Na XIX. sajmu knjige u Puli pod nazivom „Sa(n)jam knjige u Istri“, koji se održavao od 5. do 15. prosinca 2013. godine kao „festival knjiga i autora“, posebno su predstavljene tri programske cjeline: ruski program („Izlet u Rusiju“), vojvođanski program („Vojvodina - regija u regionu“) i program „Socijalizam na klupi“, u kojem se prezentirane kulturološke i povijesne interpretacije jugoslavenskog i postjugoslavenskih društava.
U sklopu programa „Vojvodina - regija u regionu“ organiziran je i okrugli stol „Sve vojvođanske književnosti“, gdje se razgovaralo o književnim prilikama u nacionalno mješovitom vojvođanskom društvu. Uz petoricu predstavnika srpske i mađarske književnosti sudjelovao je i hrvatski književnik i publicist iz Subotice Tomislav Žigmanov, ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata. Njegovo sudjelovanje na tom okruglom stolu ujedno je prvi nastup predstavnika književnosti i kulture Hrvata Vojvodine na Sajmu knjiga u Puli.
U svom izlaganju Žigmanov je, između ostaloga, kazao kako Hrvati Vojvodine u svom društvenom razvoju u novijoj povijesti kao nacionalna zajednica nisu ostvarili čvršći kontinuitet, pa je i hrvatska književnost u Vojvodini obilježena krhkim kontinuitetom; jer književni razvoj ne ovisi samo o pojedincima - umjetnicima riječi, već i o brojnosti nacionalne skupine, razvijenosti njenih matičnih institucija, njenoj političkoj i financijskoj moći.
U zadnjih dvadesetak godina broj vojvođanskih Hrvata gotovo je prepolovljen: iselilo ih se 35 tisuća, a na djedovskom ognjištu ostalo ih je oko 47 tisuća. Usto, prisutno je i pomanjkanje empatije i podrške iz Hrvatske, rekao je Žigmanov. U ovom trenutku vojvođanski Hrvati imaju svoje nakladničke kuće i časopis „Nova riječ“, ali još uvijek nemaju vlastitu kazališnu kuću. Naglasio je kako unatoč prisutnim problemima treba prevladati „zavičajno domotužje“ i afirmirati suvremeno stajalište kritičke valorizacije književnog i kulturnog stvaralaštva vojvođanskih Hrvata.
Znakovito je da se i u izlaganjima i prosudbama ostalih sudionika okruglog stola ocrtavalo sumorno ozračje vojvođanske svakodnevne društvene i kulturne zbilje. Književnik László Végel, najistaknutiji pisac vojvođanskih Mađara, naveo je kako je s obzirom na tragično iskustvo masovnog raseljavanja i iseljavanja autohtonog stanovništva Vojvodine od Drugoga svjetskog rata do danas, te imajući u vidu druge društvene okolnosti, lakše pribjeći pisanju o imaginarnoj, nego o realnoj, zbiljskoj Vojvodini.
Program „Sve vojvođanske književnosti“ vodio je književnik Neven Ušumović a predstavljeni su još Vladimir Kopicl, László Végel, Mića Vujičić, Srđan V. Tešin, Srđan Srdić i Laslo Blašković. Nazočnima su predstavili dio vojvođanske bogate i osebujne književnosti.
Rečeno je da je zbog višejezične komponente Istra slična Vojvodini, jer je tu prisutno čak šest jezika, od srpskoga preko mađarskoga, rumunjskoga, hrvatskoga, rusinskoga i slovačkoga.
Program „Sve vojvođanske književnosti“ realiziran je na osnovi suradnje Istarske županije i AP Vojvodine, a organizirao ga je Zavod za kulturu Vojvodine u suradnji s Pokrajinskim tajništvom za kulturu i javno informiranje. Vojvođanska književna scena imala je i svoj izložbeni prostor na pulskom sajmu, na kojemu se, među ostalim, mogla upoznati i recentna književna produkcija Hrvata u Vojvodini. Naime, u okviru štanda Vojvodine posjetitelji su mogli vidjeti knjige u nakladi Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, NIU „Hrvatska riječ“, Hrvatskog akademskog društva, Hrvatske čitaonice i dr.
Na kraju tribine su se s Tomislavom Žigmanovim sastali u ime Organizacijskog odbora Rovinjskih književnih susreta Branimir Crljenko i Mario Sošić iz Rovinja i Ana Bedrina iz Pule. Tema je bila organizacija Rovinjskih susreta za 2014. godinu.
Tekst: Ana Bedrina
Fotografije: Glas Istre i HMI
