo pomoći Hrvata iz Mađarske".
Priređivačica Zbornika, Katarina Čeliković darovala je segedinskoj knjižnici dva Zbornika radova te druga izdanja Hrvatske čitaonice kako bi se i tamošnji čitatelji upoznali s bogatom zaostavštinom Balinta Vujkova, najvećeg sakupljača i zapisivača usmene narodne književnosti Hrvata u Vojvodini, ali i u cijelom Podunavlju.
Sadržaj drugoga Zbornika radova s Dana Balinta Vujkova, održanih od 2006. do 2009., predstavio je prof. Vladan Čutura rekavši kako se u njemu nalaze radovi sa istoimene manifestacije od petih do devetih Dana.
„Znanstveni je skup mjesto godišnjeg susreta hrvatskih istraživača i znanstvenika iz nekoliko podunavskih zemalja (Austrija, Mađarska, Hrvatska i Srbija), kojima su u fokusu znanstvenog interesa različiti aspekti književnoga života i književna povijest podunavskih Hrvata, shodno tomu i u ovom Zborniku čitamo radove autora iz spomenutih četiriju država, tako da je i vrlo bitna značajka ovog Zbornika ‒ njegov međunarodni karakter od samog početka".
U njemu su (okvirno rečeno) dvije glavne teme kojima su se autori, sudionici skupa bavili, prva je tematizacija sakupljačkoga i književno-autorskog rada Balinta Vujkova u svim njegovim aspektima, a druga je bila zadana od strane organizatora (lirika, drama, književna periodika, narodna književnost idr.). Napomenuvši kako su iz Mađarske u stručnom skupu sudjelovali i svojim radovima zastupljeni u drugom Zborniku Stjepan Blažetin, Đuro Franković i Katja Bakija, Čutura je zaključio kako će „ovim drugim, kao i prvim zbornikom, Dani Balinta Vujkova, ostati trajno dokumentirani, a radovi sa skupova dostupni široj čitateljskoj javnosti".
Ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata iz Subotice Tomislav Žigmanov, zadovoljan što se uspostavlja suradnja s Hrvatima u Segedinu na književnom planu, podsjetio je na položaj hrvatske zajednice u Vojvodini gdje do nedavno nije postojala niti jedna profesionalna kulturna institucija. Stoga su pothvati Hrvatske čitaonice, „kada imamo u vidu ozbiljno, sustavno bavljenje književnošću na interdisciplinarni način, više nego vrijedni. Napose treba imati u vidu rad u okviru Dana Balinta Vujkova na valorizaciji kako književne baštine tako i suvremene književne produkcije. To je, naime, dio književnosti Hrvata u Vojvodini koji je najmanje razvijen, a naporima Hrvatske čitaonice on se uspješno uspostavlja i razvija, čega je dokaz i Zbornik koji se danas predstavlja."
Predstavljanju u segedinskoj Gradskoj knjižnici, među ostalima, nazočile su Ljiljana Pancirov, generalna konzulica Republike Hrvatske u Pečuhu i Silvija Malnar, savjetnica u Veleposlanstvu Republike Hrvatske u Budimpešti.
„Naša ljubav je velika i trajna i prema najskromnijem duhovnom blagu koje smo uspjeli spasiti iz bure minulih stoljeća" zapisao je Balint Vujkov u svom obimnom predgovoru u knjizi Cvjetovi mećave, u kojoj su objavljene hrvatske narodne pripovijetke iz Mađarske, Rumunjske, Austrije i (tadašnje) Čehoslovačke.
„Čovjek je samo dotle samosvojna ličnost dok poznaje svoj jezik. Zdanja nestaju u ruševinama, živa bića se pretvaraju u prah, godina odnosi plodove unepovrat - jedino riječ ostaje, prenosi se s pokoljenja na pokoljenje snagom neuništivog spomenika, njen iskonski bitak odolijeva svim strujama dotrajavanja, reinkarnirajući se novim rezonancama, sjajem, treperenjem i ozvučenjem nazočnih epoha i sredina. Taj vječiti spomenik narod kleše i u obliku pripovijetke kao jednom od oplemenjenih skladova" (Cvjetovi mećave).
Tekst: Vladan Čutura
