Mogu li i koje vrijednosne orijentacije biti prediktori ili usmjerivači na temelju kojih možemo zaključivati ili predviđati kakvi će se etnički stavovi pojaviti kod određenih pojedinaca ili skupina, jedno je od pitanja na koje se pokušalo odgovoriti provedbom empirijskog istraživanja o socijalnim i etničkim stavovima, vrijednostima i nekim osobinama ličnosti Hrvata u Vojvodini, koje je realizirano tijekom 2013. godine u organizaciji Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata i NIU „Hrvatska riječ“, na uzorku od 321 ispitanika. Cilj istraživanja je bio ispitivanje odnosa između vrijednosnih orijentacija i različitih etničkih stavova – nacionalne isključivosti, nacionalne afektivne vezanosti, međunacionalne mržnje, nacionalne narcisoidnosti i nacionalnog samopoštovanja, kako bi se utvrdilo može li se i u kojoj mjeri, na temelju poznavanja vrijednosti, predviđati struktura etničkih stavova.

Istraživanje je inicirano od strane zagrebačkog Instituta za migracije i narodnosti, autor upitnika i skale instrumenata koji su korišteni u istraživanju je dr. sc. Zlatko Šram, ravnatelj spomenutog Instituta, dok je sociologinja dr. sc. Jasminka Dulić koordinirala i vodila istraživanje u Vojvodini, a dio rezultata tog istraživanja o vrijednosnim orijentacijama kao prediktorima etničkih stavova predstavila je na XXXIII. znanstvenom kolokviju Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, koji je održan 15. svibnja 2014. godine u prostorijama ZKVH-a.

„Vrijednosti su prema Schwartzovoj teoriji u dinamičkim relacijama, što znači da su određene vrijednosti kongruentne jedna s drugom, dok su druge u konfliktu. Primjerice, vrijednost postignuća – težnja za personalnim uspjehom, može biti u konfliktu s dobrohotnošću – težnjom da se poboljša blagostanje drugih, a s druge strane, težnja za postignućem je sukladna težnji za moći, dok je tradicionalizam u konfliktu s prihvaćanjem novih ideja, ali je sukladan s konformizmom. U našem smo istraživanju dobili rezultat da se tradicionalizam i konformizam nalaze u pozadini različitih etnocentričnih stavova, ali ne i međunacionalne mržnje. U pozadini međunacionalne mržnje nalaze se vrijednosti moći i materijalizma i političke vrijednosti socijalne sigurnosti i odricanje od slobode i prava, a zarad vlastite sigurnosti, odnosno vrijednosti koje ukazuju na prihvaćanje nedemokratskog poretka u zamjenu za sigurnost. Dakle, riječ je o dvama različitim vrijednosnim obrascima“, rekla je dr. sc. Jasminka Dulić.

Dr. sc. Jasminka Dulić je ukazala kako nacionalizam, kao politički fenomen, polazi od interesa vlastite nacije i da je najčešće u sukobu s drugim nacijama, te prezentira politički strukturiran i osmišljen sustav stavova koji posjeduje čvrste, stalne elemente.

„U pitanju je ideologija koja predstavlja određenu strukturu odnosa između stavova, tj. mrežu odnosa među različitim političkim stavovima, vjerovanjima i vrijednostima, a rezultanta je interakcije povijesnog nasljeđa, političkoga konteksta, društveno-kulturnih vrijednosti i predispozicija ličnosti. Valja razlikovati nacionalizam kao ideologiju i nacionalizam kao individualno-psihološki fenomen, koji upućuje na sklop različitih etnocentričnih stavova i vrijednosnih orijentacija. Kao obrazac vrijednosti i stavova, etnocentrizam se najčešće tretira kao psihološka komponenta različitih aspekata nacionalističke ideologije. Ne mora uvijek postojati korespondencija između etnocentrizma i nacionalističke ideologije. Etnocentrizam se definira kao nacionalna zatvorenost i isključivost, oblik nacionalne vezanosti, ili kao vjerovanje u superiornost vlastite etničke ili kulturne skupine i iskazivanje prezira prema svim drugim skupinama.“

Govoreći o definicijama vrijednosti, dr. sc. Jasminka Dulić je navela kako su opće polazne postavke da su vrijednosti bazična i relativno stabilna vjerovanja, nastala kao rezultat socijalizacije, pod utjecajem individualnog iskustva, kao i društvenih i kulturnih faktora, koji na individualnoj razini utječu na stavove i ponašanja.

Dio ovoga istraživanja glede političkih vrijednosti – stavova, ukazuje kako su ispitanici u velikom postotku zaokružili odgovore da bi svako društvo trebalo težiti što manjim razlikama među ljudima, te da bi država trebala jamčiti svakom članu našeg društva zadovoljavanje svih osnovnih životnih potreba, a pozornost skreće na sljedeće: anketirani su u velikom postotku zaokružili da su voljni zamijeniti svoje osobne slobode za veću sigurnost koju pružaju Vladini programi i da su za njih važniji društveni red i sigurnost nametnuti od strane Vlade, nego njihova osobna sloboda!

Postavljena pitanja glede etničkih stavova donose rezultate da je veliki dio ispitanika prema njihovom izjašnjavanju ponosan i vrijedan član nacije kojoj pripada, a pripadanje hrvatskoj naciji je važan dio njihove slike o sebi.

Prema ovom istraživanju u pozadini različitih etnocentričnih stavova su tradicionalizam i konformizam, dok su u pozadini međunacionalne mržnje materijalizam i težnja za moći, istaknula je dr. sc. Jasminka Dulić, ali isto tako i pristajanje uz političke vrijednosti bivšeg real-socijalističkog poretka.

Za pretpostaviti je da će se rezultati ovoga sociološkog istraživanja u budućnosti rabiti za razne strategijske planove i postavljanje ciljeva, a zarad prosperiteta hrvatske manjinske zajednice u Vojvodini.

Priređeno prema tekstovima Z. Sarića i S. Jurića