Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata i NIU Hrvatska riječ pokrenuli su Književni salon, čiji je prvi gost, prošloga tjedna, 4. lipnja 2024. godine, u dvorištu Hrvatskog doma – Matice, bio subotički književnik Mirko Kopunović. Kopunović je autor desetak knjiga poezije i kratkih priča te dobitnik Nagrade za životno djelo Balint Vujkov Dida koju dodjeljuje Organizacijski odbor Dana Balinta Vujkova – Dana hrvatske knjige i riječi. Tijekom večeri bilo je riječi o njegove dvije knjige: knjizi kratkih priča Fajrunt u Istarskoj ulici (Inovativna mreža, Subotica, 2022.) i knjizi pjesama na bunjevačkoj ikavici Dok je svita (Hrvatska čitaonica Subotica, 2022.).
Spomenik kvartu
Fajrunt u Istarskoj ulici donosi jedanaest priča smještenih u navedenu (i stvarnu) ulicu subotičkog naselja Bajnat. Novinar Zlatko Romić je kazao kako je u pitanju kvartovska knjiga pisana u trećem licu iz kuta promatrača.
‚‚U knjizi ima jedanaest priča, koje se mogu čitati i kao cjelina i zasebno. Tu je ono što Mirko vuče kao vlastite uspomene, ali i ono što mu je spisateljska imaginacija nadoknadila. Likovi u knjizi su marginalci, kao što je i Bajnat nekada bio rubni dio Subotice. Svi oni imaju uglavnom nesretne sudbine, zajednička crta im je, izuzimajući lik, uvjetno rečeno glavne junakinje Anke, da ne mogu napraviti iskorak iz vlastitoga života. Posebno me je dojmila dokumentarnost knjige, spominju se i neke stvarne ličnosti. Kako sam zapisao i u recenziji, Kopunović je od svog Bajnata napravio spomenik u književnom smislu. Što se tiče jezika, to je miks hrvatskog standarda, bunjevačke ikavice kojom govore njegovi likovi, donekle je prisutan i mađarski, što knjigu također čini životnom. Ima tu naravno i fikcije, erotike, svega onoga neprimjetnog za širu okolinu, što svakodnevni život čini složenim i lijepim", rekao je Romić.
O procesu nastanka ove zbirke i poruci Fajrunta govorio je i sam Kopunović.
‚‚Posljednja priča je prva napisana. Nekako sam na kraju uspio knjigu posložiti, povezati priče. Htio sam pokazati kako živi jedna ulica, jedan kvart, jedan grad. Kako u životu ima neprilika i problema, ali i lijepih trenutaka, međusobnog pomaganja, dobroga... Kako neki probleme mogu prevladati, a neki ne uspijevaju. Dakle, prikazati jedan običan život u jednoj običnoj ulici, koja je nekada bila puna dračova i djece a danas je puna betona i kerova", kazao je autor.
Kako je ukazala moderatorica Salona, ravnateljica ZKVH-a Katarina Čeliković, specifičnost ove knjige su i izuzetno dugački naslovi priča, kao i jedan manji dio napisan u stilu romana struje svijesti.
Magična cikličnost života
O knjizi pjesama Dok je svita govorile su njezine recenzentice, profesorice književnosti Klara Dulić Ševčić i Nevena Mlinko. Knjiga ima jedanaest ciklusa – poema koje je autor posvetio svojim prijateljima (neki od njih su također umjetnici), svojoj djeci te slamarkama.
‚‚Ove dvije se knjige prepliću, nadopunjuju, kao i ostatak Kopunovićeva stvaralaštva. Ono što je Fajrunt u prozi to je Dok je svita u poeziji. Imam dojam da su to isti ljudi, naš običan čovjek, iako u poeziji nema likova u pravom smislu te riječi. Knjiga se može promatrati iz dva plana. Prvi plan je vrijeme koje je prošlo, nestalo, i Mirko je uhvatio taj trenutak sjećanja. A drugi plan je da je to nešto što je vječno, ciklično, što se ponavlja. ‘Kao da drukčije ne mož ni bit, jer se stalno sve ponavlja’, navodi se u knjizi. Svijet koji se u knjizi javlja blizak je nama koji smo ovdje rođeni i koji ovdje živimo, čije su dide i pradide, kao u stihovima, doživjele neke od ovih sudbina. Ono što me kroz zbirku najviše nosi jest ritam života, magična cikličnost koja opija: od rođenja do rođenja, od paradičke do paradičke ili od risa do risa. Još jedna paralela s Fajruntom su ljudi koji i kada odu, nisu zapravo otišli", rekla je Dulić Ševčić.
Po riječima Nevene Mlinko, Dok je svita topla je i nježna zbirka, koja nosi vjeru u ljudskost i suživot.
‚‚Ovu Kopunovićevu zbirku, kao i druga njegova djela, doživjela sam u svjetlu: težak je život ali nada tinja, nikad se ne gasi. I naslov je odličan i kaže dok je svita – bit će nade, bit će dobro. Važan element njegove poezije je i priroda, to sam prvi put susrela u zbirci Ljestve za panonsko nebo. Čovjek nije iznad, gospodar, već je dio prirode, koji s tom prirodom suosjeća, živi u njenom ritmu. Prekrasne su slike i simbolika sunca, žita, suncokreta, priroda okupana u najzlatnijim bojama a u poeziji brojnim aliteracijama koje miluju ne samo uši nego i dušu. Velika inspiracija Mirku su tzv. mali ljudi koje prepoznajemo ne imenom i prezimenom, nego karakterom, u svima nama. Svaka poema ima svoju radnju, ali prozračnu i krhku, za koju se autor hvata kao za slamu da ne bi potonuo pod teretom snažnih emocija, misli, želja", rekla je Mlinko zaključivši kako se poviješću ne može osigurati budućnost, ali riječima se može osigurati povijest.
Kopunović je kazao kako mu je dugo bila želja napisati knjigu pjesama na bunjevačkoj ikavici.
‚‚Dugo sam se tu mučio i tražio, a na kraju sam je napisao brzo. Kasnije je uslijedilo uređivanje, milovanje", rekao je on.
Kopunovićevu poeziju i prozu ovom su prigodom čitali Zoltan Sič i Nevena Mlinko.
Likovne vinjete
Povjesničar umjetnosti Branimir Kopilović govorio je o likovnoj opremi knjige Dok je svita, koju je, poput nekih ranijih, ilustrirao Kopunovićev prijatelj, hrvatski akademski slikar, podrijetlom iz Subotice, Ivan Balažević.
‚‚Ove ilustracije su zapravo vinjete i rađene su kvalitetno, nisu ‘štancane’. One nisu dopuna već plus tekstu. To su kompozicije s bunjevačkim motivima realizirane u maniri lirskog realizma. Ivan Balažević ove godine slavi 75. rođendan, te je i to prigoda da ga se podsjetimo", kazao je Kopilović.
Moderatorica Katarina Čeliković kazala je kako je plan da se Književni salon održava jednom mjesečno te da će, osim o knjigama, biti riječi i o temama vezanim za književnu produkciju i scenu.
Pokretanje Književnog salona pozdravio je i koordinator nakladničke djelatnosti NIU Hrvatska riječ Davor Bašić Palković uz ocjenu da se u hrvatskoj zajednici godišnje objavi solidan broj naslova, ali da izostaje značajnija promocija tih knjiga.
Izvor: Hrvatska riječ
