Nepostojanje izravne političke zastupljenosti manjina u srbijanskoj Skupštini, te neriješena zakonska regulativa uz očekivano potencijalno umanjenje ostvarivanja nacionalno–manjinskih prava, bile su glavne teme izlaganja predstavnika hrvatske zajednice iz Vojvodine na 18. međunarodnom znanstvenom skupu „Nacionalne manjine u demokratskim društvima“ održanom na Brijunima od 15. do 18. svibnja 2014. godine, u organizaciji Centra za međunarodne i sigurnosne studije Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, Zaklade Friedrich Ebert i Savjeta za nacionalne manjine Republike Hrvatske. Skup je otvorio profesor Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, ujedno i predstojnik Centra za međunarodne i sugurnosne studije dr. sc. Siniša Tatalović.
Program skupa obuhvatio je pet panela. Svaki od panela sadržao je tri referata nakon kojih je slijedila rasprava. U okviru referata obrađeni su i raspravljeni teorijski okviri unutar kojih se prava nacionalnih manjina mogu ostvariti, isto kao i praktični problemi s kojima se nacionalne manjine u demokratskim društvima susreću. Na skupu su posebno razmatrane teme: utjecaj članstva Republike Hrvatske u Europskoj uniji na prava nacionalnih manjina, utjecaj regionalne suradnje na zaštitu nacionalnih manjina u europskom prostoru, političko predstavljanje nacionalnih manjina u demokratskim državama, pravo nacionalnih manjina na službenu upotrebu jezika i pisma i ostvarivanje prava nacionalnih manjina na kulturnu autonomiju.
Referate su prezentirali sudionici iz Slovenije, Srbije i Hrvatske. Ugledni profesori, znanstvenici, predstavnici udruga, institucija, te zastupnici nacionalnih manjina u Hrvatskom saboru uvelike su pridonijeli da ovaj skup na kvalitetan način prikaže položaj u kojemu se nalaze nacionalne manjine. U raspravama na znanstvenom skupu aktivno je sudjelovalo i osam članova Savjeta za nacionalne manjine Republike Hrvatske.
Tomislav Žigmanov u ime Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata i Darko Sarić Lukendić u ime Hrvatskog nacionalnog vijeća, prezentirali su referat na temu „Politička reprezentacija manjina u Srbiji na primjeru Hrvata u Vojvodini“.
„Hrvatsku zajednicu u Srbiji karakterizira činjenica da postoje veliki nesporazumi po pitanju hrvatsko–srpskih odnosa. Oni su vrhunili tijekom devedesetih godina ratnim sukobom. Iz te činjenice proistječe cijeli niz problema. S druge strane, Srbija je posljednja ušla u proces demokratske tranzicije, i zbog toga se odvijao u prilično atipičnim uvjetima. Reforma zakonodavstva je bila kaotična. Segment koji se ticao manjinskih prava imao je jednu razvojnu crtu – zakoni koji se tiču obrazovanja, kulture ili pak informiranja, nisu uvažavali rješenja iz zakona o manjinama“, kaže prof. Žigmanov.
Zbog ovoga je dolazilo do proturječnosti, neusuglašenih rješenja, što se u praksi rješavalo putem ad hoc rješenja, slobodnih interpretacija ili ignoriranjem, poput slučaja s tiskanjem udžbenika za nastavu na hrvatskom jeziku, upozorava Žigmanov.
On podsjeća da Srbiju, kao državu u demokratskoj tranziciji, karakterizira kaotičnost u pogledu reforme zakonodavstva. Jedna od posljedica je i neusuglašenost Ustava s važećim Zakonom o nacionalnim vijećima nacionalnih manjina u Srbiji. Ustav Srbije naime, često ne uvažava dosegnuta ljudska i manjinska prava, osim u načelu. Zato imamo niz odredaba u raznim resornim zakonima koje se proglašavaju neustavnima, kaže Žigmanov.
„Još uvijek ne znamo kakve će biti posljedice toga. Vidjeli smo da je Statut Vojvodine usklađen s odlukama toga suda, a i zakon o ovlastima nacionalnih vijeća bit će dopunjen na način da će se uskladiti s odlukama Ustavnog suda. Vjerojatno je, postoje strahovi, da će se ići na umanjenje postojećih ovlasti i dosegnute razine kulturne autonomije. To će otvoriti cijeli niz političkih pitanja o problematici manjinskih prava u Srbiji.“
Usprkos navedenim problemima, hrvatska manjina u Srbiji nije najugroženija, podsjeća Žigmanov. Primjerice, Hrvati, ali i Srbi u Sloveniji uopće nisu priznati kao manjinske zajednice, dodaje.
Budući da su izlagači u svojim referatima obradili i teorijske i praktične aspekte pitanja nacionalnih manjina, sudionici skupa imali su prigodu napraviti komparativnu analizu gorućih problema s kojima se nacionalne manjine Jugoistočne Europe susreću. Također, sukladno teorijskoj podlozi koju su stekli slušajući predavanja uglednih profesora i znanstvenika, imali su priliku na kvalitetan način sudjelovati u raspravama koje su slijedile nakon prezentiranja referata.
U stankama između izlaganja referata sudionici skupa imali su prilike razmijeniti mišljenja i ponuditi jedni drugima savjete koje mogu primijeniti u rješavanju problema svoje nacionalne zajednice.
Kao jedan od glavnih zaključaka skupa može se uzeti tvrdnja kako ne postoji univerzalno rješenje pitanja položaja nacionalnih manjina. Svaka nacionalna zajednica ima svoje karakteristike koje ju čine drukčijom u odnosu na svaku drugu zajednicu. Jednako tako, većinsko stanovništvo kojeg je nacionalna manjina dio, razlikuje se po svojim karakteristikama i po načinu na koji se odnosi prema nacionalnim manjinama na svom teritoriju. Liberalne demokracije, iako slove za najbolji mogući politički poredak, još uvijek nemaju jedinstvenu politiku prema nacionalnim manjinama. Upravo je zbog toga ovaj skup od velikog značaja.
U skupu je sudjelovalo tridesetak sudionika iz Hrvatske, Slovenije, BiH i Srbije. Hrvati iz Vojvodine već su sudjelovali na ovome godišnjem skupu, među kojima i dr. sc. Jasminka Dulić.
Skup je održan pod visokim pokroviteljstvom predsjednika Republike Hrvatske Ive Josipovića.
Priređeno prema tekstovima Siniše Jurića i Nevene Balažević
Fotografija: www.nacionalne-manjine.info
