Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata i NIU „Hrvatska riječ“ organizirali su književnu večer hrvatskog pjesnika iz Mađarske Marka Dekića Bodoljaša, koja je održana 22. ožujka 2013. godine u prostorijama Galerije „Dr. Vinko Perčić“ u Subotici. Književna večer priređena je u povodu njegova 75. rođendana i pola stoljeća stvaralaštva ovog cijenjenog i plodnog pjesnika, čiji opus čini sedam zbirka pjesama.
Marko Dekić Bodoljaš, rođen 1937. godine u Santovu, slovi za najviše cijenjenog i najproduktivnijeg književnika, i po kvaliteti jednog od najprestižnijih suvremenih hrvatskih književnika u Mađarskoj. On piše u duhu hrvatskoga folklora mađarskih Hrvata te opisuje živu i svakodnevnu stvarnost u duhu romantičarskog narodnjaštva. Radio je kao učitelj, novinar i urednik, a član je Društva hrvatskih književnika i Saveza mađarskih književnika. Gostujući književnik je ovom prigodom čitao svoje pjesme, a o njegovom stvaralaštvu govorio je dr. Mijo Karagić, počasni predsjednik Hrvatske državne samouprave.
„U pjesništvu Marka Dekića ima puno utjecaja narodne književnosti, što nije slučajno jer se bavio folklorom. Ako bismo ga pokušali okarakterizirati teško bismo ga stavili u neki kalup, jer je njegova poezija široka. On ne piše samo o svojoj rodnoj Bačkoj, već pošto je bio učitelj među gradišćanskim Hrvatima, kod njega se osjeća i utjecaj gradišćansko-hrvatske književnosti. A budući da mu je prva žena Grkinja, a druga Romkinja, osjeća se utjecaj i kultura tih naroda. Po mojem sudu, najbolje su mu one pjesme u kojima govori o ljubavi prema svome narodu, materinskom jeziku te ljubavi prema našoj matičnoj državi Hrvatskoj. U posebnu kategoriju spada njegova poezija za djecu. Naime, kada su neka natjecanja recitatora u Mađarskoj, njegove pjesme uvijek su na repertoaru i djeca ih vole“, rekao je Mijo Karagić.
Subotičkoj su publici predstavljena djela od Bodoljaševe najranije mladosti, prva koja su objavljena u Narodnim novinama u Mađarskoj, pa do njegove posljednje zbirke pjesama „Mirisi vrbika“. Dekić ima veliki doprinos na obrazovnom te informativnom polju Hrvata u Mađarskoj i jedan je od osnivača tamošnjeg „Hrvatskog glasnika“.
Ravnatelj ZKVH-a Tomislav Žigmanov u ovom je povodu istaknuo kako međusobnim upoznavanjem i suradnjom možemo bolje pozicionirati vlastito mjesto u okviru domicilne države.
Razmjena iskustava
Prije književne večeri gosti iz Mađarske posjetili su NIU „Hrvatska riječ“ gdje ih je primio ravnatelj ove ustanove Ivan Karan. Osim upoznavanja s načinima funkcioniranja „Hrvatske riječi“ i „Croatice“, na sastanku je bilo riječi i o njihovim iskustvima u radu kao medijskih kuća Hrvata u dvjema državama. Među ostalim, dogovoreno je da će krajem travnja biti održano predstavljanje izdanja NIU „Hrvatska riječ“ u Budimpešti.
U okviru večeri ukratko je predstavljeno i neprofitno poduzeće za kulturnu, informativnu i izdavačku djelatnost „Croatica“ iz Mađarske, o kojoj je govorio njezin ravnatelj Csaba Horváth. On je istaknuo kako su ovo poduzeće osnovali Hrvatska državna samouprava i Savez Hrvata u Mađarskoj 1999. godine.
„U ‘Croatici’ se tiska i tu je i Uredništvo ‘Hrvatskog glasnika’, tjednika Hrvata u Mađarskoj. Tiskamo i književna ostvarenja hrvatskih književnika u Mađarskoj, ‘Hrvatski kalendar’, zbornike radova… Naš glavni profil je tiskanje udžbenika, gdje osim za hrvatsku, tiskamo udžbenike i za druge nacionalno- manjinske zajednice. Poduzeće je 2005. pokrenulo i internetski radio ‘Croatica’“, kazao je Csaba Horváth.
Priređeno prema tekstovima: D. B. P. i Siniše Jurića
