Novosadski Salon knjiga jedna je od najznačajnijih manifestacija vezanih uz knjigu u AP Vojvodini. Zahvaljujući Pokrajinskom tajništvu za kulturu i javno informiranje i na ovogodišnjem, 21. izdanju te međunarodne manifestacije, predstavljene su knjige i druge publikacije na jezicima nacionalnih manjina u pokrajini, pa tako i one na hrvatskom jeziku. Osim na štandu Tajništva u središnjem dijelu hale Master Novosadskog sajma, posjetitelji su se s novim knjigama hrvatskih nakladnika u Vojvodini mogli upoznati i putem zasebnih promocija. Tako su 20. travnja 2015. godine predstavljene nove knjige u nakladi Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata i Novinsko izdavačke ustanove Hrvatska riječ iz Subotice.
Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata predstavio se s dvjema knjigama kojima je bio sunakladnik s Odsjekom za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i FF-pressom. Riječ je o zborniku radova Bunjevci u vremenskom i prostornom kontekstu i znanstvenoj monografiji Tradicijska baština i etnokulturni identitet podunavskih Hrvata Bunjevaca.
O zborniku Bunjevci u vremenskom i prostornom kontekstu govorila je glavna urednica tjednika Hrvatska riječ dr. sc. Jasminka Dulić ocijenivši kako je vrijednost ove knjige utoliko veća što uz obilje materijala o etnokulturnim procesima, u radovima propituje i akulturacijske i asimilacijske procese koji su u različitim društvenim i vremenskim kontekstima oblikovali prepoznatljive kulturološke obrasce, mentalitete i identitete etničke grupe istoga podrijetla ali različitoga položaja u različitim zemljama. „Najintrigantniji radovi svakako su oni koji propituju državne ideologije i prakse koje su negirale hrvatstvo Bunjevaca i nastojale u različitim razdobljima s različitim intenzitetima isticati samosvojnost i lojalnost Bunjevaca ne-hrvata većinskom narodu antagonizirajući ih Bunjevcima koji se smatraju Hrvatima i instrumentalizirajući ih za vlastite ciljeve. Stoga uz vrijednost koju imaju etnološki, kulturno-antropološki, lingvistički i povijesni radovi, dodatnu vrijednost ovom zborniku daju radovi koji naznačuju procese koji nastoje pridonijeti razumijevanju fenomena podvojenosti Bunjevaca i bunjevačkih Hrvata“, navela je Dulić.
Na važnost dviju knjiga, s posebnim osvrtom na Tradicijsku baštinu i etnokulturni identitet podunavskih Hrvata Bunjevaca, ukazala je kustosica Gradskog muzeja u Subotici Ljubica Vuković Dulić. „Ova izdanja sumiraju najnovija istraživanja vezana za identitet Hrvata Bunjevaca u Podunavlju i zasigurno predstavljaju nezaobilaznu literaturu za sve one koji se na iole ozbiljan način zanimaju za ove teme. Jednako tako, ova izdanja su izuzetno važna i za samu zajednicu bunjevačkih Hrvata jer svakako mogu poticati dalje na očuvanje vlastitog identiteta i napose na očuvanje vlastite kulturne baštine“, navela je Vuković Dulić.
O dvjema knjigama govorio je i ravnatelj ZKVH-a Tomislav Žigmanov, podsjetivši, među ostalim, kako je baština ovdašnjih Hrvata bogata u mnogim segmentima kulturnog nasljeđa, ali da je još uvijek visoko neistražena. S tim u vezi, naglasio je kako su ove dvije knjige primjer kako se ta baština, u suradnji s ozbiljnim partnerima – u ovom slučaju Filozofskim fakultetom u Zagrebu – može na stručan način zabilježiti.
Predstavljanje dviju knjiga moderirala je menadžerica kulturnih aktivnosti ZKVH–a Katarina Čeliković.
Istoga dana na Salonu knjiga predstavljeno je i nekoliko knjiga iz novije nakladničke produkcije NIU Hrvatska riječ iz Subotice. O nakladničkoj djelatnosti ove ustanove, ali i o zbirci pjesama Rumeni sutoni Marka Kljajića, govorio je v. d. urednika nakladničke djelatnosti NIU Hrvatska riječ Zvonko Sarić. „Knjige o kojima je danas riječ napisane su na standardnom književnom hrvatskom jeziku tako da spadaju u ovdašnju književnost na jednom od jezika nacionalnih manjina, što jest jedna od karakteristika, ali isto je tako važno naglasiti da ova djela karakterizira i njihova književna kvaliteta. Treba reći i da ih karakterizira i suvremeni, moderan senzibilitet, a u pitanju su otkrivanja novih svjetova duhovnosti, stanja su to duha autora iskazanih u susretima riječi, ali ova djela su ujedno i zrcala vremena u kojemu živimo“, kazao je Sarić.
Dodao je kako je ovaj dio književne produkcije ovdašnjih Hrvata jedna od potvrda da hrvatska manjinska kultura i književnost postoje u Srbiji. „Ta se manjinska kultura i književnost naravno nalazi i u sklopu naše jedinstvene, matične, nacionalne hrvatske kulture, ali i kao opstojan segment u cjelini kulture i književnosti domicilne države. Ovdašnja književna produkcija nas Hrvata jest jedan od legitimnih dokaza i tragova našeg postojanja“, naveo je Sarić.
Predstavljene su i knjige Školjka koja govori Miroslava Pendelja i Riječi nasušne Franje Kašika Bertrona o kojima je govorio novinar i urednik Davor Bašić Palković. Zbirku pripovjedaka za djecu i mlade Izgubljeno srce Katarine Čeliković predstavila je urednica knjige Ivana Andrić Penava, a o panorami suvremene duhovne lirike Hrvata u Vojvodini Odsjaji ljubavi priređivača Lazara Novakovića govorio je urednik knjige Tomislav Žigmanov. U predstavljanju je sudjelovao i jedan od autora Miroslav Pendelj koji je govorio o motivima nastanka njegova djela Školjka koja govori, koje je nazvao „bajkom za bivšu djecu, takozvane odrasle“. Pendelj je ovom prigodom pročitao i ulomak iz navedene knjige o strahu koji „je izmislio sam sebe“ i o tome kako ga je mali slavuj pobijedio, a publika je imala priliku čuti i nekoliko pjesama Franje Kašika Bertrona koje je kazivala Bernadica Ivanković.
Izvor: Hrvatska riječ (D. B. P)
